Politička situacija u Crnoj Gori sve dinamičnija u susret predstojećim lokalnim izborima. Čelnici crnogorske opozicije sastali su se kako bi razgovarali o zajedničkom nastupu na njima.
Ono što je nakon sastanka jedino izvjesno jeste da za opoziciju nije prihvatljivo da izbori budu održani 23. maja, dva dana nakon obilježavanja državne nezavisnosti, što je datum koji se pominje kao najprihvatljiviji za vladajuću koaliciju.
Nakon trosatnog sastanka lidera Socijalističke narodne partije Srđana Milića, Nove srpske demokratije Andrije Mandića i Pokreta za promjene Nebojše Medojevića, novinarima se obratio Srđan Milić koji je saopštio kako će u ponedjeljak u razgovoru sa crnogorskim predsjednikom Filipom Vujanovićem saopštiti zajednički prijedlog opozicije o datumu održavanja lokalnih izbora, koji nije 23. maj kako priželjkuje vladajuća Demokratska partija socijalista, već 30. maj ili 6. jun.
"Vjerovatno ćemo imati priliku da čujemo da li će gospodin Vujanović prihvatiti predlog parlamentarnih i vanparlamentarnih opozicionih stranaka ili će prihvatiti predlog Demokratske partije socijalista. Ono što je najvažnije postoji spremnost svih triju parlamentarnih partija da se izađe u svih 14 opština zajedno. Definitivan i konačan nastup opozicionih partija biće verifikovan na način da predsjednici opštinskih odbora tih partija potpišu koalicione sporazume. Onog trenutka kad to urade to će biti definitivan način nastupa.“
U istoj ljubavi i prije i sada
Nakon sastanka lidera opozicije Nebojša Medojević sastao se sa šefom kancelarije Evropske komisije u Podgorici Leopoldom Maurerom kome je prenio zahtjev za formiranje specijalne posmatračke misije koja bi nadgledala predstojeće lokalne izbore i spriječila eventualne zloupotrebe.
“Koja će biti sastavljena od eksperata koji su upućeni u pranje novca, u probleme organizovanog kriminala, u uticaj i ulogu organizovanog kriminala na izborni proces. Misija ODIHR-a, koja je do sada radila monitoring izbora, ona je i nas iz opozicije ubjeđivala da nema mandat da provjerava da li se kupuju lične karte, da li se DPS kampanje finansiraju novcem od organizovanog kriminala, a to se sve dešava na izborima u Crnoj Gori.”
U međuvremenu lideri crnogorske opozicije nastaviće razgovore o uslovima za održavanje izbora, zajedničkim inicijativama u parlamentu i međunarodnim aktivnostima.
Na pitanje da li ima utisak kako vladajuća koalicija pokušava da ih posvađa, gdje se SNP označava kao prosperitetna, a Nova i Pokret za Promjene kao retrogradne, Srđan Milić je odgovorio:
„Prvo moram da kažem da sam predsjednik jedne ozbiljne političke partije, koji nema vremena da se bavi ličnim frustracijama predsjednika DPS. Sa druge strane, moram da priznam da je simptomatično da u situaciji u kojoj se nalazi Crna Gora, neko sa pozicije koju pokriva, a to je predsjednik Vlade, ima vremena da se bavi rejtingom političkih partija. Dakle, u istoj smo ljubavi bili prije, u istoj smo ljubavi sada bez obzira što rekli za poziciju SNP.”
Bitno koliko će se prelomiti svijest birača
U trenutku kada opozicija čini prve korake u učvršćivanju međusobnog saveza, sve su češće izjave predstavnika vlasti koje dovode u pitanje njen iskren odnos prema crnogorskoj državi.
Politički analitičar, profesor Svetozar Jovićević ocjenjuje kako je zajednička izjava opozicionih lidera među kojima su i oni koji su negirali crnogorsku državnost kako je nesporna činjenica da je Crna Gora nezavisna, neophodan ali ne i dovoljan uslov za uvećanje šansi opozicije na izborima.
“To nije dovoljno dati u nekoj vrsti deklaracije ili nekoj vrsti izjave. Mora se to i činjenjem od običnih stvari, od poštovanja simbola recimo pa do nekakvih krupnijih stvari. Jednostavno trebaće vremena da se poništi mnogo toga što su one svojim ponašanjem i izjavama u proteklom periodu činili u vezi sa državnim pitanjem.”
Upravo to će vlast vješto koristiti, dodaje Jovićević. Pitanje je samo da li će prosječnom crnogorskom biraču biti važnija priča o tome kako je država opet ugrožena ili sve lošija ekonomska situacija:
“Sad je ključno pitanje koliko taj stepen deformisanosti društva, kriminalizacije društva, koliko će ona kod običnog čovjeka zabrinutog za državu, ali zabrinutog prije svega za sopstvenu i egzistenciju svoje porodice, koliko će se kod tih ljudi prelomiti svijest pa da kažu: Dobro, ova država je mnogo više ugrožena onim što ova vlast čini nego time što će sjutra doći nekakva opozicija kojoj se može progovoriti mnogo štosta. To je bitno pitanje. Meni se čini u ovom trenutku, makar kod mislećih ljudi, da je to uveliko sazrelo mišljenje. Dobro je da promijenimo vlast jer je to dobro za samu tu državu."
Ono što je nakon sastanka jedino izvjesno jeste da za opoziciju nije prihvatljivo da izbori budu održani 23. maja, dva dana nakon obilježavanja državne nezavisnosti, što je datum koji se pominje kao najprihvatljiviji za vladajuću koaliciju.
Nakon trosatnog sastanka lidera Socijalističke narodne partije Srđana Milića, Nove srpske demokratije Andrije Mandića i Pokreta za promjene Nebojše Medojevića, novinarima se obratio Srđan Milić koji je saopštio kako će u ponedjeljak u razgovoru sa crnogorskim predsjednikom Filipom Vujanovićem saopštiti zajednički prijedlog opozicije o datumu održavanja lokalnih izbora, koji nije 23. maj kako priželjkuje vladajuća Demokratska partija socijalista, već 30. maj ili 6. jun.
"Vjerovatno ćemo imati priliku da čujemo da li će gospodin Vujanović prihvatiti predlog parlamentarnih i vanparlamentarnih opozicionih stranaka ili će prihvatiti predlog Demokratske partije socijalista. Ono što je najvažnije postoji spremnost svih triju parlamentarnih partija da se izađe u svih 14 opština zajedno. Definitivan i konačan nastup opozicionih partija biće verifikovan na način da predsjednici opštinskih odbora tih partija potpišu koalicione sporazume. Onog trenutka kad to urade to će biti definitivan način nastupa.“
U istoj ljubavi i prije i sada
Nakon sastanka lidera opozicije Nebojša Medojević sastao se sa šefom kancelarije Evropske komisije u Podgorici Leopoldom Maurerom kome je prenio zahtjev za formiranje specijalne posmatračke misije koja bi nadgledala predstojeće lokalne izbore i spriječila eventualne zloupotrebe.
“Koja će biti sastavljena od eksperata koji su upućeni u pranje novca, u probleme organizovanog kriminala, u uticaj i ulogu organizovanog kriminala na izborni proces. Misija ODIHR-a, koja je do sada radila monitoring izbora, ona je i nas iz opozicije ubjeđivala da nema mandat da provjerava da li se kupuju lične karte, da li se DPS kampanje finansiraju novcem od organizovanog kriminala, a to se sve dešava na izborima u Crnoj Gori.”
U međuvremenu lideri crnogorske opozicije nastaviće razgovore o uslovima za održavanje izbora, zajedničkim inicijativama u parlamentu i međunarodnim aktivnostima.
Na pitanje da li ima utisak kako vladajuća koalicija pokušava da ih posvađa, gdje se SNP označava kao prosperitetna, a Nova i Pokret za Promjene kao retrogradne, Srđan Milić je odgovorio:
„Prvo moram da kažem da sam predsjednik jedne ozbiljne političke partije, koji nema vremena da se bavi ličnim frustracijama predsjednika DPS. Sa druge strane, moram da priznam da je simptomatično da u situaciji u kojoj se nalazi Crna Gora, neko sa pozicije koju pokriva, a to je predsjednik Vlade, ima vremena da se bavi rejtingom političkih partija. Dakle, u istoj smo ljubavi bili prije, u istoj smo ljubavi sada bez obzira što rekli za poziciju SNP.”
Bitno koliko će se prelomiti svijest birača
U trenutku kada opozicija čini prve korake u učvršćivanju međusobnog saveza, sve su češće izjave predstavnika vlasti koje dovode u pitanje njen iskren odnos prema crnogorskoj državi.
Politički analitičar, profesor Svetozar Jovićević ocjenjuje kako je zajednička izjava opozicionih lidera među kojima su i oni koji su negirali crnogorsku državnost kako je nesporna činjenica da je Crna Gora nezavisna, neophodan ali ne i dovoljan uslov za uvećanje šansi opozicije na izborima.
“To nije dovoljno dati u nekoj vrsti deklaracije ili nekoj vrsti izjave. Mora se to i činjenjem od običnih stvari, od poštovanja simbola recimo pa do nekakvih krupnijih stvari. Jednostavno trebaće vremena da se poništi mnogo toga što su one svojim ponašanjem i izjavama u proteklom periodu činili u vezi sa državnim pitanjem.”
Upravo to će vlast vješto koristiti, dodaje Jovićević. Pitanje je samo da li će prosječnom crnogorskom biraču biti važnija priča o tome kako je država opet ugrožena ili sve lošija ekonomska situacija:
“Sad je ključno pitanje koliko taj stepen deformisanosti društva, kriminalizacije društva, koliko će ona kod običnog čovjeka zabrinutog za državu, ali zabrinutog prije svega za sopstvenu i egzistenciju svoje porodice, koliko će se kod tih ljudi prelomiti svijest pa da kažu: Dobro, ova država je mnogo više ugrožena onim što ova vlast čini nego time što će sjutra doći nekakva opozicija kojoj se može progovoriti mnogo štosta. To je bitno pitanje. Meni se čini u ovom trenutku, makar kod mislećih ljudi, da je to uveliko sazrelo mišljenje. Dobro je da promijenimo vlast jer je to dobro za samu tu državu."