Bošnjačim liderima i intelektualcima trebale su dvije decenije da se javno suprotstave radikalizmu koji je nanio ogromnu štetu prvenstveno bošnjačkom korpusu. Još od vremena mudžahedina, stranih ratnika arapskog porijekla, koji su u BiH donijeli vjersku doktrinu nesvojstvenu muslimanima s ovih prostora, nije bilo ovako jasnog stava. Njihovo se prisustvo tolerisalo do mjere da su neke zajednice nastale pod njihovim uticajem postale eksteritorijalne zone u kojima se ne priznaje ustavni poredak BiH. Kasnije su, upravo ti indoktinirani ljudi počinili terorističke napade, ili su poticali na terorizam. Prećutno se tolerisalo njihovo postojanje, a u nekim slučajevima smatrano je i poželjnom protivtežom. Nakon brojnih gafova, poput onoga kada je napadača na policijsku stanicu u Bugojnu Harisa Čauševića, nazvao “rokerom i čudakom”, i prvi čovjek SDA Bakir Izetbegović je priznao:
„Moram priznati da nismo na vrijeme prepoznali obim ove opasnosti. Ratna stradanja i patnje kroz koje smo prošli, postratne frustracije i provokacije i nepravde, sve je to praćeno pojavom mesdžida i imama koji nisu u sistemu islamske zajednice, koji su suprotstavljeni sistemu islamske zajednice. Načinili su jednu opasnu kombinaciju koja vodi u nasilni ekstremizam.“
Bošnjački intelektualci potpisali su Zajedničku izjavu u kojoj se iskazali odlučnost da se suprostave svakom obliku radikalizma, nasilnog ekstremizma i terorizma. Isto to traže i od nadležnih institucija u državi. Ono što je specifično za ovu Izjavu jeste da su se u njoj, prvi put javno i zajedno, deklarisali o načinu tumačenja vjere, te suprotstavili onima koji ruše višestoljetnu vjersku tradiciju i opredjeljenost za suživot. U tom su pravcu poslali jasnu poruku i vlastima muslimanskih zemalja.
Bošnjački vjerski i politički vrh u BiH: Suprotstavićemo se radikalizmu i terorizmu
Bošnjački vjerski i politički vrh u BiH: Suprotstavićemo se radikalizmu i terorizmu
Predstavnici bošnjačkog naroda u državnim, političkim, vjerskim, kulturnim i drugim institucijama u petak su prvi put javno osudili svaki oblik terorizma i sve terorističke akcije koje su izvedene u Bosni i Hercegovini i bilo gdje u svijetu.
"Osuđujemo svaki vid pozivanja na mržnju i nasilje, ma od koga to dolazilo. S druge strane, želimo kazati da se prema ljudima koji izražavaju ili vide drugačije tumačenje ne smije primjenjivati nikakvo nasilje, ali da prema onima koji nasilje upotrebljavaju država treba i mora djelovati vrlo odlučno", rekao je reis Kavazović na press konferenciji. OPŠIRNIJE
„Očekujemo da cijene naše autentično historijsko iskustvo i naš identitet za čije smo očuvanje platili visoku cijenu i položili mnogo života kroz historiju plaćali visoku cijenu i položili mnogo života, da cijene našu vjersku/islamsku i evropsku samosvijest koju baštinimo i dalje razvijamo u našem specifičnom kulturnom, društvenom i političkom kontekstu i da ni na koji način među muslimanima Bošnjacima ne potiču sektaštvo i vjerski razdor“, smatra univerzitetski profesor i bivši ministar odbrane Selmo Cikotić.
Izjava koja osuđuje terorizam i radikalizam izuzetno je važna, ocjenjuje predsjednik Bošnjačke zajednice kulture “Preporod” Senadin Lavić.
„Mi nećemo dopustiti da naša Islamska zajednica bude lahak plijen nekih primitivnih interpretacija i nekih ljudi koji pokušavaju iznutra rovariti po islamskoj zajednici.“
Jasno određenje i to prvi put u zajedničkoj formi izuzetno je važno, smatra profesor Fakulteta islamskih nauka Fikret Karčić, jer nijedna vjerska zajednica ne može sama.
„Kad imamo jasan stav to je veoma važno za početak borbe protiv nasilnog ekstremizma. Ali, nasilni ekstremizam se ne rješava nijednom fetvom, nijednom izjavom... fetve i izjave su nam jako značajne kao polazna tačka, ali je vrlo važno da se ima kontinuiran rad na eliminisanju uzroka i manifestacione forme tog fenomena.“
Pitanje je da li se govori ono što se zaista i misli, kaže profesor Esad Bajtal. Odavno je trebalo da se učini nešto slično, naročito s obzirom na kontekst terorističkih događanja u BiH.
„Ono što smo čuli, što je odaslano u javnost i u svijet sasvim je dobro, prihvatljivo i logično. Logično sa životnog stanovišta, logično sa društvenog stanovišta i potrebe običnog građanina ove zemlje da živi u miru i od svog rada i da ne mora da se osvrće na svakom ćošku hoće li izgubiti glavu, jer je u njegovoj blizini neko ko treba po tim konceptima da bude napadnut, kao oni ljudi u autobusu u Rajlovcu. Krajnje je vrijeme bilo da čujemo to što smo danas čuli.“