Čauševiću 45 godina zatvora za teroristički napad u Bugojnu

Haris Čaušević nepravomoćno je kažnjen sa maksimalnih 45 godina zatvora zbog terorističkog napada na Policijsku stanicu u Bugojnu 27. juna 2010. godine, dok je Naser Palislamović oslobođen po svim tačkama optužnice jer nije dokazano da je planirao i počinio navedeno djelo.

U ovom napadu smrtno je stradao policajac Tarik Ljubuškić, teško ranjena njegova koleginica Edina Hindić, a lakše je povrijeđeno pet policajaca. Na zgradi Policijske stanice tom prilikom pričinjena je materijalna šteta u iznosu od oko 250.000 eura, dok je značajna šteta počinjena i na okolnim zgradama i vozilima.

„Smatramo da je kazna adekvatna i da je dobra poruka svim onima koji počine teroristički akt da će ih pravosudne i policijske agencije BiH otkriti, procesuirati i adekvatno sankcionirati. Nismo zadovoljni oslobađajućim dijelom presude i uložićemo žalbu“, kaže glasnogovornik Tužilaštva Boris Grubešić.

Podsjetimo da su prošle tri godine od terorističkog napada na Policijsku stanicu Bugojno. Napad je mogao završiti s puno težim posljedicama, jer je namjera Harisa Čauševića, zvanog Oks, bila da eksplozivnu napravu aktivira u vrijeme policijske smjene.

Eksplozivna naprava postavljena je između zgrade policijske uprave i parkiranih vozila, te je aktivirana nešto prije pet sati kada su se policijski djelatnici u Bugojnu okupljali kako bi se osiguralo muslimansko vjersko hodočašće u Ajvatovicu.

Policija je ubrzo nakon eksplozije uhapsila Harisa Čauševića koji je smontirao i podmetnuo bombu. Iako danas nije bio prisutan izricanju presude, do kraja suđenja on je ostao pri svom iskazu:

„Nisam kriv po svim tačkama optužnice.“

Drastično zbog posljedica

Na izricanju presude, uz ostalo, moglo se čuti o sastancima koje je organizirao Rijad Rustempašić, koji je, podsjetimo, osuđen na četiri i pol godine zatvora zbog planiranih terorističkih aktivnosti, a na koje je redovno dolazio i Čaušević.

Na sastancima se govorilo o džihadu, vrbovanju štićenika, stvaranju šerijatske BiH, ali i o napadu na Bošnjake i „političare koji su se odmakli od islama“.

Nakon što je Rustempašić završio u zatvoru, Čaušević je planirao napade na policijske patrole, pa čak i otimanje djece policijskih službenika kako bi iznudio izlazak iz zatvora za Rustempašića. Od napada na policijsku stanicu nije odustao.

Kao svjedok optužbe protiv Čauševića je svjedočio Adnan Haračić, trećeoptuženi u cijelom slučaju. Haračić je tokom suđenja priznao krivnju za sudjelovanje u planiranju terorističkog napada i na temelju sporazuma s tužilaštva izrečena mu je pravomoćna kazna od četrnaest godina zatvora koju trenutačno izdržava.

On je pred sudom posvjedočio kako je Čaušević bio glavnim zagovornikom planiranja i izvođenja napada.

Čauševićeva obrana je nakon izricanja presude najavila žalbu Prizivnom vijeću Suda BiH.

„Ja ću ponoviti ono što je rekao njegov brat. Kada bi se sa stpostotnom sigurnošću utvrdilo da je on to uradio, onda je ovo blaga kazna. Ja koristim priliku da kažem samo da su sva ona inicijalna saznanja, koja je policija dobila od Harisa mučenjem i kršeći član 3. Evropske konvencije, pala u vodu“, kaže advokat Harisa Čauševića, Ifet Feraget.

Napad autobombom u Mostaru 1997., napad na Policijsku stanicu u Bugojnu 2010. i napad na Američku ambasadu godinu dana kasnije - teroristički su napadi koji su se desili na tlu BiH nakon rata.

Dosad je izrečeno ukupno 12 presuda za krivično djelo terorizam, od kojih su neka planirana ali nisu provedena, poput plana terorističke grupe Rijada Rustempašića čija su meta trebala biti hrvatska naselja, te pripadnici EUFOR-a i baze Oružanih snaga BiH.

Slučaj u Bugojnu, s druge strane, drastičan je zbog posljedica i napada na institucije BiH, navodi Vlado Azinović, profesor na FPN i autor knjige „Uvod u studije o terorizmu“. Komentirajući današnju presudu, Azinović ističe:

„Ovdje se stekao dojam, prije svega zbog ponašanja dijela optuženika, da se radi o striktno ideološkim motivima. Međutim, vi kad pogledate njihove profile, kad vidite da se radi o višestrukim povratnicima u kriminal, da se radi zapravo o izvršenju jednog napada osvete prema policiji u Bugojnu, čini mi se da pravi nalogodavci nisu otkriveni i da zapravo pravi nalogodavci moguće imaju veze sa nekom od radikalnih ideologija“, konstatuje Azinović.

Presuda Harisu Čauševiću maksimalna je kazna koju u slučajevima terorizma predviđaju zakoni BiH.