Kotoraninu Martinu Seferoviću se ostvario san da posjeti Antarktik i neke od najnedostupnijih predjela na planeti, gdje je upoznao kontinent vječitog leda, hodao zaleđenim okeanom i gledao potpuno pomračenje Sunca.
“Volio bih kad bi svaki čovjek mogao da doživi ovu iskonsku prirodu bez ljudi i zvukova”, kaže Seferović za Radio Slobodna Evropa (RSE) sa broda Endurance, na kojem je od novembra član posade, zadužen za brodski IT sistem.
Riječ je o turističkom brodu i ledolomcu National Geographic-a, specijalno konstriusanom za krstarenje polarnim oblastima. Osim turista, na njemu je i ekspedicijski tim naučnika koji istražuju Antarktik, kao i televizijska ekipa National Geographic-a koja snima putovanja za svoje dokumentarce.
Pročitajte i ovo: Najdublja tačka Zemlje otkrivena na AntarktikuPravila boravka na Antarktiku
Antarktik je moguće posjetiti samo ljeti, a to za južnu hemisferu znači od novembra do marta. Svi koji kroče na taj kontinet, moraju poštovati striktna pravila kako se ne bi ugrozio njegov ekosistem.
Sva oprema, odjeća, cipele i privatne stvari moraju biti oprane, očišćene i sterilizovane, kako posjetioci ne bi donijeli bakteriju ili nešto što bi moglo da zaživi na tlu Antarktika i poremeti njegov ekosistem. Oblače se i posebna nepropusna odijela koja se dobijaju na brodu, navodi Martin.
Posjetioci se mogu kretati samo tačno određenim putanjama, životinje se ne smiju dirati, pingvinima i fokama se ne može prilaziti bliže od pet metara, a morskim lavovima na manje od 15 metara.
“Ne smije se trčati, a ni ležati ako ima životinja u blizini. Zabranjeno je i mahati sa obije ruke istovremeno, jer to predstavlja signal da vam je hitno potrebna pomoć. Moraju se pomno pratiti vođe ekspedicije, jer oni znaju kako se treba ponašati i kretati u tom okruženju”, kaže Martin.
Iako na Antarktiku nema kopnenih životinja, to je dom kitova, pingvina, foka i mnogih vrsta ptica
Na Antarktiku nema kopnenih životinja, ali okean vrvi od života, a pingvini, foke i kitovi su na većini fotografija posjetilaca.
Oni dolaze iz cijelog svijeta i za takvo putovanje imaju dovoljno vremena i novca, jer ekspedicije traju i po mjesec dana, a ona najkraća, od dvije sedmice, košta preko 15.000 dolara.
U National Geographic kažu da taj novac ulažu u rad svojih istraživača i naučnika, uvezujući tako kruzing turizam sa očuvanjem eko sistema Antarktika i cijele planete.
Pročitajte i ovo: EU zaštitila Rossovo more na Antarktiku, ribolov zabranjen u narednih 35 godinaPrijetnja globalnog zagrijavanja
Iako je Antarktik jedini kontinent bez ljudskog stanovanja, postoje naselja u kojima u dijelu godine borave naučnici i istraživači, jer je to područje jedno od najbrže zagrijavanih mjesta na Zemlji.
Glečer koji pokriva veći deo Antarktika je najveći pojedinačni komad leda na Zemlji, a njegovo otopljavanje izaziva promene u životnoj sredini i utiče na ekosisteme priobalnog morskog dna.
Nakon svog prvog susreta sa “ledenim kontinentom”, Martin kaže da sada razumije strah prirodnjaka od globalnog zagrijavanja.
“Kada sam prvi put stigao ovamo prizori su bili toliko lijepi da vam oduzmu dah i potpuno vas upiju. A onda, s prolaskom vremena, primijetite posljedice globalnog zagrijavanja: neke sante leda plutaju, i dok prolazite brodom vidite kako se iz čista mira prepolove. Ili se sa planine dio odvoji i sruči u more, sve zbog globalnog zagrijavanja. Greota je što se to dešava tako divnom dijelu planete Zemlje. Imam osjećaj kao da će se sve otopiti”, kaže sagovornik RSE.
Pingvini na Antarktiku, najprepoznatljivije životinje ledenog kontinenta
Ljepota ‘bijelog kontinenta’
Na dosadašnjoj plovidbi su Martinu najupečatljiviji prizori sa Foklandskog arhipelaga (Falkland Islands) i Ostrvo polumjeseca (Half Moon Island). Ipak, mjesto koje smatra najljepšim predjelom netaknute prirode na planeti je ono koje ga podsjeća na njegov dom u Boki Kotorskoj.
“Neko Harbur je nešto najljepše što sam vidio u životu. Kao da ste u Bokokotroskom zalivu, samo okruženi mnogo većim planinama i nije naseljeno, more se od hladnoće jedva pomjera, a sve je prekriveno snijegom i ledom. Tu nema ni interneta ni signala, jednostavno nema ničega, a sve je prepuno života. Priroda diše oko vas. Imate osjećaj da ste na drugoj planeti”, priča Martin.
Neeko Harbour, uvala na Antarktičkom poluostrvu, otkrivena početkom XIX vijeka
Imao je sreću i da doživi pomračenje Sunca.
“Sunce bude između 94 i 100 odsto prekriveno, i to se može viđeti samo sa par određenih tačaka na Južnom polu. Ima još samo nekoliko takvih mjesta na svijetu kao što je Novi Zeland, ali sa njih se može vidjeti do 25 odsto pomračenja. Znam neke turiste koji godinama dolaze ovdje da bi vidjeli pomračenje, i evo ovaj put su to doživjeli”, kaže Martin.
Pomračenje Sunca na Antarktiku
Oni koji se upute na Antarktik, moraju se pripremiti na hladnoću koja dostiže i trideset stepeni ispod nule, ali i na to da sunce može sijati 24 sata.
U unutrašnjem, planinskom dijelu kontinenta, temperatura zimi može biti i minus 60, a ljeti se tokom nekoliko sedmica nebo nikada ne smrači, jer sunce ne zalazi.
U telefonskom razgovoru koji vodimo dok Endurance plovi od Antarktičkog poluostrva ka Foklandskim ostrvima, dvadesetsedmogodišnji Martin Seferović kaže da nikada nije ni sanjao da će mu se nakon pomorske škole u Kotoru i Elektrotehničkog fakulteta u Podgorici pružiti prilika za “posao iz snova”.
South Georgia, oblast na jugu Atlantskog okeana
“Ja sam uvijek zamišljao da putujem i da radim, i mislim da ljudi samo treba da prate ono što vole, i sigurno će im se to i ostvariti”, poručuje Martin.
Njegova želja je da nakon Antarktika posjeti Sjeverni pol i Aljasku.