Kosovsko-turska nesloga oko terorizma

Kosovska policija (ilustrativna fotografija)

I Kosovo i Turska zabrinuti su oko saradnje u borbi protiv terorizma. O tome su ove nedelje razgovarali kosovski ministar pravde Abeljard Tahiri (Abelard Tahiri) i turski zamenik ministra pravde Biljal Ućar (Bilal Uçar) u Prištini.

Kako je Tahiri izjavio za Radio Slobodna Evropa, kosovsko tužilaštvo od 2016. godine čeka na odgovor Turske o grupi kosovskih državljana za koje se sumnja da deluju u Turskoj i da su povezani sa terorističkim organizacijama.

Turski zvaničnik je, s druge strane, izrazio zabrinutost zbog navodnog delovanja nekoliko pojedinaca u okviru pokreta ‘Hizmet’ Fetulaha Gulena, kojeg turske vlasti smatraju terorističkim. Kosovo je inače nedavno, zbog nedostatka dokaza, odbilo da izurči turskog državljanina koji radi na Kosovu, a kojeg su turske vlasti tražile zbog sumnje da je umešan u Gulenov pokret.

Saradnja Kosova i Turske u oblasti pravosuđa regulisana je Sporazumom o recipročnoj pravnoj pomoći u krivičnim pitanjima maja 2011, koji predviđa da strane „bez kašnjenja preduzmu mere međusobne pravne pomoći u krivičnim procedurama u vezi sa krivičnim delima koja u trenutku kada se traži pravna pomoć, spada u nadležnost sudskih organa države koja traži“.

Abeljard Tahiri izrazio zabrinutost oko saradnje turskog tužilaštva sa kosovskim

Zahtev za međusobnu pravnu saradnju može da bude odbijen od države od koje se traži ukoliko se istraga ili krivična procedura odnosi na krivično delo koje tražeća država smatra političkim krivičnim delom; ukoliko se radi o vojnom krivičnom delu koje ne predstavlja jedno krivično delo prema krivičnom zakonu; i ukoliko država koja traži smatra da izvršenje zahteva može da povredi suverenitet, sigurnost, javni red i druge bitne interese. Takođe, terorizam i zločini protiv čovečnosti ne smatraju se političkim krivičnim delima.

Kosovski ministar Tahiri je na sastanku sa turskim kolegom izrazio zabrinutost oko saradnje turskog tužilaštva sa kosovskim, odnosno zbog toga što Turska ne sprovodi sporazum i što ne odgovara na zahteve kosovskih organa.

„Mi od avgusta 2016. čekamo na odgovor u vezi nekoliko kosovskih državljana za koje se sumnja da deluju u Republici Turskoj, da su povezani sa terorističkim organizacijama. Kosovsko tužilaštvo je imalo dovoljno dokaza i osnova da inicira istragu protiv tih osoba. Tražili smo saradnju što se tiče ovih osoba, ali do sada još nismo dobili nikakav odgovor.

Tu sam zabrinutost preneo zameniku ministra, jer je terorizam danas fenomen koji dovodi u rizik i Republiku Kosovo i Kosovo nije imuno pretnjama koje su se desile svuda, iako smo bili dosta efikasni u sprečavanju nekoliko mogućih terorističkih napada koji su mogli da se dese i na Kosovu i u regionu“, kazao je Tahiri.

Kako je dodao, turski zvaničnik je obećao da će se raspitati u turskom tužilaštvu po tom pitanju, kako bi Kosovo dobilo odgovor u skorijoj budućnosti.

Inače, preko 300 Kosovara, uključujući i njihove porodice, pridružilo se oružanim grupama u Siriji i Iraku. Zvanični podaci govore da su Kosovari do Istanbula putovali avionom, a potom su automobilima ili autobusima prevoženi do Gaziantepa i Kilisa, gradova u blizini granice sa Sirijom.

Vaš browser nepodržava HTML5

Kosovari pod zastavom IDIL-a

No, nije samo Kosovo zabrinuto.

I turski zvaničnik je preneo zabrinutost oko delovanja nekoliko pripadnika organizacije Fetulaha Gulena, turskog religijskog vođe pokreta Hizmet, kojeg zvanična Ankara smatra terorističkom organizacijom, i kojeg je optužila za neuspeli puč 2016. Ministar Tahiri, međutim, nije mogao više da govori o tome.

Turska inače od ranije traga za svojim državljanima na Kosovu, za koje sumnja da su deo Gulenovog pokreta na Kosovu.

Jedan od tih slučajeva bio je i slučaj Ugura Toksoja, kojeg je Kosovo u decembru odbilo da izruči Turskoj zbog nedostatka materijalnih dokaza. Njega su kosovske vlasti uhapsile u oktobru prošle godine, na osnovu zahteva Turske o ekstradiciji. Turska protiv njega vodi krivičnu istragu zbog navodnog učešća u oružanoj organizaciji, odnosno, zbog sumnje da je finansijski potpomagao Gulenov pokret. Toksoj na Kosovu živi deset godina sa svojom porodicom i radi u obrazovanoj fondaciji Atmosfera u Prizrenu.

Ugur Toksoj (drugi s desna) ispred Suda, Priština

Na dan kada je sud trebao da odluči o njegovoj ekstradiciji, kosovski tužilac je povukao zahtev o ekstradiciji zato što, kako je rekao, zahtev turskih vlasti nije bio potkrepljen dokazima, te tužilaštvo u međuvremenu nije dobilo nikakve dodatne dokaze u vezi Toksoja, i pored toga što je to preko Turske ambasade u Prištini traženo.

Ministar pravde Kosova, Tahiri, kaže da se odluke kosovskog pravosuđa moraju poštovati, i u tom slučaju, odlučeno je da se ekstradicija odbije.

Kosovski savet za ljudska prava navodi da je ovo politički motivisan slučaj i da Ugur Toksoj ne bi imao fer suđenje u Turskoj.

Toksoj je po izlasku iz suda tada izjavio da je na Kosovu doživeo pravdu, ali i dodao kako njegova fondacija promoviše vrednosti na koje se zasniva i pokret Fetulaha Gulena – širenje tolerancije, ljubavi i dijalog.