Skupština Kosova ratifikovala je u četvrtak sporazum o davanju u zakup Danskoj zatvora u gradu na jugu zemlje Gnjilanu, u kojem se očekuje da će kaznu služiti oko 300 danskih zatvorenika.
Skupština je na sjednici po ubrzanoj proceduri usvojila nacrt zakona o sporazumu sa Danskom sa 86 glasova za, sedam protiv i bez uzdržanih, prenosi kosovski servis Radija Slobodna Evropa.
Kosovo će Danskoj ustupiti oko 30 zatvorskih ćelija u Gnjilanu, oko 50 kilometara od glavnog grada Prištine, u skladu sa desetogodišnjim sporazumom između dvije vlade, koji je potpisan u aprilu i maju 2022. godine.
Prema planu, Kosovo će od ovog sporazuma dobiti oko 200 miliona evra, koje će potrošiti na Kazneno-popravnu službu u zemlji i na obnovljivu energiju.
Ministar ekonomije Artane Rizvanoli – koji je nacrt zakona predstavio poslanicima – rekao je da sporazum jača odnose između Kosova i Danske.
"Cilj je dalje jačanje postojećih odnosa između Kosova i Danske, uzimajući u obzir pozitivne pomake u sistemu popravne službe u Republici Kosovo, kao i koristi koje će Republika Kosovo imati od ovog sporazuma", rekao je Rizvanoli.
Pročitajte i ovo: Kosovo bi moglo Danskoj da iznajmljuje svoje zatvoreSporazum predviđa da Danska ne može slati zatvorenike osuđene za terorizam i ratne zločine, kao ni zatvorenike s dijagnozom teških mentalnih poremećaja.
Kosovski centar za rehabilitaciju preživjelih od torture (KKRMT) smatrao je ratifikaciju ovog sporazuma "hitnom".
Iz ovog centra su izrazili zabrinutost što nije bilo javne rasprave o ovom sporazumu, ali i rekli da prema sporazumu zatvorenici u zatvoru u Gnjilanu – blizu 200 zatvorenika – sada moraju biti prebačeni u druge zatvore.
"Korektivno-popravni sistem na Kosovu trenutno nema posebne prostore za smještaj pritvorenika, pritvorski centri u Prištini, Peći, Prizrenu i Mitrovici su skoro popunjeni pritvorenicima i trenutno nema slobodnih mjesta. Zbog toga se premještaj pritvorenika iz Zatvora u Gnjilanu mora raditi sa posebnom pažnjom kako ne bi došlo do pada standarda koji je godinama stvaran za smještaj pritvorenika", saopštio je KKRMT putem objave na Fejsbuku.
Ovaj centar je zatražio od Ministarstva pravde da napravi pravo rješenje za zatvorenike koji se trenutno nalaze u zatvoru u Gnjilanu.
"KKRMT takođe traži od institucija da se organizacijama civilnog društva omogući praćenje ljudskih prava u zatvoru u Gnjilanu, gdje će zatvorenici iz Danske biti prebačeni kako bi se garantovala primjena međunarodnih standarda i pravila za lica lišena slobode", rekao je ovaj centar.
Kosovo i Danska su u decembru 2021. potpisale pismo saglasnosti za transfer 300 zatvorenika iz Danske na Kosovo. U aprilu 2022. dokument je postao Ugovor, ali Kosovo ga nije ratifikovalo do danas.
Skupština prošle sedmice nije usvojila prvi Nacrt zakona o ovom sporazumu, a Vlada je odmah odobrila identičan Nacrt zakona i uputila ga Skupštini, koja ga je u četvrtak konačno ratifikovala.
Prema zakonu na Kosovu, međunarodni sporazumi se mogu ratifikovati samo sa 80 glasova za, odnosno sa dvije trećine poslanika.
Šta predviđa Ugovor?
Ugovor je na rok od deset godina. Tamo je predviđeno da Danska koristi ćelije, pojedinačne i zajedničke, u zatvoru u Gnjilanu.
U zamjenu za to, Kosovo bi trebalo da zaradi preko 200 miliona evra.
Od iznosa od 200 miliona evra – koliko se očekuje da će Kosovo dobiti – 30 miliona planirano je za obnovljive izvore energije, dok je ostatak za ulaganje u Kazneno-popravnu službu Kosova.
Danska će, po stupanju na snagu sporazuma, Kosovu predati početnu naknadu od pet miliona evra.
U međuvremenu, isplata će se vršiti po tromjesečnoj stopi, tokom prvih 12 mjeseci korištenja zatvora, u skladu sa brojem zatvorenika koje objekat može primiti.
Prema Ugovoru, Danska neće slati zatvorenike osuđene za teroristička djela, zatvorenike osuđene za ratne zločine i zatvorenike s dijagnozom teških mentalnih poremećaja kojima je potrebna medicinska njega van zatvora.
Rukovodioci i stražari u zatvoru u Gnjilanu biće iz države Danske i Kosovske popravne službe.
Vlasti u Danskoj su ranije saopštile da je njihov zatvorski kapacitet popunjen 100 odsto, jer je broj zatvorenika porastao za skoro 20 odsto od 2015. godine.
Stručnjaci za bezbednost na Kosovu ranije su za RSE rekli da nema razloga za zabrinutost zbog bezbjednosne situacije zbog dolaska zatvorenika iz Danske. Međutim, predstavnici nekih nevladinih organizacija rekli su da bi ovaj transfer mogao uticati na standard lokalnih zatvorenika.