Ekonomska saradnja Bosne i Hercegovine i Kosova na visokom je nivou. No, trenutno najveća prepreka boljoj saradnji je činjenica da je Kosovo uvelo carinu od 17 posto na uvoz mlijeka i mliječnih proizvoda iz BiH.
Učesnici susreta Privredne komore Federacije BiH i Američke trgovačke komore Kosova, koji se već treću godinu organizuju u Sarajevu, ocjenili su da je ta odluka politička, ali smatraju da će kratko trajati.
Uprkos snažnoj volji bosanskohercegovačkih i kosovskih privrednika da ojačaju ekonomsku saradnju, politika je ta koji im pravi prepreke. Specifičnost trgovanja između BiH i Kosova je postojanje viznog režima, koje im otežava poslovanje, a kada se još na to prekrše ugovori o slobodnoj trgovini i uvedu carine, kako je to ovoga puta uradilo Kosovo na uvoz mlijeka i pavlake, proizvedenih u Bosni i Hercegovini, privrednci počnu zbrajati štete.
„Radi se o gubljenju tržišnog položaja naših izvoznika na Kosovu. A ovo će definitvno načiniti štetu, tako da promocije koje radimo kada govorimo o Bosni i Hercegovini kao zemlji koja je potpisnik Sporazma CEFTA, što joj daje neke mogućnosti free trade agrimenta (sporazuma o slobodnoj trgovini) sa zemljama Evropske unije, koje je također sada ugroženo sa određenim uvođenjem carina i carinskih kvota na čelik, tako da je ukupna priča o nekoj slobodnoj trgovini, o otvorenim tržištima već pomolo poljuljana“, objašnjava predsjednik Privredne komore Federacije BiH Mirsad Jašarspahić.
Potez kosovskih vlasti negativno će uticati na mliječnu industriju u BiH, ali i na Kosovu:
„Ja mislim da je tu ipak malo umešana i politika, jer ipak, što se tiče ekonomskih odnosa, jedna od osnova je slobodno tržište. Oni su kao razlog našli subvencije, koje se daju u Bosni i Hercegovini i prodajne cene u BiH su uvek veće nego cene proizvoda koje se uvoze kod nas. Ja se nadam da će to biti kratkog roka“, smatra Avni Krasniqi, kosovski privrednik i zastupnik jedne od bosanskohercegovačkih mljekara za Kosovo.
Izvršni direktor Američke trgovačke komore Kosova Arian Zeka tvrdi da privrednike s Kosova niko nije konsultovao kada se donosila odluka o uvođenju carina.
„Već je teško izvoziti, odnosno raditi na jačanju privredne saradnje i nisu nam potrebne dodatne mjere i otežavajuće okolnosti. Mi se brinemo da bi moglo doći do uvođenja kontramjera, što bi se moglo odraziti na trgovinski bilans koji je već negativan“.
Ocjena je da će potez kosovskih vlasti negativno uticati na mliječnu industriju u BiH, ali i na Kosovu
Ministarstvo ekonomije Kosova nedavno je donijelo odluku o uvođenju zaštitnih mjera od 17 posto na uvoz mlijeka i pavlake, proizvedenih u Bosni i Hercegovini, ali i o uvođenju zaštitne mjere na uvoz voća i povrća zemalja regiona. Na taj način prekršen je Centralnoevropski ugovor o slobodnoj trgovini (CEFTA). Iako je Vlada Kosova 25. jula povukla odluku o uvođenju carine od 30 posto za uvoz većeg broja poljoprivrednih proizvoda, koje su nedavno uvedene, te mjere i dalje važe za sedam proizvoda.
Resorni ministri iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Makedonije i Crne Gore, pozdravili su ovu odluku, ali i naveli da očekuju da u najkraćem mogućem roku budu skinute sve trgovinske barijere u razmjeni robe u regionu CEFTA.
Bosna i Hercegovina ne izvozi voće i povrće na Kosovo, ali izvozi mlijeko. Kosovo je za Bosnu i Herecgovinu četvrto po važnosti tržište za plasman mlijeka, jer se iz godine u godinu bilježi rast izvoza proizvoda iz mlječne industrije u tu zemlju. U prošloj godini BiH je izvezla preko pet miliona eura mlijeka i mliječnih proizvoda na Kosovo. Za rješenje ovog problema, privrednici traže angažman države, ali ukazuju na još jedno pitanje, a to je pored slobodnog kretanja roba i slobodno kretanje ljudi. Razloge objašnjava Mirsad Jašarspahić:
„Mi smo počeli saradnju sa Američkom trgovinskom komorom Kosova 2015. godine, kada smo napravili jednu studijsku analizu privrednih kretanja sa Kosovom o tome šta Bosna i Hercegovina gubi zbog tog kompleksnog viznog režima, ako se to može zvati viznim režimom. Jednostvano, BiH je bila na vrlo dobrom mjestu kada je u pitanju uvoz na Kosovo, koji je zbog svih tih komplikacija je izvoz bh. proizvoda na Kosovo bio sve manji i sve teži. Šta se poslije toga dešavalo? Privredni subjekti su se na neki način morali dovijati da na tržište Kosova koriste i ljudske resurse i privredne resurse susjednih zemalja, odnosno koristeći ljude koji imaju dva pasoša, dvojno državljanstvo. Tako da ta komplikacija sa viznim režimom najviše se odražava na one koji u ovoj zemlji koriste samo jedan pasoš i to dovoljno govori o svemu“, objasnio Jašarspahić.