Odavno je javna tajna da u visokom školstvu Crne Gore ima korupcije, ali je u posljednje vrijeme sve više primjera za to. Čini se da su država i društvo do sada žmurili na tu pojavu, ne shvatajući da je to bumerang koji će se kad-tad, sa svim lošim posljedicama, vratiti.
Najnoviji slučaj, da su kod kontroverznog biznismena Veselina Mujovića, koji je uhapšen zbog prevare, pronađeni indeksi i magistarski rad tri visoka policijska službenika, čiju autentičnost tužilaštvo ispituje, po ko zna koji put pokrenuo je pitanje korupcije u visokom obrazovanju u Crnoj Gori.
Sve češće pod lupu medija i javnosti dolaze primjeri navodne kupovine ispita i diploma i plagiranja radova.
Koliko je raširena pojava "pozajmljivanja znanja", odnosno slučaja da vam za pare neko napiše seminarski, diplomski ili magistarski rad, dovoljno je pogledati brojne oglase na javnim mjestima. U njima se za diplomski traži od 120 do 160 eura, za seminarski od 20 do 30 eura, dok se magistarski rad naplaćuje od 400 do 500 eura.
Da se do znanja i zvanja u Crnoj Gori, u kojoj se na birou za nezaposlene nalazi čak 10.000 onih sa fakultetskom diplomom, sve manje dolazi učenjem a sve više prevarama i marifetlucima, godinama se govori – ali je malo onih koji su spremni da to javno posvjedoče.
Upravo pasivnost studenata bila je razlog da studentski Radio Krš preko svoga sajta pokrene inicijativu za anonimno prijavljivanje korupcije.
"To je neka vrsta sjajnog paradoksa, jer konstatno se priča o tome i mi smo iz Radija nekako svjesni da studenti znaju mnogo i da su svjesni te korupcije, vjerovatno i učestvuju u nekim koruptivnim radnjama, a, sa druge strane, ćute. Konstantno ćute i to je jedan sistemski problem koji nije tako lako riješiv. Tako da imamo problem to što, s jedne strane, u velikoj količini postoji korupcija, a, s druge strane, imamo tu pasivnost studenata koji jednostavno ćute iz najrazličitijih razloga", kaže Milica Petričević, direktorka marketinga Radija i projekt menadžerka NVO "Safra".
Centar za građansko obrazovanje podrobno se bavio stanjem na crnogorskom Univerzitetu i pred tužilaštvom procesuirao navodno plagiranje magistarskog rada same Ministarke nauke Sanje Vlahović.
Podnosili su i prijave za brojne druge slučajeve gdje osnovano sumnjaju u kupovinu znanja, ali nijedan nije ishodovao konkretnim tužilačkim epilogom.
Daliborka Uljarević
"Kada je riječ o korupciji u obrazovanju mi smo došli do terminalne faze u kojoj se korupcija u ovoj oblasti najviše percipira prilikom zapošljavanja i biranja u zvanje, čak 52 odsto naših ispitanika ukazuje na to i to zahtjeva hitnu, sveobuhvatnu i stručnu reakciju, kako univerzitetskog rukovodstva tako i nadležnih istražnih organa. Mi ovdje ne govorimo više o incidentnim primjerima kupovanja ispita ili diploma, već o jednom sistemskom problemu u kojem su metastazirali kontroverzni kadrovi, koji trajno urušavaju ugled visoko obrazovnih institucija", ističe Daliborka Uljarević, izvršna direktorka CGO.
Dejan Lučić, portparol Univerziteta Crne Gore, naglašava da Univerzitet podržava svaku aktivnost čiji je cilj prepoznavanje ili sankcionisanje korupcije u sferi visokog obrazovanja.
"Zato je kao odgovorna društvena institucija izgradio mehanizme i utvrdio procedure kojima prepoznaje i sankcioniše upravo ovakve pojave. Moram reći da je od stupanja na dužnost nove uprave Univerziteta, uočljiva spremnost da se konkretnim postupcima naša institucija suprotstavlja svim pojavama koje predstavljaju bilo kakav oblik korupcije", navodi Lučić, te dodaje:
"Ono što mogu da kažem jeste da u Crnoj Gori ne postoji nijedno istraživanje koje se konkretno bavi korupcijom u visokom obrazovanju, već se bavi percepcijom korupcije – i to su dvije različite stvari. Što se tiče nedozvoljene izrade seminarskih i drugih radova, tu ne može biti odgovornosti na Univerzitetu Crne Gore, već na onima koji to čine."
Kada je riječ o stručnosti svršenih visokoškolaca u Crnoj Gori, posebno se pod sumnju dovode diplome sa fakulteta u regionu, čija je reputacija upitna.
U Crnoj Gori se i dalje ne shvata da, kao i na Zapadu, diploma bez odgovarajućeg znanja u evropskoj perspektivi neće predstavljati mnogo, pošto će poslodavcima samo znanje i sposobnost donositi profit.
"Ozbiljni navodi o plagijatu onih koji su perjanice akademske zajednice, ukazuju da danas akademska zajednica u Crnoj Gori živi u jednom stanju međusobne ucjenjenosti, u kojoj je, izgleda, prije mnogo onih koji imaju neku kontroverznu crticu u akademskoj biografiji, da bi prekinuli taj začarani krug ćutnje. To će se, naravno, crnogorskom društvu vratiti kao bumerang i posljedično imati ozbiljan uticaj na ukupan proces pregovora sa Evropskom unijom, jer ubijanjem kritičke misli na Univerzitetu, ubijate i potencijal za kvalitetne i stručne promjene u društvu", zaključuje Daliborka Uljarević.