Prema istraživanju Centra za monitoring o percepeciji korupcije u 2013. godini, preko dvije trećine građana smatra da je korupcija u Crnoj Gori rasprostranjena. Iz CEMI-ja kažu da je percepcija građana o korupciji naglo porasla u jeku afere “Snimak”.
Najkorumpiraniji su političari, zaposleni u zdravstvu i carini.
Oko 76 posto anketiranih građana kaže da je korupcija rasprostranjena, a svega nešto preko pet i po procenata da je izražena u manjoj mjeri.
To je prema riječima Zlatka Vujovića izuzetno visok procenat koji ukazuje da građani smatraju da je korpucija ili veoma ili uglavnom rasprostranjena u različitim oblastima društva.
„Ukupan procenat intervjuisanih građana koji smatra da je korupcija rasprostranjena iznosi 76,5 posto i predstavlja znatno veću iskazanu vrijednost i nalaze u odnosu na one iz prethodne godine, podsjećam tada je percepcija iznosila nešto preko 61 posto. Potrebno je imati u vidu da je istraživanje rađeno u avgustu ove godine, nakon što se desila afera ’Snimak’ i smatramo da je i to značajnim dijelom uticalo na povećanu percepciju građana.“
Afera „Snimak“ počela je nakon što su u medijima objavljeni transkripti i tonske izjave sa sjednica vrha DPS u kojima su najviši funkcioneri vladajuće stranke govorili o zloupotrebi državnih resursa u izborne svrhe.
Činjenica da je svijest o rasprostranjenosti korupcije rasla baš zbog afere „Snimak“ govori da građani nijesu zadovoljni reakcijom državnih organa povodom tog slučaja.
„Jednostavno građani nijesu zadovoljni reakcijom državnih organa. Imamo tu temu koja je na neki način potvrdila nešto što svi mi negdje znamo i svjesni smo postojanaj tog problema. Sa druge strane , imali smo potvrdu svega toga kroz audio snimke, što nijesmo imali ranije. Onda državni organi nijesu dali adekvatan odgovor na taj slučaj i onda je negdje očekivana ovakva reakcija građana“, rekao je Vujović.
Građani su odgovarali i na pitanje koji su glavni razlozi za nastanak korupcije. To su opšte siromaštvo, i niske plate državnih činovnika, kriza morala, nefunkcionisanje vladavine prava i neefikasne institucije u borbi protiv korupcije.
A kako su građani odgovorili na pitanje u kojim sektorima ima najviše korupcije?
,,Zdravstveni sektor 57,1 carina 55,8 , političke partije 53,4 posto. Takođe su visoke vrijednosti i za druge kao što su policija, sudstvo, vlada“, saopštio je Zlatko Vujović.
Prema istraživanju CEMIja crnogoski građani su spremni da ponude mito najčešće radi liječenja ili dobijanja posla. To bi uradilo 40 posto anketiranih, a svaki peti ispitanik bi pribjegao korupciji ako bi na taj način izbjegao plaćanje kazne ili pridobio imovinsku korist.
Čini se da građani ili ne znaju koje se to institucije u Crnoj Gori bore protiv korupcije ili smatraju da se time niko ne bavi na pravi način.
„Alarmantno je visok procenat onih građana koji nemaju odgovor na to koje se institucije bave borbom protiv korupcije - 35,5 posto anektiranih nema odgovor na ovo pitanje. Oko četvrtine građana, njih 25,9 posto navela je da se u Crnoj Gori niko, ili niko dovoljno efikasno ne bavi rješavanjem problema korupcije. Petina grđana navodi Upravu policije, odnosno MUP, zatim slijede sudovi, tužilaštvo sa po 10 procenata, NVO sektor i na kraju Upravu za antikorupcijsku inicijativu“, saopštila je predstavnica CEMI Ana Selić.
Najkorumpiraniji su političari, zaposleni u zdravstvu i carini.
Oko 76 posto anketiranih građana kaže da je korupcija rasprostranjena, a svega nešto preko pet i po procenata da je izražena u manjoj mjeri.
To je prema riječima Zlatka Vujovića izuzetno visok procenat koji ukazuje da građani smatraju da je korpucija ili veoma ili uglavnom rasprostranjena u različitim oblastima društva.
„Ukupan procenat intervjuisanih građana koji smatra da je korupcija rasprostranjena iznosi 76,5 posto i predstavlja znatno veću iskazanu vrijednost i nalaze u odnosu na one iz prethodne godine, podsjećam tada je percepcija iznosila nešto preko 61 posto. Potrebno je imati u vidu da je istraživanje rađeno u avgustu ove godine, nakon što se desila afera ’Snimak’ i smatramo da je i to značajnim dijelom uticalo na povećanu percepciju građana.“
Afera „Snimak“ počela je nakon što su u medijima objavljeni transkripti i tonske izjave sa sjednica vrha DPS u kojima su najviši funkcioneri vladajuće stranke govorili o zloupotrebi državnih resursa u izborne svrhe.
Činjenica da je svijest o rasprostranjenosti korupcije rasla baš zbog afere „Snimak“ govori da građani nijesu zadovoljni reakcijom državnih organa povodom tog slučaja.
„Jednostavno građani nijesu zadovoljni reakcijom državnih organa. Imamo tu temu koja je na neki način potvrdila nešto što svi mi negdje znamo i svjesni smo postojanaj tog problema. Sa druge strane , imali smo potvrdu svega toga kroz audio snimke, što nijesmo imali ranije. Onda državni organi nijesu dali adekvatan odgovor na taj slučaj i onda je negdje očekivana ovakva reakcija građana“, rekao je Vujović.
Građani su odgovarali i na pitanje koji su glavni razlozi za nastanak korupcije. To su opšte siromaštvo, i niske plate državnih činovnika, kriza morala, nefunkcionisanje vladavine prava i neefikasne institucije u borbi protiv korupcije.
A kako su građani odgovorili na pitanje u kojim sektorima ima najviše korupcije?
,,Zdravstveni sektor 57,1 carina 55,8 , političke partije 53,4 posto. Takođe su visoke vrijednosti i za druge kao što su policija, sudstvo, vlada“, saopštio je Zlatko Vujović.
Ana Selić
Prema istraživanju CEMIja crnogoski građani su spremni da ponude mito najčešće radi liječenja ili dobijanja posla. To bi uradilo 40 posto anketiranih, a svaki peti ispitanik bi pribjegao korupciji ako bi na taj način izbjegao plaćanje kazne ili pridobio imovinsku korist.
Čini se da građani ili ne znaju koje se to institucije u Crnoj Gori bore protiv korupcije ili smatraju da se time niko ne bavi na pravi način.
„Alarmantno je visok procenat onih građana koji nemaju odgovor na to koje se institucije bave borbom protiv korupcije - 35,5 posto anektiranih nema odgovor na ovo pitanje. Oko četvrtine građana, njih 25,9 posto navela je da se u Crnoj Gori niko, ili niko dovoljno efikasno ne bavi rješavanjem problema korupcije. Petina grđana navodi Upravu policije, odnosno MUP, zatim slijede sudovi, tužilaštvo sa po 10 procenata, NVO sektor i na kraju Upravu za antikorupcijsku inicijativu“, saopštila je predstavnica CEMI Ana Selić.