Autor: Rachel Irwin i Marija Arnautović
U Hagu je protekle sedmice održana međunarodna konferencija o procjeni nasljeđa Haškog tribunala. Skup je organizirala vlada Nizozemske, zajedno s Projektom za ljudska prava Sanele Diane Jenkins, te ministarstvima vanjskih poslova Švicarske i Finske.
Više od 350 učesnika raspravljalo je o naporima koji se preduzimaju kako bi rad Haškog suda ostavio trajan trag u zemljama zapadnog Balkana.
U svojoj uvodnoj riječi predsjednik Međunarodnog suda za bivšu Jugoslaviju Patrik Robinson istakao je da se državama iz regiona treba omogućiti ne samo da raspolažu sredstvima za nastavak rada koji je započeo Haški tribunal, u okviru svojih nacionalnih pravosudnih sistema, već i pristup svim javnim spisima Tribunala:
"Jako mi je žao što je jezik koji se koristi u Tribunalu engleski. Velika je šteta što su svi transkripti sa suđenja koja se odvijaju pred ovim sudom na engleskom jeziku, umjesto na lokalnim jezicima zemalja u regionu. Mi sada pokušavamo ispraviti tu grešku, ali to je, po mom mišljenju, još jedan od elemenata koji bi doprinijeli da zemlje u bivšoj Jugoslaviji imaju osjećaj da i njima pripada ostavština Tribunala".
Međunarodni sud već duže vrijeme pomaže nacionalnim pravosuđima tako što im omogućava pristup spisima potrebnim za procesuiranje ratnih zločina. Međutim, ne postoji usaglašen stav o tome šta bi se trebalo desiti s arhivom nakon zatvaranja Tribunala. Evo šta kaže profesor prava na Univerzitetu u Kaliforniji Richard Steinberg:
"Otvaranje informativnih centara u regionu u kojima bi bile deponovane jako dobre kopije arhive Haškog tribunala imalo bi, bez sumnje, određenu simboličku vrijednost. S druge strane, tek kad se stvore osnovni preduslovi, kao što su trajni mir i sigurnost u regionu, kada dođe do pomirenja, onda možemo govoriti o trajnom premještanju arhive na prostor bivše Jugoslavije."
Utvrđivanje istine
Izvršna direktorica Fonda za humanitarno pravo iz Beograda Nataša Kandić pitala je koja je razlika između orginala i kopije ukoliko je riječ o digitalizovanoj arhivi:
„To bi bilo vrlo korisno i mislim da bi mnogima pomoglo da shvate da nema nikakve razlike između kopije i originala.“
Na pitanje da li je izlazna strategija Tribunala uticala na pravednost suđenja koja se trenutno odvijaju pred tim sudom koji je pod velikim pritiskom Vijeća sigurnosti da što prije okonča sva suđenja, Patrik Robinson je odgovorio:
"Neki kritičari Tribunala smatraju da izlazna strategija na neki način utiče na pravednost suđenja pred ovim sudom. To nije tačno, ali taj stav je i dalje prisutan u javnosti, što nas jako brine".
Ministar pravde Hrvatske Ivan Šimunović, govoreći o procesuiranju ratnih zločina pred lokalnim pravosuđem, naveo je da nakon svakog sukoba društvo mijenja odnos prema ratnim zločincima:
„Nekada se ti zločini procesuiraju selektivno, jer jednu stranu zanimaju isključivo zločini koje je počinila druga strana, ali nekad se desi i da se procesuiraju počinioci ratnih zločina bez obzira kojoj strani pripadali.“
Istraživanja u Srbiji govore da građani te zemlje nisu zadovoljni ni radom Haškog tribunala, ali ni domaćeg pravosuđa, kaže srbijanska ministrica pravde Snežana Malović:
„Donošenjem presuda sud utvrđuje istinu i na taj način kroz ta suđenja pred domaćim pravosuđem mislim da ćemo uspeti da građanima objasnimo šta se to desilo, nažalost, u ratnim uslovima na prostorima bivše Jugoslavije.“
* * *
Pročitajte ostale priloge iz programa Pred licem pravde:
Članovi porodica nestalih prepušteni sebi
Petković se ogradio od zločina vojnika HVO pod njegovim zapovjedništvom
Počela izrada strategije tranzicijske pravde
Zvornik: Povratnici čekaju optužnice protiv počinilaca zločina
Nova neuspela potraga za Mladićem
* * *
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR). Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici. (Autori programa Pred licem pravde: Merdijana Sadović, Sabina Čabaravdić)
U Hagu je protekle sedmice održana međunarodna konferencija o procjeni nasljeđa Haškog tribunala. Skup je organizirala vlada Nizozemske, zajedno s Projektom za ljudska prava Sanele Diane Jenkins, te ministarstvima vanjskih poslova Švicarske i Finske.
Više od 350 učesnika raspravljalo je o naporima koji se preduzimaju kako bi rad Haškog suda ostavio trajan trag u zemljama zapadnog Balkana.
U svojoj uvodnoj riječi predsjednik Međunarodnog suda za bivšu Jugoslaviju Patrik Robinson istakao je da se državama iz regiona treba omogućiti ne samo da raspolažu sredstvima za nastavak rada koji je započeo Haški tribunal, u okviru svojih nacionalnih pravosudnih sistema, već i pristup svim javnim spisima Tribunala:
"Jako mi je žao što je jezik koji se koristi u Tribunalu engleski. Velika je šteta što su svi transkripti sa suđenja koja se odvijaju pred ovim sudom na engleskom jeziku, umjesto na lokalnim jezicima zemalja u regionu. Mi sada pokušavamo ispraviti tu grešku, ali to je, po mom mišljenju, još jedan od elemenata koji bi doprinijeli da zemlje u bivšoj Jugoslaviji imaju osjećaj da i njima pripada ostavština Tribunala".
"Otvaranje informativnih centara u regionu u kojima bi bile deponovane jako dobre kopije arhive Haškog tribunala imalo bi, bez sumnje, određenu simboličku vrijednost. "
"Otvaranje informativnih centara u regionu u kojima bi bile deponovane jako dobre kopije arhive Haškog tribunala imalo bi, bez sumnje, određenu simboličku vrijednost. S druge strane, tek kad se stvore osnovni preduslovi, kao što su trajni mir i sigurnost u regionu, kada dođe do pomirenja, onda možemo govoriti o trajnom premještanju arhive na prostor bivše Jugoslavije."
Utvrđivanje istine
Izvršna direktorica Fonda za humanitarno pravo iz Beograda Nataša Kandić pitala je koja je razlika između orginala i kopije ukoliko je riječ o digitalizovanoj arhivi:
„To bi bilo vrlo korisno i mislim da bi mnogima pomoglo da shvate da nema nikakve razlike između kopije i originala.“
Na pitanje da li je izlazna strategija Tribunala uticala na pravednost suđenja koja se trenutno odvijaju pred tim sudom koji je pod velikim pritiskom Vijeća sigurnosti da što prije okonča sva suđenja, Patrik Robinson je odgovorio:
"Neki kritičari Tribunala smatraju da izlazna strategija na neki način utiče na pravednost suđenja pred ovim sudom. To nije tačno, ali taj stav je i dalje prisutan u javnosti, što nas jako brine".
Ministar pravde Hrvatske Ivan Šimunović, govoreći o procesuiranju ratnih zločina pred lokalnim pravosuđem, naveo je da nakon svakog sukoba društvo mijenja odnos prema ratnim zločincima:
„Nekada se ti zločini procesuiraju selektivno, jer jednu stranu zanimaju isključivo zločini koje je počinila druga strana, ali nekad se desi i da se procesuiraju počinioci ratnih zločina bez obzira kojoj strani pripadali.“
Istraživanja u Srbiji govore da građani te zemlje nisu zadovoljni ni radom Haškog tribunala, ali ni domaćeg pravosuđa, kaže srbijanska ministrica pravde Snežana Malović:
„Donošenjem presuda sud utvrđuje istinu i na taj način kroz ta suđenja pred domaćim pravosuđem mislim da ćemo uspeti da građanima objasnimo šta se to desilo, nažalost, u ratnim uslovima na prostorima bivše Jugoslavije.“
* * *
Pročitajte ostale priloge iz programa Pred licem pravde:
Članovi porodica nestalih prepušteni sebi
Petković se ogradio od zločina vojnika HVO pod njegovim zapovjedništvom
Počela izrada strategije tranzicijske pravde
Zvornik: Povratnici čekaju optužnice protiv počinilaca zločina
Nova neuspela potraga za Mladićem
* * *
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR). Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici. (Autori programa Pred licem pravde: Merdijana Sadović, Sabina Čabaravdić)