U proteklim godinama bilo je više inicijativa kako bi se u BiH pokrenuo proces utvrđivanja istine o događajima u proteklom ratu na kojima su insistirale međunarodne organizacije ili nevladine organizacije van granica BiH, što je ostalo, uglavnom, bez uspjeha.
Petnaest godina nakon rata Razvojni programa UN-a u BiH uspio je okupiti domaće vladine i nevladine organizacije, među kojima i dva ministarstva Savjeta ministara, koje su krenule u izradu strategije tranzicijske pravde u BiH. To je prvi put da je država BiH stala iza jedne inicijative za otvaranje procesa pomirenja i suočavanja sa događajima iz proteklog rata.
Prvi put zvanične institucije vlasti BiH pokazale su zainteresovanost i volju da se pokušaju naći rješenja za teška pitanja, poput krivičnog gonjenja počinilaca ratnog zločina, te obeštećenje žrtava, kaže pomoćnik ministra za ljudska prava BiH i članica radne grupe Saliha Đuderija:
„Jako je važno da sada žrtve strašno insistiraju, to smatraju prioritetom, da se donese jedan okvirni zakon koji bi napokon definisao status žrtava torture i civilnih žrtava rata, gdje je u principu ponuđeno rješenje za reparaciju, dakle za ratno obeštećenje koje bi imalo jedan okvir za državu BiH. Naravno, ono bi se implementiralo od strane i entiteta. Mi nudimo dva modela, jedan sudski i administrativni koji je brži, uspostavu nekog fonda kroz koji bi taj sistem išao, i jedan pravni mehanizam koji je jednostavniji i kraći, što bi omogućilo da veliki broj osoba na relativno jednostavan način ostvari svoje pravo.“
Iz udruženja žrtava poručuju da nema obeštećenja za ubijene i nestale članove njihovih porodica, ali da se procesuiranjem odgovornih može dobiti moralna satisfakcija. Predsjednik Udruženja porodica zarobljenih i nestalih u Zvorniku Ahmet Grahić kaže:
„Normalno da tražimo odštetu, ali da to ne bude samo materijalna odšteta. Nama je bitnije u svemu tome da se procesuiraju ratni zločinci. Ja smatram da bi svaki član porodice imao veći duševni mir i veće zadovoljstvo da stvarno počinioci budu privedeni pred lice pravde.“
Osmisliti temelje pomirenja
Upravo strategija tranzicijske pravde u BiH usko je povezana i sa državnom strategijom za procesuiranje ratnih zločina, kaže programski analitičar UN-ovog razvojnog programa Alma Dedić:
„Upravo se radi o tome da bi ova strategija tranzicijske pravde riješila sve one stvari koje strategija za procesuiranje ratnih zločina ne može riješiti, pogotovo ne u tako brzom vremenu s obzirom da znamo da kada se govori o procesuiranju ratnih zločina govori se o narednih 10 do 50 godina.“
Ova strategija trebala bi na najbolji način da osmisli temelje pomirenja u BiH, ali ne samo to, ističe predsjednik Helsinškog odbora RS Branko Todorović:
„To može biti i osmišljavanje načina da se tako nešto nikada više u BiH ne ponovi.“
Suočavanje s istinom iz rata, te pomirenje nekadašnjih zaraćenih strana neophodni su uslovi da bi se u BiH nastavilo živjeti normalno.
Od toga zavise dalji suživot, napredak i društva i države, ističe Šaćir Srebrenica, iz Udruženja logoraša BiH. Ipak dodaje da je do pomirenja lakše doći među običnim ljudima, a da politika i političari vraćaju sat na staro:
„Ja živim i u Zenici i u Busovači, pola tamo pola ovamo, i znam za običan narod da nije daleko od tog povratka ka bivšem suživotu i ranijem zajedničkom životu i od njih ne zavisi to. Ipak, ovo sve zavisi od političara, od njihovih ciljeva, od njihavih želja, naročito kad je izborna godina - od toga zavise i njihova retorika i njihovi stavovi i njihova politika, tako da tu vrlo teško čovjek može zauzeti jasne stavove. Ali na terenu je, ipak, malo drugačija slika od onoga što mediji pišu i što se može vidjeti među političarima.“
Utoliko je važnije što su sada iza ove strategije, koja će biti pretočena u zakone, stale i državne institucije i Savjet ministara BiH.
* * *
Pročitajte ostale priloge iz programa Pred licem pravde:
Članovi porodica nestalih prepušteni sebi
Petković se ogradio od zločina vojnika HVO pod njegovim zapovjedništvom
Održana konferencija o procjeni nasljeđa Haškog tribunala
Zvornik: Povratnici čekaju optužnice protiv počinilaca zločina
Nova neuspela potraga za Mladićem
* * *
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR). Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici. (Autori programa Pred licem pravde: Merdijana Sadović, Sabina Čabaravdić)
Petnaest godina nakon rata Razvojni programa UN-a u BiH uspio je okupiti domaće vladine i nevladine organizacije, među kojima i dva ministarstva Savjeta ministara, koje su krenule u izradu strategije tranzicijske pravde u BiH. To je prvi put da je država BiH stala iza jedne inicijative za otvaranje procesa pomirenja i suočavanja sa događajima iz proteklog rata.
Prvi put zvanične institucije vlasti BiH pokazale su zainteresovanost i volju da se pokušaju naći rješenja za teška pitanja, poput krivičnog gonjenja počinilaca ratnog zločina, te obeštećenje žrtava, kaže pomoćnik ministra za ljudska prava BiH i članica radne grupe Saliha Đuderija:
„Jako je važno da sada žrtve strašno insistiraju, to smatraju prioritetom, da se donese jedan okvirni zakon koji bi napokon definisao status žrtava torture i civilnih žrtava rata, gdje je u principu ponuđeno rješenje za reparaciju, dakle za ratno obeštećenje koje bi imalo jedan okvir za državu BiH. Naravno, ono bi se implementiralo od strane i entiteta. Mi nudimo dva modela, jedan sudski i administrativni koji je brži, uspostavu nekog fonda kroz koji bi taj sistem išao, i jedan pravni mehanizam koji je jednostavniji i kraći, što bi omogućilo da veliki broj osoba na relativno jednostavan način ostvari svoje pravo.“
Iz udruženja žrtava poručuju da nema obeštećenja za ubijene i nestale članove njihovih porodica, ali da se procesuiranjem odgovornih može dobiti moralna satisfakcija. Predsjednik Udruženja porodica zarobljenih i nestalih u Zvorniku Ahmet Grahić kaže:
„Normalno da tražimo odštetu, ali da to ne bude samo materijalna odšteta. Nama je bitnije u svemu tome da se procesuiraju ratni zločinci. Ja smatram da bi svaki član porodice imao veći duševni mir i veće zadovoljstvo da stvarno počinioci budu privedeni pred lice pravde.“
Osmisliti temelje pomirenja
Upravo strategija tranzicijske pravde u BiH usko je povezana i sa državnom strategijom za procesuiranje ratnih zločina, kaže programski analitičar UN-ovog razvojnog programa Alma Dedić:
„Upravo se radi o tome da bi ova strategija tranzicijske pravde riješila sve one stvari koje strategija za procesuiranje ratnih zločina ne može riješiti, pogotovo ne u tako brzom vremenu s obzirom da znamo da kada se govori o procesuiranju ratnih zločina govori se o narednih 10 do 50 godina.“
Ova strategija trebala bi na najbolji način da osmisli temelje pomirenja u BiH, ali ne samo to, ističe predsjednik Helsinškog odbora RS Branko Todorović:
„To može biti i osmišljavanje načina da se tako nešto nikada više u BiH ne ponovi.“
Suočavanje s istinom iz rata, te pomirenje nekadašnjih zaraćenih strana neophodni su uslovi da bi se u BiH nastavilo živjeti normalno.
Od toga zavise dalji suživot, napredak i društva i države, ističe Šaćir Srebrenica, iz Udruženja logoraša BiH. Ipak dodaje da je do pomirenja lakše doći među običnim ljudima, a da politika i političari vraćaju sat na staro:
„Ja živim i u Zenici i u Busovači, pola tamo pola ovamo, i znam za običan narod da nije daleko od tog povratka ka bivšem suživotu i ranijem zajedničkom životu i od njih ne zavisi to. Ipak, ovo sve zavisi od političara, od njihovih ciljeva, od njihavih želja, naročito kad je izborna godina - od toga zavise i njihova retorika i njihovi stavovi i njihova politika, tako da tu vrlo teško čovjek može zauzeti jasne stavove. Ali na terenu je, ipak, malo drugačija slika od onoga što mediji pišu i što se može vidjeti među političarima.“
Utoliko je važnije što su sada iza ove strategije, koja će biti pretočena u zakone, stale i državne institucije i Savjet ministara BiH.
* * *
Pročitajte ostale priloge iz programa Pred licem pravde:
Članovi porodica nestalih prepušteni sebi
Petković se ogradio od zločina vojnika HVO pod njegovim zapovjedništvom
Održana konferencija o procjeni nasljeđa Haškog tribunala
Zvornik: Povratnici čekaju optužnice protiv počinilaca zločina
Nova neuspela potraga za Mladićem
* * *
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR). Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici. (Autori programa Pred licem pravde: Merdijana Sadović, Sabina Čabaravdić)
