Nakon pjevača Miroslava Škore i bivšeg premijera Zorana Milanovića koji ima potporu Socijaldemokratske partije (SDP), svoju je kandidaturu na predsjedničkim izborima najavila i aktualna predsjednica Kolinda Grabar Kitarović, koja ima potporu HDZ-a i želi okupiti birače desnog centra.
„Danas objavljujem svoju kandidaturu za predsjednicu Republike Hrvatske. Tražim vaše povjerenje za drugi mandat“, kazala je pred odabranom publikom u utorak u Zagrebu.
Prve reakcije na govor idu od toga da je slogan kampanje „vjerujem u Hrvatsku“ preuzela od lanca maloprodaje „Konzum“, do ogorčenja jer novinarima nakon govora nije bilo dopušteno postavljati pitanja.
Novinarka i urednica na Hrvatskoj radio-televiziji Jasmina Popović za Radio Slobodna Europa (RSE) kaže kako predsjednica i buduća kandidatkinja nije ni u jednom trenu rekapitulirala svoj dosadašnji mandat ni brojna neispunjena obećanja, jer zna da bi to bilo otvaranje bokova, i da je naglasak bio na podsjećanju njenih birača da ne lutaju kad budu opet glasali:
Pročitajte i ovo: I predsjednica je ušla u kampanju – s kakvim stavovima?
„Ostala je u onim sigurnim pojmovima kao što su domovina, zajedništvo, vojska, policija, branitelji, granice, BiH, iseljenici, obitelj, osuda totalitarnih režima i – vjera u Hrvatsku. Nije zaboravila spomenuti ni suverenizam, ni Franju Tuđmana i pomirbu. Ona je naprosto podsjetila svoje birače da ne bi zalutali, i to znači da ona očito opasnost vidi u Miroslavu Škori i njegovoj kandidaturi, a Zorana Milanovića se vjerojatno ostavlja za potencijalni drugi krug."
Odluka vjerojatno u drugom krugu
Ankete za sada njoj daju najviše šanse, drugi je Miroslav Škoro, kojem pomažu otpušteni predsjedničin savjetnik Mate Radeljić i njegov kum, kontroverzni desni TV voditelj Velimir Bujanec, a Milanović je po anketama treći.
Škoro traži snažnije ovlasti predsjednika i ne odbacuje mogućnost da zatraži zabranu stranke srpske manjine SDSS
„Pitanje je koliko će Milanović moći okupiti birače lijevo od centra, s obzirom na njegov mandat kao premijera (od 2011. do 2016.) i na njegovo predsjednikovanje SDP-om i činjenicu da se on već na prošlim izborima zamjerio dijelu tog lijevog biračkog tijela. Dakle, za birače desno od centra glavna bitka vodit će se između Kolinde Grabar Kitarović i Škore, a onda će se u drugom krugu vjerojatno promijeniti retorika, ovisno o tome tko prođe u drugi krug“, kaže Popović.
Pročitajte i ovo: Pecnik: Škoro kao osveta desnice predsjednici
Politički analitičar Jaroslav Pecnik navodi da će se mnogo govoriti o stvarima koje nisu u mandatu predsjednika, a da će se u kampanji opet najviše vremena potrošiti na – partizane i ustaše:
„Ja ne mislim da su ti sukobi besmisleni i da smo ih prevladali, kao što mnogi kažu. Nismo ih prevladali. To su kosturi koji su poispadali iz ormara i koje nikako da vratimo nazad. I o njima također treba pričati, ali besmisleno je da to bude sukus kampanje u svijetu i Europi koji se mijenjaju, suočeni s ekonomskom krizom koja će neminovno doći, jer ekonomisti kažu da se ona ciklički vraća svakih 7-8 godina. Znači, cijeli niz socijalnih i kulturnih problema, a mi ćemo raspravljati o nečemu što s tim nema previše veze. Ali činjenica je da ta tema zavede mase, ljude vuče na birališta i to će svaki kandidat na svoj način koristiti“, tvrdi Pecnik.
Pročitajte i ovo: Zoran Milanović kandidat za predsednika Hrvatske
Milanović ne govori o programu, ali najavljuje da bi bio „predsjednik s karakterom“, a Škoro traži snažnije ovlasti predsjednika i ne odbacuje mogućnost da zatraži zabranu stranke srpske manjine SDSS „ako se za to stvore preduvjeti“. On ima stranačku potporu klerikalno-populističkog oporbenog Mosta.
Milanović ne govori o programu, ali najavljuje da bi bio „predsjednik s karakterom“
Hrvatska socijalno-liberalna stranka ima kandidata Dejana Kovača, Katarina Peović kandidatkinja je izvanparlamentarne Radničke fronte, protestnim glasovima nadaju se Mislav Kolakušić i Ivan Pernar, a kandidaturu su najavili i Dalija Orešković, Vlaho Orepić, Ante Simonić, Tomislav Panenić i režiser Milan Bandić.
Kada se raspišu izbori, onda će uslijediti i službeno kandidiranje, za što je potrebno prikupiti 10.000 potpisa građana. Predsjednički izbori u Hrvatskoj bit će održani najvjerojatnije u drugoj polovici prosinca.