Državna kampanja koja bi trebalo da ideju učlanjenja Crne Gore u NATO približi što većem broju gradjana i podigne procenat pristalica ulaska u sjeverno-atlantski savez traje već nekoliko mjeseci ali, čini se da se po povratku premijera Mila Đukanovića iz Washingtona, gdje se sreo sa potpredsjednikom SAD, Josephom Bidenom dodatno intenzivirala. Njenoj aktuelnosti, sigurno je doprinijelo i jasno izraženo energično negodovanje Rusije zbog NATO orijentacije Crne Gore.
Pošto NATO funkcioniše po principu apsolutne solidarnosti - ako je napadnuta jedna članica, smatra se da su napadnute sve ostale - članstvom u NATO-u, Crna Gora bi postala dio najmoćnije svjetske oružane sile čime bi joj bila zagarantovana bezbjednost.
Medjutim, članstvo u NATO ima i ekonomske povoljnosti jer je jeftiniji od neutralnosti, pozitivno utiče na rejting države kao investicione destinacije, a privreda dobija mogućnost da sklapa poslovne aranžmane kojima države koje nijesu članice kluba nemaju pristup.
Ovo bi mogao biti rezime panel diskusije održane u srijedu u Američkoj privrednoj komori u Crnoj Gori, tokom koje je Nacionalni koordinator za NATO, Nebojša Kaludjerović rekao da je učlanjenje u sjeverno-atlantsku alijansu spoljno-politički prioritet Crne Gore, a da bezbjednost treba smatrati ekonomskim resursom.
“Jedan avion, recimo F 15 koji koriste i dan danas i koji je najjeftiniji, bez ikakvog naoružanja košta od 40 do 50 miliona i da bi mi napravili i najmanju eskadrilu do šest aviona vi samo izračunajte koliko košta tih šest aviona bez pilota, naoružanja, bez aerodroma i bez svega onoga što podrazumijeva opsluživanje . Ako bi pravili računicu kakva bi naša vojska trebalo da bude to bi trebalo da bude od šest do 11 hiljada vojnika, a to bi bili oni koji bi ponovnim uvođenjem vojnog roka trebalo da služe u armiji. Možemo i da izračunamo koliko bi to po jednom vojniku nas koštalu u poređenju sa onih 1.600 koje danas imamo.“
Profesorka podgoričkog Ekonomskog fakulteta, Gordana Đurović je rekla da evropske i evroatlantske integracije povezuje set ekonomskih mogućnosti i demokratskih vrijednosti.
"Članstvo u NATO, samo po sebi, ne donosi benefite preko noći, niti garantuje da će država iskoristiti te mogućnosti", rekla je Đurović naglasivši da je već sama mogućnost velika vrijednost, naročito kada je riječ o kompanijama i javnim finansijama.
“Relaksirane javne finansije ostavljaju onda više prostora za kapitalni budžet i za investicije. To je onaj dio koji država ima obavezu da podstiče kroz ukupni privredni ambijent. Ono što je negdje u zoni da kažem očekivanja svakako je da se za dva važna modela razvoja , strane investicije ili podsticanje izvoza njihove mogućnosti uvećavaju kroz NATO program za kodifikaciju naših potencijalnih izvoznih proizvoda . Možemo povećati učešće u BDP našeg izvoza sa za sada vrlo skromnih 11 posto. Ako tu dodamo i udio usluga onda svakako taj procenat može biti značajno veći a time i naš ukupni deficiti u trgovinskim transakcijama manji.“
Profesor Univerziteta u Ljubljani, Erik Kopač je, govoreći o ekonomskim benefitima članstva Crne Gore u NATO, rekao da postoji više direktnih i indirektnih aspekata, a da su indirektni - sigurnost i stabilnost značajni za strane investicije.
“Članstvo u NATO znači da će Crna Gora biti članica jednog kluba imati pristup do nekih stvari što imaju samo članice tog kluba, do nekih agencija NATO koje se bave snabdijevanjem raznih formacija NATO i operacija NATO. Kroz te akcije se može doći do poslova i to ne samo za tzv. namjensku industriju nego i za preduzeća koja se bave civilnim stvarima.“
“Kada gledaju na Crnu Goru u cjelini reći će da je ona u jednom upitnom regionu, institucije još nijesu efikasne. Da li da investiramo 100 miliona ili 50 ili da ipak krenemo sa 5 miliona. Vama jedna investicija od 300 miliona eura može potpuno promijeniti makroekonomsku sliku. Međunarodne firme kada vide da imaju dovoljno kapitala i bezbjednosti na tom tržištu da investiraju one će gledati da to urade tamo gdje im je najsigurnije. Naročito ako sada pogledate situaiju u Ukrajini i Rusiji. Vi imate projekcije ogromnog odliva kapitala i investicija iz Rusije do kraja godine. Rusija je samo na devalvaciji rublje izgubila između 20 i 30 procenata investicija što seprocjenjuje na preko 100 milijardi. Te investicije morać enegdje da odu. “
Ministarka odbrane Milica Pejanović Djurišić je, tokom današnje konferencije - Paralele procesa evropskih i evroatlantskih integracija Crne Gore- rezultati i obeveze, rekla da je Crna Gora od sticanja nezavisnosti postigla veliki progres kada su u pitanju EU i NATO integracije.
"Crna Gora slijedi obije agende ispunjavajući tako zadatke na oba polja u isto vrijeme. Tako smo postigli status najboljeg kandidata za članstvo u EU i NATO. Nema sumnje da će politika otvorenih vrata biti prilika za našu zemlju, da postanemo prva sljedeća članica NATO. Kao najbolji aspirant nastavićemo sa intenzivnim političkim dijalogom očekujući rezultat politike otvorenih vrata i prepoznavanje naših rezultata na samitu u septembru."
Pošto NATO funkcioniše po principu apsolutne solidarnosti - ako je napadnuta jedna članica, smatra se da su napadnute sve ostale - članstvom u NATO-u, Crna Gora bi postala dio najmoćnije svjetske oružane sile čime bi joj bila zagarantovana bezbjednost.
Medjutim, članstvo u NATO ima i ekonomske povoljnosti jer je jeftiniji od neutralnosti, pozitivno utiče na rejting države kao investicione destinacije, a privreda dobija mogućnost da sklapa poslovne aranžmane kojima države koje nijesu članice kluba nemaju pristup.
Ovo bi mogao biti rezime panel diskusije održane u srijedu u Američkoj privrednoj komori u Crnoj Gori, tokom koje je Nacionalni koordinator za NATO, Nebojša Kaludjerović rekao da je učlanjenje u sjeverno-atlantsku alijansu spoljno-politički prioritet Crne Gore, a da bezbjednost treba smatrati ekonomskim resursom.
Nebojša Kaluđerović
Kaludjerović je, pored ostalih prednosti, istakao i činjenicu da je članstvo u NATO jeftinije od neutralnosti.“Jedan avion, recimo F 15 koji koriste i dan danas i koji je najjeftiniji, bez ikakvog naoružanja košta od 40 do 50 miliona i da bi mi napravili i najmanju eskadrilu do šest aviona vi samo izračunajte koliko košta tih šest aviona bez pilota, naoružanja, bez aerodroma i bez svega onoga što podrazumijeva opsluživanje . Ako bi pravili računicu kakva bi naša vojska trebalo da bude to bi trebalo da bude od šest do 11 hiljada vojnika, a to bi bili oni koji bi ponovnim uvođenjem vojnog roka trebalo da služe u armiji. Možemo i da izračunamo koliko bi to po jednom vojniku nas koštalu u poređenju sa onih 1.600 koje danas imamo.“
Profesorka podgoričkog Ekonomskog fakulteta, Gordana Đurović je rekla da evropske i evroatlantske integracije povezuje set ekonomskih mogućnosti i demokratskih vrijednosti.
"Članstvo u NATO, samo po sebi, ne donosi benefite preko noći, niti garantuje da će država iskoristiti te mogućnosti", rekla je Đurović naglasivši da je već sama mogućnost velika vrijednost, naročito kada je riječ o kompanijama i javnim finansijama.
“Relaksirane javne finansije ostavljaju onda više prostora za kapitalni budžet i za investicije. To je onaj dio koji država ima obavezu da podstiče kroz ukupni privredni ambijent. Ono što je negdje u zoni da kažem očekivanja svakako je da se za dva važna modela razvoja , strane investicije ili podsticanje izvoza njihove mogućnosti uvećavaju kroz NATO program za kodifikaciju naših potencijalnih izvoznih proizvoda . Možemo povećati učešće u BDP našeg izvoza sa za sada vrlo skromnih 11 posto. Ako tu dodamo i udio usluga onda svakako taj procenat može biti značajno veći a time i naš ukupni deficiti u trgovinskim transakcijama manji.“
Profesor Univerziteta u Ljubljani, Erik Kopač je, govoreći o ekonomskim benefitima članstva Crne Gore u NATO, rekao da postoji više direktnih i indirektnih aspekata, a da su indirektni - sigurnost i stabilnost značajni za strane investicije.
“Članstvo u NATO znači da će Crna Gora biti članica jednog kluba imati pristup do nekih stvari što imaju samo članice tog kluba, do nekih agencija NATO koje se bave snabdijevanjem raznih formacija NATO i operacija NATO. Kroz te akcije se može doći do poslova i to ne samo za tzv. namjensku industriju nego i za preduzeća koja se bave civilnim stvarima.“
Amadeo Watkins
„Ovaj region još uvijek nije stabilan i mislim da uloga NATO ima veoma veliki uticaj sa implikacijama na razvoj i malih preduzeća i velikih kompanija“, rekao je profesor londonskog Kings koledža, Amadeo Watkins koji je domaćim privrednicima rekao da im „ulazak u NATO pruža sigurnost da dugoročno mogu partnerima da kažu da država ima zagarantovanu budućnost“.“Kada gledaju na Crnu Goru u cjelini reći će da je ona u jednom upitnom regionu, institucije još nijesu efikasne. Da li da investiramo 100 miliona ili 50 ili da ipak krenemo sa 5 miliona. Vama jedna investicija od 300 miliona eura može potpuno promijeniti makroekonomsku sliku. Međunarodne firme kada vide da imaju dovoljno kapitala i bezbjednosti na tom tržištu da investiraju one će gledati da to urade tamo gdje im je najsigurnije. Naročito ako sada pogledate situaiju u Ukrajini i Rusiji. Vi imate projekcije ogromnog odliva kapitala i investicija iz Rusije do kraja godine. Rusija je samo na devalvaciji rublje izgubila između 20 i 30 procenata investicija što seprocjenjuje na preko 100 milijardi. Te investicije morać enegdje da odu. “
Ministarka odbrane Milica Pejanović Djurišić je, tokom današnje konferencije - Paralele procesa evropskih i evroatlantskih integracija Crne Gore- rezultati i obeveze, rekla da je Crna Gora od sticanja nezavisnosti postigla veliki progres kada su u pitanju EU i NATO integracije.
"Crna Gora slijedi obije agende ispunjavajući tako zadatke na oba polja u isto vrijeme. Tako smo postigli status najboljeg kandidata za članstvo u EU i NATO. Nema sumnje da će politika otvorenih vrata biti prilika za našu zemlju, da postanemo prva sljedeća članica NATO. Kao najbolji aspirant nastavićemo sa intenzivnim političkim dijalogom očekujući rezultat politike otvorenih vrata i prepoznavanje naših rezultata na samitu u septembru."