Pet godina nakon što su crnogorske vlasti raspisale međunarodnu potjernicu, Velika Britanija je 30. aprila izručila Podgorici optuženog biznismena Duška Kneževića (65).
Crna Gora ga od 2019. potražuje radi vođenja više krivičnih postupaka.
Naime, Specijalno tužilaštvo je protiv njega podiglo tri optužnice – za organizovanje kriminalne grupe, pranje novca i zloupotrebe u privredi.
Knežević je godinama važio za čovjeka bliskog višedecenijskom premijeru i predsjedniku Milu Đukanoviću i njegovoj Demokratskoj partiji socijalista.
Uspon u Crnoj Gori od sredine 1990-ih
Prema dostupnim podacima, poslovni uspon Kneževića počinje sredinom devedesetih.
Atlasmont banku i Atlas grupu, koju čini preko 30 kompanija koje posluju u oblasti finansija, nekretnina, turizma, zdravstva i medija, pokreće 2002.
Na samoj obali, između ostalog, većinski su vlasnici prostora Jadranskog sajma u Budvi a upravljali su kroz privatizaciju bolnicom Meljine kod Herceg Novog.
U glavnom gradu osnovali su prvi privatni univerzitet Mediteran.
Knežević je u Crnu Goru doveo arapske investitore, ali i osigurao dolazak nekadašnjeg američkog predsjedniika Bila Klintona 2011. na konferenciju u Budvi.
Atlas grupa imala je predstavništva u Srbiji, Rusiji i na Kipru.
Problemi sa svih strana
Prvi, javnosti poznat udarac Kneževićevom biznisu stigao je početkom 2014. upravo iz Rusije. Centralna banka zabranila je rad tamošnjoj filijali njegove banke jer je, navodno, bila uključena u sumnjive operacije prenosa novca van zemlje u iznosu od preko 180 miliona eura.
Sud je kasnije poništio odluku o oduzimanju licence banki.
Prije nevolja u Crnoj Gori, Knežević je i u Srbiji doveden u vezu sa malverzacijama u vezi sa tamošnjom, u međuvremenu propalom, Univerzal bankom.
Knežević predstavlja projekat Atlas capital u društvu glumice Pamele Anderson u Podgorici , jul 2009.
Sredinom 2014. arapski investitori su istisnuli Kneževića iz Atlas capital centra, poslovno-stambenog kompleksa u Podgorici, zbog navodnog nepoštovanja dogovora, kašnjenja u gradnji ali i neadekvatnog trošenja više miliona eura bez njihovog znanja.
U međuvremenu je ime kompleksa promijenjeno u Capital plaza.
Između ruske zabrane rada njegovoj banci u Moskvi i "otkazu" koji je dobio od arapskih partnera, Kneževiću je i domaća Vlada zadala ozbiljan udarac.
Kabinet Mila Đukanovića je 2014. odbio da prihvati izmjene ugovora o privatizaciji nekadašnje vojne bolnice u Meljinama.
Vlada nije prihvatila aneks ugovora koji bi Kneževiću obezbijedio dodatne povoljnosti jer, kako su naveli, Atlas grupa nije poštovala privatizacioni ugovor.
Pročitajte i ovo: 'Dvorski' sukob zatresao Crnu GoruPreko 500 miliona opranog novca?
Ozbiljniji problemi po Kneževića u Crnoj Gori počinju oktobra 2017. kada je uhapšeno više službenika njegove banke, a koje je Specijalno tužilaštvo osumnjičilo za pranje novca.
Direktan povod za hapšenje bila je sumnjiva konverzija dolara u eure.
Iz Uprave policije je 2018. saopšteno da je preko banke oprano više od pola milijarde eura prljavog novca, i da se sumnja da kriminalnu organizaciju čine desetine pojedinaca i firmi.
Krivične prijave za pranje novca, Specijalnom tužilaštvu podnijete su tada protiv ukupno 79 pojedinaca i 95 firmi iz Crne Gore i drugih zemalja.
Pročitajte i ovo: Preko crnogorske Atlas banke oprano više od pola milijarde eura?Centralna banka je krajem 2018. uvela prinudnu upravu u Kneževićeve Atlasmont i Invest banku Montenegro (IBM), da bi potom IBM oduzela dozvolu i naložila stečaj, a u Atlas banci sprovela dokapitalizaciju.
Knežević je januara 2019. godine javno optužio tadašnjeg predsjednika države i lidera vladajuće DPS Mila Đukanovića za pokušaj preuzimanja njegovih poslova i imovine.
Uz to, optužio je i tadašnjeg specijalnog tužioca Milivoja Katnića i predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića da pomažu Đukanoviću u toj namjeri.
Obojica će kasnije biti uhapšeni zbog sumnje da su počinili druga krivična djela.
Milo Đukanović i Duško Knežević na gradilištu u Podgorici, septembar 2010.
Serija afera
Crna Gora je januara 2019. raspisala potjernicu za Kneževićem, koji se, kao britanski državljanin, nalazio u Londonu.
Knežević je tada objavio snimak iz 2016. na kome se vidi kako funkcioneru tada vladajuće DPS Slavoljubu Stijepoviću daje kovertu sa navodno 100.000 eura za finansiranje kampanje te partije uoči izbora.
Ta afera je dobila ime "Koverta".
Istog mjeseca kad je raspisana potjernica uhapšen je bivši viceguverner Centralne banke Crne Gore Velibor Milošević zbog sumnje da je uzimao novac od Kneževića kako bi navodno podmitio kontrolore CBCG koji su provjeravali poslovanje Atlasmont i IMB banki.
Knežević je prethodno objavio tajno snimljeni razgovor sa Miloševićem.
Pročitajte i ovo: Određen pritvor bivšem crnogorskom viceguverneru zbog afere KneževićKnežević se sumnjiči i za transfer novca preko više banaka od Britanskih djevičanskih ostrva, preko Švajcarske i Kipra do Crne Gore u spornoj privatizaciji Telekoma.
Vijesti i Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) su januara 2019. objavili da je Knežević preko svoje firme na Kipru garantovao za kredit od milion i po eura, koji je 2007. uzeo Milo Đukanović od londonske Pireus banke.
Đukanović tada nije bio na najvišim državnim funkcijama.
Đukanovića sa Kneževićem povezuju i više luksuznih putovanja – od Francuske do Ujedinjeniih Arapskih Emirata.
Agencija za sprečavanje korupcije nije naišla na kršenje zakona u tom slučajevima.
Odbjegli biznismen je u februaru 2019. pozvao šefa tadašnje Skupštine Ivana Brajovića da objasni kako je izmirio "svoje obaveze prema Atlas banci", koje su posljedica višegodišnjih "dugovanja na karticama".
Knežević je iste godine objavio snimak razgovora sa Nenadom Vujoševićem, sekretarom vrhovnog državnog tužioca Ivice Stankovića.
Razgovori na snimku sugerišu da je Vujošević od Kneževića uzimao novac i davao ga tužiocu kako bi se zaustavile istrage protiv ljudi bliskih biznismenu.
Vujošević je kasnije uhapšen.
Epilog procesa protiv Miloševića i Vujoševića nije poznat.
Pročitajte i ovo: Novi snimci o navodnoj korupciji u crnogorskom tužilaštvuTri optužnice
Protiv Duška Kneževića su u Crnoj Gori podignute tri optužnice – za organizovanje kriminalne grupe, pranje novca i zloupotrebu položaja u privrednom poslovanju.
Početkom 2020. godine, podgorički Viši sud potvrdio je optužnicu u predmetu "Karbon" u kojem je navodno sa još četiri člana kriminalne grupe pričinio štetu kompaniji "Global Karbon" i pribavio protivpravnu korist od 1.942.000 eura.
Osim u slučaju "Koverta", Knežević je optužen i da je sa direktorima Atlas banke navodno oštetio Aerodrome Crne Gore za tri miliona eura.
Zbog bliskosti sa Đukanovićem, njegovi politički protivnici posljednjih godina pozivali su Kneževića da svjedoči o poslovima bivše vlasti.