Fikret Abdić se u srijedu prvi put obratio javnosti nakon što je preuzeo dužnost načelnika Velike Kladuše, ali ne u svojstvu prvog čovjeka Opštine, već autora knjige „Od idola do ratnog zločinca“.
Abdić je u knjizi opisao sve šta se dešavalo od njegovo odlaska iz Sarajeva u augustu 1992. godine, do toga kako je završio u zatvoru zbog počinjenog ratnog zločina.
U više navrata, Abdić je govorio o tome kako ga je Predsjedništvo Bosne i Hercegovine igorisalo nakon što je iz Sarajeva doša u Zagreb, te da je preko četiri miliona maraka, putem svoje privatne firme „Agrokomerc“ u Beču, dao kako bi se isplatile plate na području Bihaća pripadnicima Petog korpusa Armije BiH.
Prisutnima je poručio da on nije zločinac, već državnik, optuživši tadašnju vlast Republike Bosne i Hercegovine zbog prijave za šverc oružja, zbog čega je osam godina protiv njega u glavnom gradu Austrije vođen kazneni postupak.
„Ovo prvi puta iznosim i za sve što govorim postoje dokumenti i dokazi u knjizi. Skupština Bosne i Hercegovine me smijenila 29. septembra 1993., iako nije imala kvorum. Mene smijeniti mogu samo građani, jer sam ja jedini član Predsjedništva BiH, od prvih višestranačkih izbora, koji je osvojio milion i 45 hiljada glasova. Ovim ljudima koji su glasali za mene želim da objasnim da sam ja bio ikona, a kada me Skupština smijenila, to je obavljeno na način da su pitali- ko je protiv i koje je uzdržan, ali nije bilo ko je za. Miro Lazović je vodio tu sjednicu i on se mora javno izjasniti pred bosanskohercegovačkom javnosti zašto je to uradio, jer je to presedan koji se nije desio u planetarnoj demokratskoj praksi“, kazao je Abdić.
Fikret Abdić se osvrnuo i na dio knjige u kojoj je govorio o tome kako su ga optuživali da je izvršio secesiju kako bi bio smijenjen.
„Zašto secesija? Zato što se na nju može primijeniti oružana sila. Autonomija je mogla biti proglašena, i jeste, ali se nije smjela desiti oružana borba. Nije bilo nikakvog razloga, jer ona je privremeni oblik organiziranja koji je trebao spasiti ekonomske i ljudske potencijale ovog kraja, i meni omogućiti, ovo prvi put kažem, da dođem u situaciju da vodim pregovore. Ja sam samo u jednoj rundi pregovora bio u Ženevi. U knjizi govorim i o lordu Owenu koji je bio u Velikoj Kladuši, jer je vidio da sam ja čovjek sa najvećim brojem glasova, a da me nema u pregovorima“, naveo je Abdić.
U knjizi Abdić kaže da se osvrnuo i na saradnju sa Republikom Srpskom tokom rata u Bosni i Hercegovini.
„U članu 11 piše da ćemo mi zajedno razgovarati sa ostatkom Bosne i Hercegovine. Šta bi smetalo da smo sjeli za sto. Ovo dajem javnosti na procjenu. Možda bi sa ostalim bosanskohercegovačkim pregovaračima postigao više u pregovorima i sa srpskom i sa hrvatskom stranom“, zapitao se Abdić.
Abdić je rekao i da bi knjigu trebali čitati svi, ne zbog prošlosti, kako je rekao, već budućnosti. Prema njegovim riječima, da bi se kreirao novi ekonomski sistem i da bi se Bosna i Hercegovina razvijala, mora postojati povjerenje među ljudima.
Prvi čovjek Velike Kladuše najavio je da bi volio i da napiše knjigu o Agrokomercu, jer su, kako je naveo, o tome svi govorili osim njega koji je firmu vodio.
Inače, promociji knjige u prepunoj sportskoj dvorani u Velikoj Kladuši prethodila je izvještajna skupština Laburističke stranke na čijem je čelu kćerka Fikreta Abdića, Elvira Abdić Jelenović.
Podsjećamo, Županijski sud u Karlovcu osudio je Abdića 2003. godine na 20 godina zatvora, a Vrhovni sud Hrvatske preinačio mu je kaznu na 15 godina zbog ratnog zločina počinjenog na području Bosanske Krajine od 1993. do 1995. godine.
Proglašen je krivim zbog uspostave Autonomne pokrajine Zapadna Bosna, suprotno Ustavu Bosne i Hercegovine, te zato što je, kao vrhovni komandant tzv. Narodne odbrane, odgovoran za otvaranje logora i prihvatnih centara kroz koje je prošlo najmanje 5.000 ljudi.
U martu 2012. godine pušten je na slobodu iz zatvora u Puli nakon što je odslužio dvije trećine kazne, odnosno deset godina i devet mjeseci.
U oktobru 2016. Abdić je pobijedio na opštinskim izborima i osvojio mandat za načlenika Opštine Velika Kladuša.