Glad, policijsko nasilje i strah. Tako je izgledala svakodnevnica 26-godišnjeg Minga na jednomjesečnom migrantskom putu, nakon što je napustio rodnu Kinu bježeći od represivnog režima.
Zajedno s hiljadama ljudi u pokretu koji se, bježeći od rata, siromaštva i vladajućih režima, pokušavaju domoći Evropske unije (EU), Ming je prošao dijelom tzv. balkanske rute s ciljem da stigne do Njemačke.
Putujući preko Srbije i Bosne i Hercegovine, zemalja koje su mu bile početna odredišta zbog bezviznog režima za kineske državljane, uspio je krajem septembra stići do njemačkog okruga Osnabrück.
Ming je izbjegao iz Kine i tvrdi da se trenutno nalazi u njemačkom gradu Bramsche, u regiji Donja Saksonija.
U razgovoru za Radio Slobodna Evropa (RSE), Ming (ime je zbog sigurnosti promijenjeno, identitet poznat redakciji) kaže da u Njemačkoj trenutno boravi u jednom od izbjegličkih kampova u gradu Bramsche. Nada se će mu Njemačka dodijeliti azil jer se u Kinu ne želi vratiti.
"U Kini ne smiješ reći ništa negativno o vladi, samo dobre stvari. Ukoliko kažeš nešto loše, policiji treba dva sata da te pronađe", ističe u razgovoru za RSE.
Izvinjavajući se zbog lošeg engleskog jezika, objašnjava da u kampu uči njemački jezik, jer sanja o tome da u toj zemlji otvori kafić. U pomoć pri prijevodu priskače mu prijatelj koji je, također, napustio Kinu i čeka na njemački azil, ali tvrdi da ne želi istupati u medijima.
Susret s policijom zbog društvenih mreža
Dva neugodna susreta s kineskom policijom u vrijeme prošlogodišnjeg lockdowna zbog pandemije korona virusa, Mingu su, kako kaže, bili "okidač" da donese odluku i u augustu ove godine napusti domovinu.
Od politike nulte tolerancije na Covid 19, kineske vlasti odustale su u januaru ove godine, do tada inistirajući na stalnim zatvaranjima, opsežnim testiranjima i karantini, iako je veći dio svijeta ukinuo većinu ograničenja u vezi s pandemijom.
Ovaj mladić je u malom gradu u kineskoj provinciji Hebei, u sjeveroistočnom dijelu Kine, imao kafić koji je zatvoren u vrijeme politike vlasti "nula kovida".
Zbog strogih mjera zatvaranja, Ming je na društenim mrežama kritizirao kineske vlasti.
"Napisao sam da želimo da izađemo vani po vodu i hranu, da smo kao u zatvoru", kaže on za RSE, bez preciziranja kad je objavio "sporni" sadržaj.
Ubrzo nakon te objave, kaže, policija ga je pronašla i upozorila da više ne smije pisati. No, nije poslušao savjet i ponovo je na društvenim mrežama kritizirao poteze kineskih vlasti. Uslijedila je druga posjeta policije.
"Policajac je došao mojoj kući. Bio je nasilan i pitao zašto sam pisao. Rekao sam da samo govorim istinu, nakon čega mi je uzeo mobitel. Nakon toga sam odlučio da idem", ističe on za RSE.
PODSJEĆAMO: Ekonomski pad i insistiranje na strogim merama uz tenzije u kineskom vrhuIstiče da strahuje za svoju porodicu koja je ostala u Kini, ne precizirajući na koji način bi konkretno mogli biti ugroženi.
"Nedostaje mi porodica. Moji roditelji su još u Kini i bojim se da bi mogli ispaštati zbog mene. Sad ne mogu ni stupiti s njima u kontakt, jer ne znam da li ih prisluškuju", kaže on.
Zbog strogih mjera tokom pandemije korona virusa, stanovnici u mnogim kineskim gradovima izlazili su na demonstracije.
One su se proširile nakon što se u Urumqiju, na zapadu zemlje, zapalila zgrada, a njeni stanovnici zbog strogih mjera nisu mogli pobjeći od požara, pri čemu je poginulo deset ljudi.
Pročitajte i ovo: Šta se sprema Kini nakon erupcije protesta?Istovremeno, vlasti su cenzurirale kritike koje su građani objavljivali na društvenim mrežama, naveli su iz organizacije Freedom House, upozoravajući da cenzori brišu objave o usporavanju kineske ekonomije.
S druge strane, Peking demantuje optužbe koje dolaze sa Zapada o ugrožavanju ljudskih prava, kao i o korištenju cenzure kao alat za gušenje kritika.
Boravak u napuštenim kućama u BiH
Ubrzo nakon što je napustio rodni grad, Mingu je postalo jasno da je pred njim težak put, s obzirom na to da nije imao vizu za EU.
Bježeći iz rodnog grada, morao je proći trnovitim dijelom balkanske rute, na kojoj se pridružio hiljadama ljudi u pokretu koji bježe iz svojih zemalja prema EU.
Njegove početne destinacije bile su Srbija i BiH, zbog toga što mu za ulazak u te zemlje nije bila potrebna viza, a prelaskom granice sa Hrvatskom dolazi u Schengenski prostor u kome više nema graničnih kontrola.
Nekoliko dana je proveo u Bihaću, gradu na sjeverozapadu BiH, gdje boravi najveći broj migranata koji pokušavaju preći granicu sa Hrvatskom.
Napušteni objekt u Bihaću u kome su boravili migranti među kojima je bio i 26-godišnji Ming
Na tom putu, mnoge zaustavlja hrvatska policija i ponovo vraća u BiH.
Određeni broj ljudi u pokretu ostaje izvan kampova za migrante kao zvaničnog smještaja, radi odlaska u "game", što je kolokvijalni naziv za pokušaj prelaska hrvatske granice.
Među njima je bio i Ming koji je za RSE je ispričao da je u Bihaću, s još nekoliko kineskih migranata, boravio u napuštenim i razrušenim objektima.
Ming i njegovi prijatelji boravili su u napuštenim kućama u Bihaću
Hranu i odjeću su im donosili volonteri iz ogranizacije za pomoć migrantima "No Name Kitchen", a njihova iskustva su opisana i u blogu "Bijeg iz Kine", autorice Nine Olivieri.
"Spavali smo u napuštenoj kući. Volonteri su nam donosili hranu, a dio novca koji smo imali smo potrošili u trgovini", kaže Ming za RSE.
U BiH u ovoj godini 200 kineskih migranata
U BiH je u ovoj godini došlo do porasta broja migranata, a najviše ih je iz Afganistana, Bangladeša, Pakistana i Maroka.
U prihvatnim kampovima se trenutno nalazi oko 2.000 migranata, podaci su Ministarstva sigurnosti BiH. No, procjenjuje se da dodatan broj boravi izvan kampova u napuštenim objektima.
Kineski migranti nisu dio zvaničnih statistika u BiH. U Službi za poslove sa strancima BiH za RSE kažu da je 200 državljana Kine tokom ove godine bilo smješteno u privremene prihvatne centre.
Trenutno se dva kineska državljanina nalaze u prihvatnim centrima Ušivak i Blažuj, u blizini Sarajeva.
"Državljani Kine legalnim putem ulaze na teritoriju BiH, dok ilegalnim putem izlaze prema zemljama EU, nakon čega neki od njih budu vraćeni u BiH po osnovu Sporazuma o readmisiji sa Hrvatskom", navode iz Službe.
Iz Granične policije BiH su za RSE naveli da su od početka godine, evidentirali 78 državljana Kine, koji su zatečeni u nezakonitom prelasku državne granice.
Iz Ambasade Kine u BiH nisu odgovorili na upit RSE imaju li informacije o kineskim migrantima koji prolaze kroz BiH, te o razlozima zbog kojih odlaze u EU.
Migranti u BiH ulaze na istočnoj granici sa Srbijom ili preko granice sa Crnom Gorom.
Prelazak u Hrvatsku i 'gubitak' pasoša
S prijateljem je u septembru Ming prvi put pokušao preći na teritoriju Hrvatske. Prošli su putem koji naziva "jungle" jer su se, tvrdi, probijali kroz šumu i vodu.
Nakon toga su jednom pograničnom gradu u Hrvatskoj sklonište pronašli na autobusnom stajalištu.
Plan je bio da se autobusom prevezu do Zagreba, a potom dalje prema zemljama EU.
Ming je na migrantskom putu imao malo osobnih stvari.
"Policija nas je pronašla i pitali imamo li dokumente za ulazak u Hrvatsku. Rekao sam da nemam, a onda nam je policajac uzeo ruskak, mobitel i sve", kaže on za RSE.
Prevezeni su, kako kaže, u policijskom automobilu natrag do granice sa BiH, zajedno sa četiri migranta iz Afganistana.
"Na granici nam je policajac rekao da idemo u BiH. Uzeli su mi torbu, mobitel, novac i pasoš. Preklinjao sam da mi vrate pasoš, ali se jedan od njih naljutio, gurnuo me i udario", ističe Ming.
Idući dan su ponovo prešli ilegalno granicu u blizini Bihaća te su na teritoriju Hrvatske stigli izbjegavajući policiju. Potom su autobusom i vozom otputovali u Njemačku gdje su se prijavili službi za imigrante.
U gradu Bramsche Ming i njegov prijatelj iz Kine čekaju na odluku o azilu
"Htio sam da sretnem policajca iz Hrvatske da tražim da mi vrati pasoš, ali nije ga više bilo", kaže Ming koji kaže da se, zbog okolnosti odlaska iz domovine, nije mogao obratiti za pomoć kineskim ambasadama u Hrvatskoj ili Bosni i Hercegovini.
Iz Ministarstva unutarnjih poslova Hrvatske nisu odgovorili na upit RSE da prokomentiraju ovaj slučaj, niti na pitanja da li imaju informacije o oduzimanju dokumenata migrantima.
Hrvatski i inostrani mediji su proteklih godina više puta izvještavali o nasilju hrvatskih policajca nad migrantima, a hrvatske vlasti su neke od njih suspendirale.
Barbara Bekares, glasnovornica organizacije "No name kitchen", kaže za RSE da je tranzit migranata danas fluidniji nego što je bio.
"Ljudi su u prošlosti mogli biti zarobljeni mjesecima ili čak godinama u BiH, zbog nasilnih napada iz Hrvatske", kaže ona.
Ističe da se ljudi u pokretu, poput Minga, boje govoriti o svom identitetu, jer su u situaciji da nemaju povjerenje u druge.
"Kad je u pitanju oduzimanje pasoša od hrvatske policije, takve priče nisu novost. Slične smo čuli od mnogih ljudi, ali naravno nemamo dokaze", kazala je.
Pročitajte i ovo:
'Ne tuku nas prvi put': RSE sa izbeglicama na severu Srbije posle snimaka policijskog nasiljaMesec dana tišine o smrti o kojoj se u Srbiji ništa ne zna San o Njemačkoj Afganistanci zamijenili Bosnom i HercegovinomKako ostati u Njemačkoj?
Ming za RSE kaže da u kampu u gradu Bramsche čeka na intervjuje nakon čega se očekuje odluka o azilu
Njemačka je godinama jedna od omiljenih destinacija migrantima koji bježe iz svojih zemalja, većinom sa Bliskog Istoka.
Ta zemlja je u ovoj godini primila više od 220 hiljada zahtjeva za azil, među kojima je i više od 380 koje je primila od kineskih državljana, rečeno je za RSE iz njemačkog saveznog ureda za migrante i izbjeglice.
Odluka o azilu donosi se na osnovu razgovora i analize dokumenata kojima raspolažu migranti.
U slučaju da odluka bude pozitivna, Ming će dobiti azil, a time i pravo na boravišnu dozvolu. No, ukoliko njegov zahtjev bude odbijen, slijedi deportacija.
Za RSE kaže da nema plan B u slučaju negativnog ishoda. Jasno mu je tek da se u Kinu ne može vratiti.
"Sve dok je vlast ista ne smijem se vratiti, jer ne vjerujem vladi i bojim se. Ne znam hoće li nam odobriti da ostanemo, ali reći ću im zašto sam morao otići. Mislim da će Njemačka razumjeti. Dobra je to zemlja i osjećam se slobodno", kaže on.
Igralište u okviru migrantskog centra u kome boravi Ming. "Njemačka je dobra zemlja i osjećam se slobodno", kaže za RSE.
Međunarodne organizacije, među kojima je Amnesty International, upozoravaju na ugrožavanje ljudskih prava u Kini, te cenzuru objava na društvenim mrežama kojima se kritizira vlast koja je već deceniju u rukama Xi Jinpinga.
Xi je u martu 2023. osigurao i treći petogodišnji predsjednički mandat i time postao najmoćniji čelnik zemlje nakon Mao Zedonga.
Represija u Kini se produbila u 2022. godini, kada je kineska vlada pooštrila mjere protiv širenja korona virusa, određujući karantenu stotinama miliona ljudi, navodi se u izvještaju organizacije Human Rights Watch.
Agencija za evropsku graničnu i obalnu stražu Frontex očekuje ove godine daljnji porast broja migranata i azilanata u EU.
Frontex je prošle godine zabilježio 330.000 takozvanih neregularnih ulazaka migranata, što je najveći broj od 2016, kad je zabilježen vrhunac migracijskog vala.