EU pozvala Kinu da ne pomaže Rusiji da zaobiđe zapadne sankcije

Kineski predsjednik Si Đinping i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen razgovaraju putem videokonferencije tokom samita EU-Kina

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen pozvala je u petak Kinu da pomogne u okončanju ruske invazije na Ukrajinu i da u najmanju ruku ne učini ništa što bi moglo pomoći Moskvi da zaobiđe ekonomske sankcije.

"Jasno smo rekli da se Kina ne bi trebala miješati u naše sankcije", rekla je Von der Leyen na konferenciji za novinare nakon virtualnog samita s kineskim predsjednikom Si Đinpingom u petak, 1. aprila, javio je Reuters.

Pročitajte i ovo: Ukrajina na vrhu agende samita EU i Kine

Von der Leyen je, nakon prvog sastanka EU-Kina samita od 30. decembra 2020., rekla da Peking treba obraniti međunarodni poredak koji je Kinu učinio drugom najvećom ekonomijom na svijetu. Zapad kaže da je ruska invazija na Ukrajinu kršenje povelje Ujedinjenih naroda.

"Ovo je odlučujući trenutak jer ništa neće biti kao prije rata. Sada je pitanje zauzeti vrlo jasan stav kako bismo podržali i obranili poredak utemeljen na pravilima", dodala je.

"Pozvali smo Kinu da pomogne u okončanju rata u Ukrajini. Kina ne može zatvoriti oči na rusko kršenje međunarodnog prava", rekao je predsjednik Europskog vijeća Charles Michel na konferenciji za medije s Von der Leyen.

Kina uspostavlja bliže energetske, trgovinske i sigurnosne veze s Moskvom, pozicionirajući se kao globalna sila koja se može suprotstaviti Sjedinjenim Državama, navodi Reuters.

Kineski premijer Li Kečiang poručio je u petak čelnicima Evropske unije da će Peking ''na svoj način" zagovarati mir u Ukrajini nakon što je Bruxelles tražio garancije da Kina neće opskrbljivati Rusiju oružjem niti joj pomoći da zaobiđe zapadne sankcije.

Li je razgovarao s predsjednicima Europske komisije i Europskog vijeća, Ursulom von der Leyen i Charlesom Michelom, te visokim predstavnikom EU za vanjsku politiku i sigurnost Josepom Borrellom gotovo dva sata, videovezom na prvom samitu EU-a i Kine u protekle dvije godine.

Li je čelnicima EU rekao da je Kina ''uvijek tražila mir i promicala pregovore'' te da je spremna nastaviti igrati konstruktivnu ulogu zajedno s međunarodnom zajednicom, izvijestila je kineska državna televizija CCTV, a prenijela novinska agencija Reuters.

Dužnosnici EU bliski pripremama za samit rekli su za Reuters da bi svaka pomoć Rusiji naštetila međunarodnom ugledu Kine i ugrozila odnose s njezinim najvećim trgovinskim partnerima - Europom i Sjedinjenim Državama.

Pročitajte i ovo: Prekretnica u odnosima Rusije i Kine

Dužnosnik EU rekao je u petak da je stav Kine prema Rusiji "pitanje od milion dolara". Drugi je istaknuo da je više od četvrtine kineske globalne trgovine prošle godine bilo s blokom i Sjedinjenim Državama, naspram samo 2,4 posto s Rusijom.

Sama Kina zabrinuta je da europske zemlje zauzimaju tvrđe vanjske politike od Sjedinjenih Država i pozvala je EU da "isključi vanjsko uplitanje" iz svojih odnosa s Kinom.

Kineski predsjednik Si Đinping, koji je u petak sudjelovao na odvojenom virtualnom sastanku s dvojicom čelnika EU-a, rekao je da se nada da će Europska unija moći ''nezavisno formirati svoje viđenje Kine'', izvijestila je državna televizija CCTV, a prenio Reuters.

Odnosi su bili zategnuti već prije rata u Ukrajini.

EU je 2019. naglo prešao s blagog diplomatskog jezika na jezik kojim je Kinu nazvao sistemskim suparnikom, ali Kinu vidi kao potencijalnog partnera u borbi protiv klimatskih promjena ili pandemije.

Bruxelles i Peking sklopili su sporazum o ulaganju na kraju 2020. godine, osmišljen kako bi riješio neke zabrinutosti EU-a u pogledu recipročnog pristupa tržištu.

Međutim, sada je na čekanju nakon što su sankcije Bruxellesa protiv kineskih dužnosnika, zbog navodnih kršenja ljudskih prava u regiji Sinđang, potaknule Peking da sastavi svoju ''crnu listu'' pojedinaca i entiteta iz EU-a.

Pročitajte i ovo: Više od 40 zemalja kritikovalo Kinu zbog represije nad Ujgurima

Kina je od tada također obustavila uvoz iz Litvanije nakon što je ta baltička zemlja koja je članica EU-a dopustila Tajvanu da otvori de facto ambasadu u litvanskom glavnom gradu, što je razljutilo Peking koji taj otok pod demokratskom vladavinom smatra svojim vlastitim teritorijem.