Izgradnju prioritetne dionice prvog autoputa u Crnoj Gori od Podgorice do 70 kilometara udaljenog Kolašina karakterišu: kašnjenje sa izgradnjom od 17 mjeseci, ekološka devastacija dijela rijeke Tare preko koje prelazi budući autoput, neizvjesnost koliko će državu koštati dodatni radovi u odnosu na ugovorenu cijenu od 809 miliona dolara, te da li postoji opasnost da Crna Gora upadne u dužničku zamku prema Kini koja je kreditor i izvođač radova.
Vlada Crne Gore ne vidi potencijalan negativan scenario ili bilo kakav loš epilog po državu, dok analitičari i kritičari crnogorskog “projekta vijeka” upozoravaju upravo na mogućnost “kreditnog ropstva”.
Zvaničnici Vlade Crne Gore povremeno objavljuju pozitivne informacije o toku izgradnje prve, prioritetne i najteže dionice budućeg autoputa koji će spojiti Luku Bar na Jadranskom moru i granicu sa Srbijom. Pri tom Vlada odlučno negira bilo kakvu negativnu posljedicu po državu Crnu Goru zbog kreditnog aranžmana, istorijske vrijednosti, sa kineskom državnom Exim bankom i kineskom državnom korporacijom CRBC (China Road and Bridge Corporation).
Vaš browser nepodržava HTML5
Crna Gora u kineskom zagrljaju
Nemogućnost servisiranja javnog duga
Kritičari finansijskog projekta autoputa kroz Crnu Goru i dio nevladinog sektora, kao ključne probleme aranžmana sa Kinezima izdvajaju: činjenicu da se, umjesto završetka radova u maju ove godine, sada najavljuje kraj izgradnje prve dionice za septembar 2020. godine; da Vlada nije ugovorila izgradnju pristupnih puteva niti infrastrukturu što će državu koštati dodatnih između 80 i 130 miliona dolara; da se država nije zaštitila od mogućeg negativnog uticaja kursnih razlika na buduće vraćanje kredita; da je tokom izgradnje devastiran dio rijeke Tare na šta su reagovale domaće i međunarodne organizacije uključujući i UNESCO pod čijom je zaštitom kanjon Tare.
Pročitajte i ovo: Hoće li Tara preživjeti 'kineski' autoput?
A među glavnim nepoznanicama je, da li bi se Crna Gora mogla suočiti sa sudbinom Šri Lanke koja je bila primorana da, u nemogućnosti otplate duga Kinezima za izgradnju luke, tu istu luku iznajme kineskoj državi na 99 godina?
Ovo pitanje se ističe zbog visokog javnog duga Crne Gore koji prema podacima Vlade Crne Gore u ovom trenutku iznosi blizu tri milijarde eura ili nešto više od 61 posto Bruto društvenog proizvoda (GDP). Prema posljednjoj procjeni MMF-a (Međunarodni monetarni fond), državni dug Crne Gore, uključujući i garancije, iznosi 78 posto GDP.
Tome treba dodati istraživanje Centra za globalni razvoj iz Vašingtona, koji je naveo Crnu Goru kao jednu od osam zemalja, koje su zbog projekata povezanih s Kinom pred rizikom da ne mogu servisirati svoj javni dug. Uz Crnu Goru navode se Pakistan, Tadžikistan, Kirgistan, Mongolija, Laos, Maldivi i Džibuti.
Pročitajte i ovo: Kineski krediti vode u političku zavisnost Zapadnog Balkana?
Na pitanje da li je “kreditna zamka” opasnost za Crnu Goru, odgovara Srđan Perić predstavnik organizacije KOD, koja prati sve aspekte izgradnje prvog autoputa kroz Crnu Gore:
“Kao malo društvo u globalnim izazovima, trebalo je da bolje procjenimo trendove. Ušli smo u neku zonu ruleta. Hipotetički sve može da bude sjajno, ali je mnogo drugih polja na kojima bi se kuglica mogla zaustaviti, što može biti za svaku brigu. Prema značajnim ekonomskim analitičarima Crna Gora među pet zemalja koje imaju rizik kreditne zamke koju uzrokuju kineski krediti. Najčešće kineska Vlada ima interes da plasira sredstva u zemlje koje sebi ne mogu priuštiti kredit, često to budu investicije koje se ne mogu vraćati i investicije koje nemaju veliki stepen obrta ni dovoljno prometa posebno kod infrastrukturnih objekata. I nakon nekog perioda, kada država to ne može da vrati, Kina dolazi sa alternativnim rješenjima u kojima se daje u zakup na 99 godina taj isti objekat na upotrebu kineskoj državi”.
Nadležnost suda u Kini
Jedan od ključnih problema koji naglašava Srđan Perić je činjenica, da je u slučaju spora između Crne Gore i Kine nadležan arbitražni sud u Kini, na šta je pristala država Crna Gora:
Srđan Perić: Problem je što smo mi (Crna Gora) potpisali ugovor (sa Kinezima) kojim apsolutno nismo zaštićeni
“Kada znamo da je za cijelu priču nadležna kineska arbitraža onda prosto taj kreditni rizik je zaista na visokom stepenu. Ja bih volio da se ni jedan od rizika ne pokaže opravdanim. Ali svaki mogući indikator do sad, od valutnog rizika, da nisu uračunati infrastrukturni objekti do kašnjenja u realizaciji projekta, svaki je išao u prilog tezi da smo izvjesno u finansijskom problemu. Problem je što smo mi (Crna Gora) potpisali ugovor (sa Kinezima) kojim apsolutno nismo zaštićeni. A geostrateški je dosta teška pozicija u kojoj vi želite zapadne vrijednosti, a da infrastrukturu razvijate preko orjentalnog kapitala. Malo je malih zemalja koje su u tim ukrštenim interesima uspjele da zaštite svoj interes. Jer su naši mehanizmi dosta slabi, a kineska kompanija do sada nije imala ni jedan razlog da bude nezadovoljna aranžmanom”.
Stav Vlade Crne Gore je potpuno drugačiji. Premijer Duško Marković ne vidi mogućnost da Crna Gora upadne u dužničko ropstvo prema Kini, što je saopštio u crnogorskom parlamentu prije dva mjeseca:
“Nema priče o dužničkom ropstvu Crne Gore. Priča da ćemo finansijski doći u zavisnost od kineskog novca je samo priča zlonamjernih. Crna Gora ima finansijski potencijal, ne samo da vraća ovaj kredit nego i da ulaže dalje u razvoj infrastrukture i sopstvenih, a vidjećemo u kojoj mjeri iz kreditnih sredstava”.
I ministar finansija Darko Radunović je tada bio kategoričan da nema zakonskih mogućnosti da eventualno Kina postane vlasnik crnogorskog autoputa u slučaju nemogućnosti otplate kredita, osim ako Skupština Crne Gore ne odluči drugačije.
“Ne može se desiti da kineska kompanija postane vlasnik autoputa. To može ako se izglasa u ovom parlamentu i odluči parlament da tako nešto uradi. Ali ja znam pouzdano da mi nismo uspostavili zalogu na imovinu i nikako (Kinezi) ne mogu postati vlasnici, osim legitimnog odlučivanja u ovom parlamentu vlasnika autoputa”, izjavio je Radunović.
Nema priče o dužničkom ropstvu Crne Gore: Premijer Crne Gore Duško Marković
'Ne bih Kineze optuživao'
Profesor ekonomije Milenko Popović kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE), da je veoma teško procjeniti kolika je mogućnost da Crna Gora padne u težu finansijsku situaciju, kada je cijeli posao sa autoputem već aranžiran.
Profesor Popović naziva čitav posao ‘made in Montenegro’ poslom, počev od činjenice da čitav posao nije pratio izrađen glavni projekat autoputa, ni definisano učešće domaćih partnera.
“Ipak cijela ta priča o toj opasnosti od Kine je na izvjestan način politički motivisana i rezultat je evropskog i američkog nastojanja da se Kina, kao značajan međunarodni partner izbaci iz igre. A greške u aranžmanu su 'made in Montenegro'. Mi nismo morali i ne moramo da pravimo loše aranžmane. Ako se i pokaže da je taj aranžman loš, nije nas Kina na to natjerala. U mjeri u kojoj je sve to loše izvedeno i u djelovima u kojima je to loše izvedeno, to je domaća rabota, a ne kineska. Ne bih Kineze za to optuživao”, kaže profesor Popović.
Pročitajte i ovo: Kineske investicije u ekonomiju ili politiku?
Podsjetimo, na potencijalnu opasnost za Crnu Goru i zemlje regiona od kineskih kredita, upozorio je još sredinom 2018. godine u razgovoru za RSE, dugogodišnji crnogorski diplomata, a sada profesor na bostonskom Univerzitetu Vesko Garčević. On je tada rekao da niko ne osporava pravo i interes da zemlje sarađuju sa Kinom, ali je slaba tačka Balkana način te saradnje sa Kinom:
“Mislim da su sve zemlje postavile sebe kao mlađeg ili slabašnog partnera koji sebe dovodi u zavisnost od jakog partnera kao što je Kina. Kina uz pomoć svojih mekih kredita, koji su na prvi pogled povoljni, zadužuje te države. Crna Gora je dužna skoro milijardu, Srbije dvije milijarde, a BiH skoro dvije milijarde itd. Problem vraćanja tih dugova je nešto što će se pojaviti kao gorući izazov za nekoliko godina, među svim ovim zemljama. Sada vlada jedna vrsta medenog mjeseca u saradnji između Kine i ovih zemalja, ali kad računi dođu na naplatu, dobiće se jedan gorak ukus”, ocjenio je tada Garčević.
Za 42 kilometra prve dionice autoputa, od Smokovca kraj Podgorice do Mateševa blizu Kolašina, državu Crnu Goru po prvom ugovoru košta 809 miliona dolara. Još najmanje 80 miliona dolara će koštati izgradnja pristupnih puteva, elektro i vodovodna mreža uz autoput, čime se dolazi do cifre od blizu 900 miliona dolara.
Radovi na izgradnji autoputa u Crnoj Gori
Kredit kineske Exim banke, Crna Gora će otplaćivati 20 godina po kamatnoj stopi od 2%. Prema ugovoru, prva godišnja rata kineskoj Exim banci za izgradnju auto puta iznositi 66 miliona dolara i ona će banci biti isplaćena u julu 2021. godine.
Kineska kompanija CRBC je zainteresovana za izgradnju još dvije dionice autoputa kroz Crnu Goru: Od Mateševa do granice sa Srbijom, te od Smokovca (Podgorice) do Bara. Paralelno CRBC pregovara i sa Vladom Srbije o izgradnji autoputa do granice sa Crnom Gorom, saopšteno je nedavno iz Ministarstva saobraćaja Vlade Crne Gore.