Četiri mjeseca od navodnog pokušaja državnog udara u Crnoj Gori na dan parlamentarnih izbora 16. oktobra, specijalni državni tužilac Milivoje Katnić najavio je da će najkasnije do 15. aprila podići optužnicu.
Katnić je gostujući u sinoćnoj emisiji Živa istina Prve televizije, utvrdio kako će optužnica biti zasnovana na iskazima i materijalnim dokazima.
Prvi put, specijalni tužilac pominje učešće i državnih organa Rusije u pokušaju nasilne smjene vlasti u Crnoj Gori i naglašava kako lista osumnjičenih za pokušaj terorizma iz redova opozicionog Demokratskog fronta (DF) nije konačna.
Katnić je ponovio šta se sve događalo uoči prošlogodišnjih izbora u Crnoj Gori i konstatovao kako tužilaštvo, četiri mjeseca kasnije, ima kompletnu sliku o tome.
"Ja bih vam mogao šest mjeseci govoriti svakodnevno, u emisiji po sat i po, o operativnim podacima koje imamo, a dio tih podataka je pretvoren u krivično-pravne, odnosno kredibilne dokaze i mi ih imamo", precizirao je Katnić.
On je ponovio svoje ranije tvrdnje da je kriminalna grupa, u čijem vrhu su se nalazili dvojica Rusa, zajedno sa 19 srpskih državljana, pripremala terorističke akcije koje je namjeravala da izvede na dan izbora 16. oktobra prošle godine, sa ciljem nasilne smjene vlasti i zaustavljanja evroatlantskih integracija Crne Gore.
Prvi put, Katnić je govorio i o direktnoj odgovornosti najjačeg opozicionog saveza u Crnoj Gori Demokratskog fronta, za čije je lidere Andriju Mandića i Milana Kneževića zatražio skidanje poslaničkog imuniteta kako bi bili krivično gonjeni, ali i dodao da lista potencijalnih okrivljenih iz DF-a može biti duža.
On ističe da za sve imaju dokaze koji se baziraju na iskazima svjedoka saradnika Aleksandra Sinđelića i insajdera Mirka Velimirovića, kao i trojice srpskih državljana, koji su se nagodili sa tužilaštvom o priznanju krivice, te da su njihovi iskazi povezani sa materijalnim dokazima tužilaštva.
Ovoga puta specijalni tužilac ide korak dalje. On direktno optužuje ruske državne organe da stoje iza svega. Oni su, prema Katnićevim riječima, izdali lažni pasoš Eduardu Širokovu, čije pravo ime je Eduard Šišmakov, koji je 2014. godine bio zamjenik ruskog vojnog atašea u Poljskoj, ali je zbog špijunaže protjeran u Rusiju.
"Jasno je da se pasoš ne bi mogao izdati na drugo ime i sve ovo ostalo poslati u Srbiju i sve organizovati, a da nijesu bile uključene određene strukture. Na ruskim državnim organima je da ispitaju o kojim se strukturama radi i da, svakako, pokrenu krivični postupak za ovakva nedjela", naveo je specijalni tužilac.
Dopisnica ruskog servisa RSE iz Sarajeva Julija Petrovskaja kaže kako očekuje kako će ruski zvaničnici ubrzo reagovati na Katnićeve tvrdnje.
"Rusija je u nekoliko navrata demantovala bilo koju umiješanost ruskih državnih organa u takav scenario. Stoga, ne očekujem u novoj reakciji neku potvrdu sumnji ili optužbi, koje je iznio tužilac Katnić", riječi su Petrovskaje.
Podsjetimo, britanski Telegraf pod oznakom ekskluzivno u jučerašnjem izdanju iznio je detalje o pokušaju državnog udara u Crnoj Gori koji su crnogorskoj javnosti, uglavnom, već poznati. Jedina novina je što se londonski list pozvao na svoj izvor u britanskoj vladi, koji je potvrdio ulogu Rusije u pokušaju zbacivanja vlade premijera Mila Đukanovića, sa ciljem sabotiranja plana o ulasku Crne Gore u NATO.
Tim povodom najprije je reagovala Ambasada Rusije u Londonu, odbacujući navode Telegrafa kao "netačne i zlonamjerne", a potom se oglasio i šef ruske diplomatije Sergej Lavrov, konstatujući kako Telegrafova priča nema uporište u realnosti i kako nije potkrijepljena dokazima.
Julija Petrovskaja, pak, smatra da čak i da se utvrdi povezanost ruskih građana sa pokušajem navodnog državnog udara u Crnoj Gori, Moskva to nikada ne bi priznala.
"Najvjerovatnije da nikada nećemo doći do tačnih podataka. Rusija nikada neće potvrditi zvanično, da su ruski gradjani umiješani u pokušaj državnog udara i pokušaja izazivanja haosa u Crnoj Gori. Dakle, Rusija ni na koji način nije zaintersovana ni da učestvuje u toj istrazi, ni da potvrdi te informacije koje dobijamo od državnog tužilaštva u Crnoj Gori", kaže Julija Petrovskaja.
Đukanović: Vješte manipulacije
U svom sinoćnjem TV nastupu Milivoje Katnić je isključio da je Srpska pravoslavna crkva davala logistiku organizatorima pokušaja terorističkih akcija u Crnoj Gori i podsjetio na konstruktivnu ulogu mitropolita Amfilohija, koji je pozvao svoje pristalice da se ne okupljaju u večeri nakon izbora.
Međutim, Milivoje Katnić je govorio o tome kako je grupa zavjerenika iz Srbije, noć uoči crnogorskih izbora, došla u manastir Ostrog u kojem se, prema Katnićevim tvrdnjama, nalazio i dio rukovodstva DF-a.
"Moramo ovog trenutka kazati da je to bilo mjesto gdje se najlakše naći i dogovoriti, i o tome postoje dokazi", kaže Katnić.
Funkcioner DF-a Milutun Đukanović, pak, ističe da su "svi poslanici Demokratskog fronta u večernjim satima 15. oktobra bili kod mitropolita".
"Mi tradicionalno pred izbore odemo u manastir Ostrog, gdje smo bili primljeni od mitropolita. Niti kojeg zavjerenika poznajemo, niti smo ga vidjeli. To dovoljno govori kako se pokušava vještim manipulacijama iskonstruisati nešto čega nije bilo", kategoričan je Đukanović.