Međunarodni kazneni sud za zločine počinjene u bivšoj Jugoslaviji podigao je dvije optužnice protiv njega, zbog genocida počinjenog tijekom 43-mjesečne opsade Sarajeva, kada je ubijeno 12.000 ljudi, i zbog masakra oko 8.000 Bošnajaka kod Srebrenice 1995. Tereti se za genocid, sudjelovanje u genocidu, progone, deportacije, nehumane postupke i druge zločine počinjene protiv bosanskih muslimana, bosanskih Hrvata i drugih nesrba u Bosni i Hercegovini za vrijeme rata 1992-1995. Karadžić se od 1996. skriva, a posljednji put je viđen i fotografiran u Han-Pijesku u julu 1996. godine. Potom je za Karadžićem raspisana međunarodna potjernica. Haški tribunal je u više navrata navodio da ima podatke da je Karadžić boravio u Srbiji bar povremeno, te da je 2004. bio u Beogradu. Drugi najtraženiji haški optuženik za ratne zločine u bivšoj Jugoslaviji, Ratko Mladić, i dalje se nalazi u bijegu.
Iz Haškog suda također je nešto poslije 23 sata stiglo priopćenje u kojem se potvrđuje uhićenje koje pozdravlja haški tužitelj Serge Brammertz.
"Kolege iz Beograda su me obavijestile o uspešnoj operaciji u kojoj je uhapšen Radovan Karadžić. U ime Tužilaštva, čestitam srpskim vlastima, a posebno Savjetu za nacionalnu bezbjednost, Akcionom timu za praćenje bjegunaca i Tužilaštvu za ratne zločine u Beogradu, na postignutoj prekretnici u saradnji sa Međunarodnim sudom za bivšu Jugoslaviju. Današnji dan je veoma značajan za žrtve koje su preko deset godina čekale ovo hapšenje. To je, takođe, značajan dan i za međunarodnu pravdu, jer se ovim jasno pokazuje da niko nije van domašaja zakona i da će se prije ili kasnije svi bjegunci naći pred licem pravde", rekao je Brammertz.
Ljiljana Zelen-Karadžić, supruga Radovana Karadžića, izjavila je da je šokirana viješću da je njen muž uhapšen.
"Čim je telefon večeras zazvonio, znala sam da nešto nije u redu. Šokirana sam i zbunjena. Sada bar znamo da je živ", kratko je za Asociated Press izjavila ona.
Dodala je da je o hapšenju supruga obaviještena od njihove kćerke Sonje
Prve reakcije u BiH
Hapšenje Radovana Karadžića dokazuje da pravda sustigne svakoga, rekao je visoki predstavnik i specijalni predstavnik Evropske unije u Bosni i Hercegovini Miroslav Lajčak.
"Vijest da je Radovan Karadžić uhapšen, veoma je pozitivna za Bosnu i Hercegovinu i za cijeli region. Iako su još dva bjegunaca Ratko Mladić i Goran Hadžić na slobodi, jasno je da je ovo početak kraja najtragičnijeg poglavlja historije Bosne i Hercegovine”, ocijenio je Lajčak.
Predsjedavajući Predsjedništva BiH Haris Silajdžić izjavio je da je hapšenje bivšeg lidera bosanskih Srba, optuženog za ratne zločine Radovana Karadžića "barem neka satisfakcija za porodice žrtava".
"Cijela međunarodna zajednica ima obavezu izbrisati posljedice genocida u BiH, a ne samo da uhapsi Karadžića, rekao je Silajdžić i dodao da je ovo veliki dan "za međunarodnu pravdu, koja dolazi kasno, ali dolazi".
On je ocijenio da će se Karadžićevo hapšenje pozitivno odraziti na budućnost BiH.
"Ova katarza je potrebna, potrebno je i da ljudi znaju da ima pravde", izjavio je za Silajdžić.
Tokom noći press konferenciju je održao član predsjedništva BiH Željko Komšić:
"Ovo je velika stvar I za BiH i za pravdu. Da li je kasno?? Naravno da jeste, svaki dan koji na slobodi provedu optuženi za ratne zločine je izugubljen dan i za žrtve zločina i za pravdu. Ipak, dobro je da se ovo desilo. Haški tribunal je pitvrdio da je uhapšen jedan od najtraženiih raznih zločionaca I najveći krivac za zlo koje se dogodilo u BIH. Koje su implikacije ovog hapšenja? Mislim da neće biti ozbiljnih negativnih reakcija, mislim da će I u srpskom narodu ovo hapšenje biti dočekano s olakšanjem. Što se tiče uticaja na političku situaciju u BIH , rano je o tome govoriti ali mislim da neće biti nekih ozbiljnijih uticaja.”
Predsjednik Vlade RS-a Milorad Dodik kazao je da je hapšenjem Radovana Karadžića u Srbiji sada postalo jasno da on nije bio u RS-u.
"Svi oni koji su to godinama tvrdili, vršeći na RS pritisak i kažnjavajući je, mogli su da vide da RS nije ni mogla da ga uhapsi, jer on nije bio ovdje“, rekao je Dodik.
Ponovio je stav RS-a da svi koji su optuženi za ratne zločine pred Haškim tribunalom treba da odgovaraju, ističući da je i hapšenje Radovana Karadžića na tom fonu i sigurno rasterećuje odnose vezane za poziciju RS-a.
On je još dodao da je hapšenje Radovana Karadžića obaveza koju Srbija ima prema Haškom tribunalu i da su organi vlasti u Srbiji to uradili na dobar način, čime je Srbija sebi otvorila vrata prema evropskim integracijama, što i treba da bude njen primaran cilj.
Premijer RS-a navodi da je hapšenjem Radovana Karadžića skinut s dnevnog reda pritisak koji je prema vlasti RS-a vršen godinama.
Više stotina Sarajlija je u noći sa ponedjeljka na utorak, u kolonama vozila s uključenim sirenama, proslavilo hapšenje najtraženijeg haškog optuženika, ratnog lidera bosanskih Srba Radovana Karadžića.
U Ministarstvu unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo kažu da je na ulicama došlo do spontanog organizovanja vozača u kolone, te da je je kiša koja je počela padati donekle umanjila njihov broj.
Prema riječima dežurnog operativnog, nije dolazilo do dužih zastoja saobraćaja. U Istočnom Sarajevu, noć je bila mirna.
Carla del Ponte o pokušaju da se Karadžića dovede u Hag
(Jedan od odlomaka iz knjige “Lov i Ja” koje ste mogli čitati na našim stranicama)
Što se tiče pitanja „vremena“ i „političke osjetljivosti“, prisjećam se koliko puta smo tražili od Sjedinjenih Država da sarađuju sa Kancelarijom tužilaštva u pokretanju inicijative za hapšenje Radovana Karadžića. Prisjećam se kako su mi u Vašingtonu govorili kako je teško izvesti jednu takvu operaciju. Prisjećam se kako su mi direktor CIA-e George Teneta i Colina Powella mi objašnjavali kako je bilo teško uhapsiti Manuela Noriegu nakon što je Amerika okupirala Panamu. Prisjećam se kako su mi tvrdili da Sjedinjenje Države nikome ne mogu dati informacije koje imaju, pa čak ni Sudu… Ista ta Amerika koja nije imala problema da razmijeni povjerljive informacije sa zvaničnicima Srbije i Crne Gore, u čijim tajnim službama sjede ljudi koji su počinili zločine protiv čovječnosti i koji su povezani sa organizovanim kriminalom. Kasnije su se nazirali neki pokušaji da Sud više uključe u akcije hapšenja bjegunaca.
Tri mjeseca kasnije, pružila se prilika da NATO pokaže koliko je sposoban da reaguje. Jedan naš saradnik je obavijestio člana Suda da je vidio Karadžića blizu bosanskog sela Zaovine, na granici sa Srbijom. „Zovite NATO“, insistirao je, „ovoga puta je sigurno. Naš saradnik je vidio Karadžića i utvrdio da se krije u jednoj kući“. Tužilaštvo je odmah obavijestilo NATO. Međutim, oni su nam odgovorili, indirektno, preko jednog ambasadora, da se ne može učiniti ništa, da navodno nemaju potrebne detalje o toj kući, gdje se tačno nalazi, koliko ima vrata, koliko prozora… Ne mogu poslati helikoptere jer je loše vrijeme… Tako da se nije desilo ništa.
Nekoliko mjeseci kasnije NATO trupe su upale u kuću srpskog popa, Jeremije Starovlaha, u akciji hapšenja Karadžića. Vrata su provalili eksplozivom. Otac Starovlah i njegov sin Aleksandar su pri tom teško ranjeni. Morali su ih priključiti na mašine da bi ih održali u životu.
Integralni tekst priopćenja iz Press službe predsjednika Srbije:
Integralni tekst priopćenja iz Press službe predsjednika Srbije:"Savet za nacionalnu bezbednost Republike Srbije saopštio je da je večeras akcijom srpskih službi bezbednosti lociran i lišen slobode haški optuženik Radovan Karadžić. Karadžić je priveden istražnom sudiji Veća za ratne zločine Okružnog suda u Beogradu, u skladu sa Zakonom o saradnji sa Međunarodnim sudom u Hagu."