Crnogorski premijer Milojko Spajić pozvao je predsjednika Skupštine Andriju Mandića da odustane od ideje o obnovi Njegoševe kapele na Lovćenu.
To je saopšteno u pisanom odgovoru premijera na poslaničko pitanje Socijaldemokrate Nikole Zirojevića, koji je ocijenio da "ova Mandićeva ideja gura crnogorsko društvo u ambis".
"Nova kapela bi u ovom momentu bila simbol dominacije velikosrpskog nacionalizma nad Crnom Gorom", kazao je Zirojević.
Mandić je 12. jula najavio da će formalizovati inicijativu da se na Lovćenu izgradi i kapela, u koju bi bili premješteni Njegoševi posmrtni ostaci, a koji pola vijeka počivaju u Mauzoleju na toj planini.
Inicijativa je nastavak zahtjeva Srpske pravoslavne crkve (SPC) u Crnoj Gori, koja duže od deceniju traži obnovu kapele.
Zahtjeve SPC-a godinama je odbijala Demokratska partija socijalista, koja je izgubila vlast u Crnoj Gori na izborima avgusta 2020.
Dolaskom na vlast koalicije stranaka bliskih SPC, među kojima su i stranke nekadašnjeg proruskog Demokratskog fronta Andrije Mandića, ovaj zahtjev je aktuelizovan.
Za njegovo sprovođenje neophodna je saglasnost Vlade.
Kratka istorija Njegoševih kapela
Kapelu na Lovćenu podigao je Petar Drugi Petrović Njegoš, pjesnik i svjetovni i duhovni vladar Crne Gore od 1830 do 1851.
Iako je kapelu posvetio stricu, po sopstvenoj želji u njoj je sahranjen.
Kapela je oštećena tokom Prvog svjetskog rata.
Sedam godina kasnije 1925, srpska dinastija Karađođevića je u slavu svom kralju Aleksandru, po ugledu na tu, sagradila novu kapelu.
Statua Petru II Petroviću Njegošu u Mauzoleju na Lovćenu
Podizanje kapele uslijedilo je nakon prisajedinjenja Crne Gore Srbiji, a zatim Kraljevini Jugoslaviji, pod patronatom dinastije Karađorđevića čime je Crna Gora izgubila državnost.
Njegoševi posmrtni ostaci u doba socijalističke Jugoslavije prebačeni su u Mauzolej, izgrađen 1974. po projektu hrvatskog vajara Ivana Meštrovića.
Upravo zbog istorijske uloge Karađorđevića, pristalice Crne Gore i njene državnosti, kapelu smatraju simbolom srpske okupacije.
Nikolaidis: Obnavljanje kapele je crvena linija
Inicijativa Mandića o obnovi kapele ne bi mogla biti sprovedena onako kako je on zamislio - mirno i da ne uzbudi cijelu Crnu Goru, kaže književnik Andrej Nikolaidis za Radio Slobodnu Evropu (RSE)
"Ovim bi se došlo do crvene linije", navodi Nikolaidis, ističući da Mandiću one ne smetaju.
"Prelaženje crvenih linija i izazivanje nestabilnosti u Crnoj Gori je apsolutni politički prioritet predsjednika Srbije Aleksandra Vučića. Njemu trebaju posvađani građani kako bi zaustavio put Crne Gore ka Evropskoj uniji. Zato Mandić radi po Vučićevoj a ne evropskoj agendi".
Mandić je politički blizak sa srpskim predsjednikom Vučićem.
Andrija Mandić sa predsjednikom Srbije Aleksandarom Vučićem u Beogradu
Pročitajte i ovo: Njegoš na bilbordima širom SrbijeOsvrćući se na činjenicu da su zagovornici ove ideje naveli da bi kapelu gradili u neposrednoj blizini postojećeg Mauzoleja, Nikolaidis to poredi sa eventualnim izmjenama na svjetskim građevinama.
"To je kao da postavite trafiku na Ajfelov toranj, kao da postavite javni toalet na kupolu Svetog Petra u Vatikanu. Ili staro željezo na kupolu Aja Sofije. Kao da vam se ne dopada Pikasova slika, pa smatrate da njoj fale tri krsta i onda ih ugravirate u to remek djelo".
Prema njegovom mišljenju u pitanju je varvarska ideja, koja je u suprotnosti sa civilizacijskim vrijednostima.
"Ovo je prije svega pitanje očuvanje integriteta umjetničkog djela i modernosti protiv varvarstva i onoga što sam definisao kao talibansko, pa tek identitetski srpsko-crnogorski sukob", zaključuje Nikolaidis.
Andrej Nikolaidis
Marko Špadijer iz Matice crnogorske je na skupu posvećenom ovom pitanju rekao da su oni kojima je Crna Gora jedina domovina, koju su spremni da štite životom, svjesni da je Lovćen čuvar crnogorske slobode.
Opozicija protiv obnove kapele
Da će se Mauzolej na Lovćenu braniti životima, poručeno je sa skupa pristalica crnogorske državnosti na Cetinju septembra 2020.
Slične su bile reakcije i na poslednju Mandićevu inicijativu.
Gradonačelnik Cetinja Nikola Đurašković kazao je da je Lovćen crnogorski Olimp i vertikala večne Crne Gore, poručujući Mandiću da se "ne igra vatrom".
"Previše ste se osokolili i osilili, ali za sve postoji crvena linija. Kada se do nje dođe, drugačije se razgovara", dodao je Đurašković u saopštenju 12. jula.
Onaj ko bi krenuo da obnavlja kapelu na Lovćenu mora biti svjestan da bi izazvao sukobe u Crnoj Gori, kazao je predsjednik Demokratske partije socijlista Danijel Živković.
Mandić je rekao da će obnovljena Njegoševa kapela na Lovćenu dovesti do pomirenja i okupljanja ljudi u Crnoj Gori.
Ideja potekla od SPC
Obnavljanje Njegoševe kapele ideja Amfilohija, koji je trideset godina, do smrti 2020, bio mitropolit SPC u Crnoj Gori.
Mitropolit Amfilohije tokom službe u manastiru Morača, 28. avgusta 2020.
On je još 2012. zvanično od države kojom je vladala DPS tražio obnavljanje kapele, što je odbijeno.
Mauzolej je nazvao "paganskim i mnogobožačkim" čudovištem.
"Njegoš je u najgoroj tamnici koja postoji u Evropi. I to je sad proglašeno za novu Crnu Goru, na tome se gradi njen novi identitet. Na takozvanim zapadnim vrijednostima".
Vladajući DPS je Amfilohijeve inicijative o obnovi kapele, koji su sagradili Karađorđevići, odbijao kao neustavne jer se radi o dinastiji "koja je okupirala Crnu Goru".
"Inicijativa je u suprotnosti sa Zakonom o dinastiji Petrović, kojima je 1918. proglašena godinom nasilne ankesije Crne Gore, a zna se da je tu aneksiju izvršila porodica Karađorđević", objasnili su tada iz DPS.
Pročitajte i ovo: Njegošev trn u Amfilohijevom okuAmfilohijevu ideju, nakon njegove smrti 2020. nastavio je da propagira njegov naslednik mitropolit Joanikije.
On je u januaru 2022. rekao da će kapela na Lovćenu biti obnovljena kada dođe do sveopšteg pokajanja i kad se Crna Gora "očisti od ustašluka".
Kampanju bilbordima za vraćanje kapele na Lovćen, vodio je i prosrpski i proruski portal In4s, koji je američki Stejt department označio kao medij širenja ruskog uticaja.
"Njegoš je srpski pisac. Bio je gospodar Crne Gore, u vrijeme kada je ona bila kao srpska Sparta. Svijest o tome prisutna je u Srbiji, Republici Srpskoj i u današnjoj Crnoj Gori", rekao je tada urednik portala Gojko Raičević za RSE, govoreći o cilju kampanje.
Vaš browser nepodržava HTML5
Dogodine na Lovćenu?
Priča o kapeli - identitetska tema
Da priča o kapeli nije jedina crnogorsko-srpska identitetska podjela, ukazuje Nikolaidis.
Navodi da "zastava, jezik, mazolej - kapela, potpadaju pod teme koje su pobjednici izbora 2020. spominjali pod šifrom ekonomija".
"Mandić se isključivo bavi identitetskim temama i to ne treba da čudi, jer je u pitanju ultradesna politička grupacija. A desnica 'jaše', tačnije parazitira na tome. Svako Mandićevo obećanje da će raditi nešto drugo je kao kad vam škorpija obeća da vas neće ubosti".
Politička pažnja koju je izazvala Mandićeva inicijativa nije iznenađenje s obzirom na duboku podjelu društva oko identitetskih pitanja, smatra Nemanj Stankov, saradnik na Fakultetu političkih nauka.
Kako je ocijenio za RSE, to doprinosi produbljivanju jaza među političkim blokovima. Ukazao je i na efekat koji je ova tema izazvala na društvenim mrežama.
"Dijametralno suprotan od proklamovanog pomirenja, doprinosi učvršćivanju atmosfere dubokih podjela".
Mandićeva strategija i insistiranje na pokretanju priče oko kapele ima veoma jasnu političku pozadinu, kaže Stankov.
"To je platforma njegove partije i jasna i glasna poruka njegovom biračkom tijelu".
Krajem jula očekuje se rekonstrukcija Vlade Milojka Spajića. Prema ranijem dogovoru u nju će ući i stranka Andrije Mandića.