Vlada Crne Gore razmatra mogućnost da u krugu podgoričkog Kombinata aluminijuma napravi nacionalnu deponiju opasnog otpada, što je dio javnosti shvatio kao namjeru da se životna sredina na tom području dodatno ugrozi.
Crna Gora koja se prije više od 20 godina deklarisala kao ekološka država još uvijek nije riješila brojne probleme u vezi sa životnom sredinom koja se i dalje zagadjuje na razne način jer nije regulisano odlaganje otpada svih vrsta: od komunalnog, do opasnog.
Vlada je prije nekoliko dana obznanila ideju da se na području podgoričkog Kombinata aluminijuma koji već ima status crne ekološke tačke napravi nacionalna deponija za odlaganje opasnog otpada, što je izazvalo burne reakcije dijela javnosti.
Direktor ekološke NVO Ozon, Aleksandar Perović smatra da bi najbolje bilo da opasan otpad nađe put izvan Crne Gore.
"Iskreno, ja bih najviše volio da se nađe način da se sve to izveze sa teritorije Crne Gore. Pored toga, mi zastupamo regionalizaciju takvih problema i smatramo da bi u nekoj regionalnoj saradnji sa državama iz okruženja trealo naći najbolje održive modele rješavanja pitanja industrijskog, opasnog i svih drugih vrsta otpada."
Vršilac dužnosti direktora Agencije za zaštitu životne sredine, Ervin Spahić je, u medjuvremenu, rekao da je "KAP najpogodnija lokacija za buduću nacionalnu deponiju opasnog otpada", a opoziciona Socijalistička narodna partija je reagovala pitanjem "Da li Spahić zna da se KAP nalazi na samoj obali rijeke Morače, u neposrednoj blizini Skadarskog jezera i u srcu Zetske ravnice, čiji su poljoprivredni potencijali u plodnom zemljištu, izdašnoj vodi i izobilju sunca ubjedljivo najpovoljniji u Crnoj Gori i u regionu.
Oglasio se i opozicioni Demokratski front tvrdnjom da će, "ukoliko Vlada odobri da se u krugu Kombinata aluminijuma Podgorica KAP izgradi postrojenje za tretiranje opasnog radioaktivnog otpada, to biti i definitivno zaokruživanje ekološkog genocida, koji se već punih 25 godina direktno sprovodi nad gradjanima Gornje Zete i šire".
Nakon toga je reagovao direktor Direktorata za upravljanje otpadom i komunalni razvoj Ministarstva održivog razvoja, Siniša Stanković koji je rekao da je Vlada raspravljala o predlogu da se u krugu KAP-a izgradi postrojenje za tretiranje opasnog otpada, ali da to ne znači i da je donijeta odluka da se taj projekat realizuje.
Predsjednik opštine Golubovci, Dušan Radonjić kaže da bi, ukoliko bi taj projekat negativno uticao na stanje životne sredine na tom području, on bio protiv.
"Ukoliko Vlada smatra da bi kroz organizovanje deponije KAP-a mogla da, proširenjem kapaciteta, na jedno mjesto koncentriše cjelokupan opasan otpad koji po već postojećem projektu za KAP treba tu da bude tretiran i potom izvezen, nameće se kao logično rješenje. Sad, da li sam saglasan ili ne... Moram priznati da je životna sredina u koritu Morače, odnosno, zetskoj ravnici prilično kontaminirana raznim uticajima. Ja ne bih nikad bio za projekat koji podrazumijeva da se stanje životne sredine u Zeti dodatno degradira. Ukoliko bi taj projekat podrazumijevao potencijalnu degradaciju životne sredine u Zeti, ja kao gradjanin Zete i predsjednik Opštine Golubovci, ne mogu da budem za."
Radonjić, medjutim, kaže da je u toku realizacija projekta koji bi trebalo da riješi problem štetnog uticaja industrijskog i opasnog otpada iz KAP-a.
"Nekada davno, kada je KAP funkcionisao po odredjenim normama, postojali su odvojeni segmenti: za opasan i neopasan otpad. U medjuvremenu, vjerovatno nebrigom, došlo je do spajanja te, nekada diferencirane deponije i sad imamo stanje koje je vrlo zabrinjavajuće.
Projekat Ministarstva održivog razvoja i turizma u kom sam i ja učestvovao je tretirao KAP kao jednu od pet crnih ekoloških tačaka i predvidio je ulaganje od 15 miliona eura za sanaciju postojeće deponije. Kao Zećanin, jedva čekam da se taj projekat realizuje."
Direktor ekološke NVO Ozon, Aleksandar Perović kaže da bi prije burnih reakcija na ideju o gradnji postrojenja za tretiranje opasnog otpada koja još nije ni blizu početka realizacije, bilo mnogo korisnije fokusirati se na sadašnje stanje koje je katastrofalno.
"Naročito zato što je riječ o poljoprivrednom zemljištu, o ljudima koji se bave poljoprivredom i zato što se radi o području koje ima perspektivu jedino u tom poslu. To je, možemo sa sigurnošću da kažemo, neispitano područje koje je trebalo da bude mnogo više izloženo monitoringu životne sredine, da bi znali kakvi su poljoprivredni proizvodi iz tog kraja, da li su ispravni i upravo zato smo ogorčeni što u posljednjem periodu od lidera partija i vlasti i opozicije čujemo zabrinutost u vezi sa izgradnjom deponije industrijskog otpada koja bi trebalo da na neki način riješi taj problem, a pritom niko od njih nije nikada pokazao brigu za sadašnje stanje niti inicirao ispitivanje proizvoda sa tog područja kroz koje bi vidjeli šta mi ustvari jedemo, a da ne govorim o kvalitetu vode, zemljišta, vazduha..."