"Ramazan je sveti mjesec za muslimane, tokom kojeg se ljudi uzdržavaju od loših misli i djela, prije nego hrane. Hrana je sporedna žrtva. Ne vidim zašto bi neko bio privilegovan, jer posti, pošto svako to za sebe čini."
Ovako za Radio Slobodna Evropa (RSE) govori majka (identitet poznat redakciji) čija djeca pohađaju školu u Sarajevu.
Njen komentar dolazi dan nakon što je Skupština Kantona Sarajevo donijela odluku da časovi u svim školama trebaju biti skraćeni sa 45 na 30 minuta. Kao razlog je navedeno da učenicima i nastavnicima "omoguće slobodno vrijeme za obavljanje iftara".
Mjesec ramazan je ove godine počeo 22. marta. Njega karakteriše post u kojem se vjernici odriču hrane i pića od zadnjeg obroka u zoru (sehur), do prvog obroka po zalasku Sunca (iftar).
Ovo je prvi put da Skupština, kao zakonodavno tijelo u Kantonu, donese ovakvu odluku.
Protiv je bila Naša stranka, koja je dio vladajuće koalicije. Oni su ocijenili da "obrazovanje ne može biti žrtva vjerskog ili bilo kojeg opredjeljenja, kolektiva ni pojedinca".
Između ostalog, naveli su da nisu podržali prijedlog, jer su sigurni da "skraćenje nastave nije želja prosvjetnih radnika i đaka".
Šta kažu roditelji?
Roditelj koji je želio ostati anoniman (ime i prezime poznato redakciji) kaže za RSE kako je učiteljica savjetovala njegovo dijete da "nije pristojno jesti pred djecom koja poste".
"Nakon što mi je dijete ispričalo šta se desilo, bio sam ljut, jer se radi o nametanju religijskih vrijednosti u školskim klupama. Smatram da je religija intimna stvar i da joj nije mjesto u školi ili javnom životu. Potpuno je privatna stvar da li neko posti ili ne, a još važnije je to što se ovim pravi razlika među djecom", kaže ovaj roditelj.
Dodaje da je odmah reagovao i otišao da razgovara sa učiteljicom koja ga je uvjeravala da nije imala loše namjere, već je htjela "izazvati empatiju među djecom".
Maja Posavec Dobranić čija djeca idu u osnovnu školu, kaže za RSE kako ne vidi razlog ovakve odluke.
"Ne vidim smisao ni u uvođenju vjeronauke u školski program, jer vjerske institucije pružaju ovakvu vrstu edukaciju", kaže ona.
U Bosni i Hercegovini vjeronauka u školama je uvedena prije više od tri decenije. Umjesto vjeronauke roditelji imaju pravo da izaberu društvo, kulturu religije kao zamjenski predmet. Vjeronauku podučavaju vjerski službenici, a kulturu religije prosvjetni radnici.
Šta kažu prosvjetni radnici?
"Ova je odluka vrlo ishitrena i nije napravljena u konsultaciji sa relevantnim institucijama, stručnjacima i roditeljima", kaže za Radio Slobodna Evropa Namir Ibrahimović, direktor Osnovne škole Safvet-beg Bašagić.
Dodaje da ne vidi razlog da se zbog vjerskih prava pojedine djece ostaloj uskraćuje pravo na obrazovanje. Navodi da nije protiv religije i smatra da je dobro da škola osigura prostor i za te namjene, ali ne na ovaj način.
"Iftar, odnosno vrijeme prekida posta, je nakon završetka šestog časa u drugoj smjeni, koji završava u 19:10. Iftar je poslije toga. Veliki broj učenika uopšte nema šesti čas, i završavaju nastavu mnogo ranije", kaže on i dodaje kako se Skupština ne treba miješati u rad obrazovnih insitucija bez širih konsultacija sa stručnom javnošću i roditeljima.
Pročitajte i ovo: Škole kao politički poligoniReagovalo je i Vijeće roditelja Kantona Sarajevo, javno se ogradivši od odluke kantonalne skupštine.
Vijeće smatra ovakav potez nepotrebnim, te ističe da ih niko nije konsultovao pri usvajanju odluke. Naveli su da najveći broj djece završava školu prije 18 sati, te da nema realne potrebe za skraćenjem nastave.
"Također, mlađa djeca moraju boraviti u produženim boravcima, jer roditelji u svim zanimanjima nemaju skraćen radni dan", navodi Vijeće.
Od ministarstva obrazovanja je zatraženo da provođenje odluke Skupštine prepusti školama i školskim odborima, u kojima i roditelji imaju svoga predstavnika.
Istovremeno, Naida Hota-Muminović, kantonalna ministrica obrazovanja (Stranka Narod i pravda), nije željela za RSE komentarisati odluke Skupštine.
U saopštenju na web stranici ministarstva se navodi da će ministarstvo "planirati i školama dostaviti plan skraćenja nastave" nakon što od Skupštine dobije zvanični zaključak o tome.
Katolički školski centar: Još ne znamo da li ćemo provoditi odluku
U Katoličkom školskom centru (KŠC) u Sarajevu kažu kako će se o eventualnom skraćenju časova dogovoriti sa osnivačem, Vrhbosanskom nadbiskupiijom.
KŠC je osnovan 1994. godine, a pohađaju ga djeca različitih etničkih i vjerskih pripadnosti.
Mario Ćosić, ravnatelj Katoličkog školskog centra Sveti Josip u Sarajevu kaže da se KŠC bavi samo odgojem i obrazovanjem, bez obzira što je osnivač obrazovne institucije Vrhbosanska nadbiskupija.
"Naravno da se i politika i religija iz odgojno-obrazovnog procesa trebaju izuzeti. Ja to kao svećenik kažem. Pustimo škole da rade svoj posao", kaže on i dodaje da se radi o "nepromišljenoj inicijativi Skupštine".
"Mislim da ne treba u školi biti mjesto ovome. Pustimo vjeru na miru i neka svatko bude ko hoće i moli se kako hoće. I niko se u to ne treba petljati niti nametati. To je moje mišljenje i stav i kao svećenika i kao ravnatelja škole", isdtiče Ćosić.
Nastavak trenda uplitanja religije i politike
Uplivi religije i politike u obrazovni sistem nisu novost u Bosni i Hercegovini, već trend koji je evidentan.
Tako neke škole nose nazive saradnika nacističke Njemačke, dok su u drugim školama učenici fizički podijeljeni po etničkoj i vjerskoj pripadnosti, uprkos tome što je Ustavni sud Bosne i Hercegovine takvu praksu proglasio neustavnom.
Pročitajte i ovo: Ustavna diskriminacija u 'dvije škole pod jednim krovom'U pojedinim mjestima je zabiježeno i uskraćivanje prava na maternji jezik.
Srpska pravoslavna crkva (SPC) proslavlja 27. januara Svetog Savu, utemeljivača srpske crkve, države i školstva. Taj dan se obilježava u svim školama u RS-u i Republici Srbiji kao školska slava.
Pročitajte i ovo: Potpredsjednik RS pozvao na ignorisanje obilježavanja Svetog Save u školama