U osnovnoj školi u blizini Kiseljaka u srednjoj Bosni ovih dana obilježena je 25. godišnjica osnivanja 323. Lahke brigade, koja je u proteklom ratu djelovala pri Armiji Republike BiH. U programu obilježavanja su, uz nekadašnje borce, sudjelovali učenici te škole, čije rukovodstvo tvrdi da nije organizator manifestacije, ali i da u njoj ne vidi problem.
Ovo nije usamljen primjer uključivanja učenika iz Srednjobosanskog kantona u manifestacije kojima se veliča ratna prošlost samo jednog naroda, pa se ponovo otvara pitanje može li ovakva praksa služiti kao model za suživot ili pak, za cementiranje postojećih nacionalnih podjela u školskim klupama.
Dan brigade obilježen je u prostorijama Osnovne škole "Kiseljak 1", u naselju Bilalovac kod Kiseljaka. Organizator manifestacije iz Udruženja branilaca općine Kiseljak dodijelilo je nagrade učenicima za najbolje literarne i likovne radove, a lokalni mediji, su uz vijest o godišnjici objavili i fotografije na kojima se vide učenici obučeni u narodnu nošnju, maskirne uniforme i ogrnuti zastavama, dok im je iza leđa plakat na kojem su vojnici sa puškama u rukama.
Direktor osnovne škole Nermin Merhemić u tome ne vidi ništa sporno, te kaže učenici moraju učiti o događajima iz ratnih devedesetih.
"Škola to ne organizuje, da budemo jasni, ali sam da su djeca koja su učestvovala pjevala pjesme prtoiv rata i nasilja. Međutim, smatram da moraju znati šta se desilo od 1992. 1995. godine, a ne da to saznaju kada odrastu iz medija i ostalih izvora", kazao je Merhemić.
Općina Kiseljak jedno je od 28 mjesta u BiH u kojima je više od dvije decenije nakon rata prisutan fenomen "dvije škole pod jednim krovom", kao sistem koji razdvaja učenike po nacionalnoj pripadnosti.
Aleksandra Krstović iz Misije OSCE-a u BiH kaže da obilježavanje Dana brigade u Kiseljaku dodatno otežava napore za ujedinjene škola, te krši usvojene kriterije o nazivima škola, simbolima i manifestacijama.
"Kada govorimo o Srednjobosanskom kantonu, ovi kriteriji su 2006. godine usvojeni u formi podzakonskog akta. Nedavno obilježavanje Dana brigade u školi u Kiseljaku može se posmatrati kao kršenje ovog pravilnika, a svakako ne predstavlja korak naprijed u procesu pomirenja, izgradnje povjerenja i rješavanje pitanja prakse 'dvije škole pod jednim krovom'", kaže Krstović.
A da škola u Kiseljaku nije usamljen primjer upozorava studentski aktivista Samir Beharić, koji kaže da i ostale škole odavno služe kao poligon vladajućim politikama.
"U Jajcu smo imali primjer na obilježavanju 13. rujna, Dana oslobođenja općine, iz perspektive HDZ-a BiH, odnosno hrvatskog naroda u BiH, kada su učenici Osnovne škole '13. rujan' praktički dovedeni u grad na samu manifestaciju. Djecu zlupotrebljavamo i vraćamo u period kada nisu bili ni rođeni", ističe Beharić.
I dok slučajevi zloupotrebe obrazovnih sistema za afirmiranje nacionalnih ideologija, u BiH često prolaze bez reakcije nadležnih institucija, ali i javnosti, za profesoricu na Sarajevskom univerzitetu Lamiju Tanović takva situacija predstavlja dokaz da je rat iz devedesetih nastavljen, samo drugim sredstvima.
"Cijela priča je u tome da je se rat i dalje vodi, i to najintenzivnije u sektoru obrazovanja. Nisu to više samo pojedinačni događaji, oko proslave nekih parcijalnih praznika, nego su to, generalno, programi, planovi, razdvojenost djece školama... Sve je to u svrhu onoga što se nije moglo postići u ratu, s oružjem, I oni su dosta uspješni u tome, jer kad razgovarati s djecom vidite da su to nekakva dva svijeta, da ih uče drugačije stvari i da im je i jezik vrlo promijenjen, a da ne govorimo detalje sa proslave lokalnih praznika i to baš sredinama u kojima postoji totalna segregacija", naglašava Tanović.
Obrazovni sistem, koji umjesto jasno utvrđenih znanstvenih smjernica o načinima izučavanja događaja iz proteklog rata, prepušta učenicima da o prošlosti uče na manifestacijama, kojima se glorificiraju ratne pobjede, samo jedne jednog naroda, za mirovnu aktivisticu Jasminku Drino Kirlić predstavlja alat u rukama vlasti, koje se više od dvije decenije opiru ujedinjavanju podijeljenih škola.
"Nije samo politika ušla u škole, nego i vojna filozofija ukoliko takvo šta postoji. Sad smo nadomak toga da ja kao, recimo, vojnikinja koja je učestvovala u ratu uđe na sat povijesti, istorije ili historije, i drži predavanja o prošlosti. Da se razumijemo, u svim sistemima djeca mašu zastavama, ali ne na ovakav način da škole postanu mjesta veličanja samo našeg ratnog iskustva", istaknula je.
Iz nevladinog sektora upozoravaju da zloupotreba obrazovnih sistema u BiH zahtjeva i glasniju reakciju organizacija civilnog društva, jer su posljedice već vidljive, a dugoročno mogu biti kobne za društvo.
"Organizacije civilnog društva danas imaju na terenu više posla nego devedesetih, kada je rat završen. Nažalost, stanje u mnogim školama dovodi samo do daljnjih podjela, koje će, bez reakcije civilnog društva koje je sada prilično uspavano, dovesti da budemo podijeljeni u još veće torove nego što smo to dana", ističe Dejan Filipović, glasnogovornik Mreže za izgradnju mira.
Facebook Forum