Crnogorsko Ministarstvo za ljudska i manjinska prava prikupiće do kraja godine podatke o zastupljenosti manjina u državnim organima i na osnovu rezultata eventualno preduzeti mjere kako bi se izbjegla diskriminacija po toj osnovi.
Kako je saopštila direktorka Uprave za kadrove Svetlana Vuković na posljednjem oglasu za rad u 57 državnih organa od 1476 kandidata 1051 nije se izjasnilo o nacionalnoj pripadnosti.
Milan Radović iz Akcije mladih za ljudska prava, nevladine organizacije koja se istraživala politiku zapošljavanja udržavnim službama, ističe kako to prije svega govori o strahu građana da se izjašnjavaju o nacionalnoj pripadnosti.
"Upravo zbog toga što postoji taj politički trend građenja, da kažem nacije i ostalog i onda u strahu da ne budu u suprotnosti sa tim, po mom mišljenju većina građana ne želi da se izjasni i da se identitetski definiše. Smatram da ovakve stvari što prije moramo da riješimo kako bismo se bavili nekim važnim egzistencijalnim pitanjima i problemima", ocjenjuje Radović.
Kritika o neadekvatnoj nacionalnoj zastupljenosti u javnim službama, državnim i lokalnim organima posebno je stizala iz redova pro srpskih partija u Crnoj Gori.
Jovan Vučurović iz Nove Srpske Demokratije podatak koji je saopštila Uprava za kadrove, da većina onih koji udržavnim organima traži posao taji svoju nacionalnu pripadnost, tumači kao potvrdu njihovih stavova.
"Dovoljno govori o stepenu osnovnih sloboda u Crnoj Gori i o strahovitom pritisku koji vlada u svim državnim institucijama, ali i o tragikomičnom stanju u kojem se nalazi građanska hrabrost u Crnoj Gori. Ovo je, takođe i primjer do čega je dovela višegodišnaj ekstremna politika vladajućih struktura, a ovi podaci, prije svega treba da zabrinu nacionalne manjine u Crnoj Gori, koje godinama bez rezerve pružaju apsolutnu podršku režimu", kazao je Vučurović.
Ministarstvo za ljudska i manjinska prava, kako je najavilo, upravo u namjeri da poboljša situaciju u toj sferi pokrenulo je projekat utvrđivanja nacionalne strukture zaposlenih u državnim organima.
Loš signal
Sam ministar Ferhat Dinoša ohrabrivao je one koje traže posao udržavnim strukturama da se nacionalno izjasne jer će im to, kako je rekao, biti prednost, a ne hendikep.
Na pitanje koliko je izbjegavanje izjašnjavanja o nacionalnoj pripadnosti loš signal, pomoćnik ministra Sabahudin Delić odgovara:
"Pa, ja mislim da je to loš signal, a zbog toga smo i krenuli sa kampanjom upoznavanja svih ljudi koji trenutno rade u državnoj administraciji i onih koji se po prvi put javljaju na konkurs da stimulišemo te ljude, da ih ohrabrimo i da im jednostavno skrenemo pažnju da tu nema ništa strašno i bojazni s obzirom na zakonske i ustavne garancije o srazmjernoj zastupljenosti manjina, mi želimo da tu nacionalnu izbalansiranost u državnoj administraciji dovedemo na neki poželjni nivo."
Radović je pak skeptičan da će vladina akcija uroditi plodom.
"Mi smo više mišljenja da ministarstvo treba da se bavi konkretnim aktivnostima i mjerama kako bi se trenutna situacija popravila, odnosno da pokrene set mjera o proporcijonalnoj zastupljenosti svih etničkih zajednica u državnim organima i institucijama", smatra Radović.
Daliborka Uljarević iz Centra za građansko obrazovanje istovremeno smatra kako je podsticanje građana od ministarstva za manjine da se nacionalno izjašnjavaju kada konkurišu za rad u državnom sektoru u suprotnosti sa konceptom građanske države.
"Najava da će nekome nacionalna pripadnost biti prednost prilikom zapošljavanja u državnoj upravi je loša vijest za građansku Crnu Goru, jer se time ohrabruje prebrojavanje nacionalnih krvnih zrnaca kandidata za veoma odgovorne i zahtjevne poslove umjesto da se cijene njihovi ljudski i profesionalni kapaciteti. Ovo je nastavak politike koju vode upravo oni koji su na rukovodeća mjesta stigli upravo zahvaljujući nacionalnoj pripadnosti i partijskim trgovinama, a ne zato što su stručni i koji u kontinuitetu pokazuju diskriminatorski odnos prema različitostima i nepoznavanje principa na kojima se zasniva građanska država," kaže Uljarević.
Kako je saopštila direktorka Uprave za kadrove Svetlana Vuković na posljednjem oglasu za rad u 57 državnih organa od 1476 kandidata 1051 nije se izjasnilo o nacionalnoj pripadnosti.
Milan Radović iz Akcije mladih za ljudska prava, nevladine organizacije koja se istraživala politiku zapošljavanja udržavnim službama, ističe kako to prije svega govori o strahu građana da se izjašnjavaju o nacionalnoj pripadnosti.
"Upravo zbog toga što postoji taj politički trend građenja, da kažem nacije i ostalog i onda u strahu da ne budu u suprotnosti sa tim, po mom mišljenju većina građana ne želi da se izjasni i da se identitetski definiše. Smatram da ovakve stvari što prije moramo da riješimo kako bismo se bavili nekim važnim egzistencijalnim pitanjima i problemima", ocjenjuje Radović.
Dovoljno govori o stepenu osnovnih sloboda u Crnoj Gori i o strahovitom pritisku koji vlada u svim državnim institucijama, ali i o tragikomičnom stanju u kojem se nalazi građanska hrabrost u Crnoj Gori, smatra Jovan Vučurović.
Kritika o neadekvatnoj nacionalnoj zastupljenosti u javnim službama, državnim i lokalnim organima posebno je stizala iz redova pro srpskih partija u Crnoj Gori.
Jovan Vučurović iz Nove Srpske Demokratije podatak koji je saopštila Uprava za kadrove, da većina onih koji udržavnim organima traži posao taji svoju nacionalnu pripadnost, tumači kao potvrdu njihovih stavova.
"Dovoljno govori o stepenu osnovnih sloboda u Crnoj Gori i o strahovitom pritisku koji vlada u svim državnim institucijama, ali i o tragikomičnom stanju u kojem se nalazi građanska hrabrost u Crnoj Gori. Ovo je, takođe i primjer do čega je dovela višegodišnaj ekstremna politika vladajućih struktura, a ovi podaci, prije svega treba da zabrinu nacionalne manjine u Crnoj Gori, koje godinama bez rezerve pružaju apsolutnu podršku režimu", kazao je Vučurović.
Ministarstvo za ljudska i manjinska prava, kako je najavilo, upravo u namjeri da poboljša situaciju u toj sferi pokrenulo je projekat utvrđivanja nacionalne strukture zaposlenih u državnim organima.
Loš signal
Sam ministar Ferhat Dinoša ohrabrivao je one koje traže posao udržavnim strukturama da se nacionalno izjasne jer će im to, kako je rekao, biti prednost, a ne hendikep.
Na pitanje koliko je izbjegavanje izjašnjavanja o nacionalnoj pripadnosti loš signal, pomoćnik ministra Sabahudin Delić odgovara:
"Pa, ja mislim da je to loš signal, a zbog toga smo i krenuli sa kampanjom upoznavanja svih ljudi koji trenutno rade u državnoj administraciji i onih koji se po prvi put javljaju na konkurs da stimulišemo te ljude, da ih ohrabrimo i da im jednostavno skrenemo pažnju da tu nema ništa strašno i bojazni s obzirom na zakonske i ustavne garancije o srazmjernoj zastupljenosti manjina, mi želimo da tu nacionalnu izbalansiranost u državnoj administraciji dovedemo na neki poželjni nivo."
Najava da će nekome nacionalna pripadnost biti prednost prilikom zapošljavanja u državnoj upravi je loša vijest za građansku Crnu Goru, jer se time ohrabruje prebrojavanje nacionalnih krvnih zrnaca kandidata za veoma odgovorne i zahtjevne poslove, ocenjuje Daliborka Uljarević.
Radović je pak skeptičan da će vladina akcija uroditi plodom.
"Mi smo više mišljenja da ministarstvo treba da se bavi konkretnim aktivnostima i mjerama kako bi se trenutna situacija popravila, odnosno da pokrene set mjera o proporcijonalnoj zastupljenosti svih etničkih zajednica u državnim organima i institucijama", smatra Radović.
Daliborka Uljarević iz Centra za građansko obrazovanje istovremeno smatra kako je podsticanje građana od ministarstva za manjine da se nacionalno izjašnjavaju kada konkurišu za rad u državnom sektoru u suprotnosti sa konceptom građanske države.
"Najava da će nekome nacionalna pripadnost biti prednost prilikom zapošljavanja u državnoj upravi je loša vijest za građansku Crnu Goru, jer se time ohrabruje prebrojavanje nacionalnih krvnih zrnaca kandidata za veoma odgovorne i zahtjevne poslove umjesto da se cijene njihovi ljudski i profesionalni kapaciteti. Ovo je nastavak politike koju vode upravo oni koji su na rukovodeća mjesta stigli upravo zahvaljujući nacionalnoj pripadnosti i partijskim trgovinama, a ne zato što su stručni i koji u kontinuitetu pokazuju diskriminatorski odnos prema različitostima i nepoznavanje principa na kojima se zasniva građanska država," kaže Uljarević.