Dok se sindikati spremaju za proteste zbog novog oporezivanja zarada, a crnogorska vlast uvjerava građane da su ta i druge krizne mjere neizbježne i opravdane, crnogorski mediji objavili su podatak MONSTAT-a da za preko 28 hiljada stanova u Crnoj Gori nema podataka o svojini, što znači da nepoznati vlasnici jednog ili više stanova otvoreno izbjegavaju plaćanje poreza državi.
Zašto se ne znaju vlasnici spornih stanova i zašto država ne ubira, prema procjenama upućenih, višemilionski prez po tom osnovu?
Prema podacima MONSTAT-a , u svojini građana nalazi se 214.401 stan dok je dva odsto, ili 4.855 stanova, u svojini institucija državne i lokalne uprave, poslovnih subjekata i slično.
Za 28.098 stanova ili 11,4 odsto, međutim nema podataka o svojini.
Dakle, vlasnici tih stanova su za sada nepoznati i ne plaćaju porez državi. Takođe, na te stanove za sada nije moguće primijeniti i ekstra oporezivanje za one građane ili firme koje u vlasništvu imaju dva i više stanova.
U Upravi za nekretnine nadležni su samo za prijave vlasništva na zahtjev građana ili pravnih lica kaže za RSE direktor Dragan Kovačević.
No, šta se dešava sa onima koji, međutim, ne podnose te zahtjeve i tako izbjegavaju plaćanje poreza na jedan ili više stanova.
„To su vjerovatno stanovi iz ranijeg perioda koji nijesu uknjiženi jer sada stupanjem na snagu zakona o notarima isključuje se mogućnost da neko ne registruje svojinu jer notari, po novim propisima, to direktno prijavljuju u katastar. Sada je nemoguće da se ne prijavi, ali u ranijem periodu ti ljudi vjerovatno su te ugovore o kupovini stanova držali kod sebe, kući. Tako su ostali u zoni van domašaja poreskih organa. Te mehanizme da naplati porez od njih mora da iznađe sama država, odnosno Poreska uprava”, kaže Kovačević iz Uprave za nekretnine.
Zašto onda država ne ubira taj novac i da li ima mehanizme da utvrdi ko su vlasnici spornih stanova?
Odgovor u Ministarstvu finansija nijesmo uspjeli da dobijemo jer su nam kazali da zbog složenosti tematike ne mogu da odgovore u kratkom roku.
Držanjem u tajnosti podataka ko su vlasnici stanova na koje se ne plaća porez, vlast štiti svoje funkcionere i njima bliske biznismene, tvrde u opoziciji.
Za Aleksandra Damjanovića iz SNP problem stanova nepoznatih vlasnika direktna je posljedica nepostojanja kvalitetne saradnje u tom dijelu između lokalnih samouprava i države zbog čega nema ni precizne evidencije o vlasnicima.
„Sa druge strane imate i činjenicu da, iako je Poreska uprava državni organ, nema dobru komunikaciju sa Direkcijom za nekretnine i ne postoji dobra evidencija stambenih jedinica. Tako da je i činjenica da smo kao SNP, na našu inicijativu i prema našem amandmanu uveli progresivno oporezivanje nepokretnosti, odnosno drugog i trećeg stana jednostavno ne predstavlja poptuni okvir za punu naplatu poreza iz razloga loše evidencije i loših odnosa. To je problem sa kojim se vlada mora suočiti jer činjenica da imamo više hiljada stambenih jedinica kojih uopšte nema u evidneciji je veliki problem i gubitak velikih prihoda za državu”.
Iako je ne moguće utvrditi tačnu cifru nenaplaćenog poreza za preko 28 hiljada stanova čiji vlasnici nijesu poznati, gotovo da se sa sigurnošću može reći da je taj iznos milionski, kaže Radojica Živković.
„U svakom slučaju radi se o velikoj cifri i ako bi se to naplatilo gotovo sam siguran da ne bi bilo potrebe za uvođenjem ovog poreza euro za euro, gdje je oporezovana sirotinja za račun onih koji imaju previše, a za to ne plaćaju porez”.
Nedavno je, gostujući na TV Vijesti i predsjednik Skupštine Crne Gore Ranko Krivokapić potvrdio podatak da država još nije naplatila 216 miliona eura poreskog duga po raznim osnovama.
Država, osim što ne naplaćuje porez pojedincima i firmama takođe uporno neobjavljuje spisak dužnika. Iz Ministarstva finansija saopštili su ranije da će spisak poreskih dužnika početi da objavljuju od 1. jula ove godine jer do tada, kako su objasnili, moraju da rade na pripremi tehničkih uslova za primjenu te zakonske mjere.
Zašto se ne znaju vlasnici spornih stanova i zašto država ne ubira, prema procjenama upućenih, višemilionski prez po tom osnovu?
Prema podacima MONSTAT-a , u svojini građana nalazi se 214.401 stan dok je dva odsto, ili 4.855 stanova, u svojini institucija državne i lokalne uprave, poslovnih subjekata i slično.
Za 28.098 stanova ili 11,4 odsto, međutim nema podataka o svojini.
Dakle, vlasnici tih stanova su za sada nepoznati i ne plaćaju porez državi. Takođe, na te stanove za sada nije moguće primijeniti i ekstra oporezivanje za one građane ili firme koje u vlasništvu imaju dva i više stanova.
U Upravi za nekretnine nadležni su samo za prijave vlasništva na zahtjev građana ili pravnih lica kaže za RSE direktor Dragan Kovačević.
No, šta se dešava sa onima koji, međutim, ne podnose te zahtjeve i tako izbjegavaju plaćanje poreza na jedan ili više stanova.
„To su vjerovatno stanovi iz ranijeg perioda koji nijesu uknjiženi jer sada stupanjem na snagu zakona o notarima isključuje se mogućnost da neko ne registruje svojinu jer notari, po novim propisima, to direktno prijavljuju u katastar. Sada je nemoguće da se ne prijavi, ali u ranijem periodu ti ljudi vjerovatno su te ugovore o kupovini stanova držali kod sebe, kući. Tako su ostali u zoni van domašaja poreskih organa. Te mehanizme da naplati porez od njih mora da iznađe sama država, odnosno Poreska uprava”, kaže Kovačević iz Uprave za nekretnine.
Zašto onda država ne ubira taj novac i da li ima mehanizme da utvrdi ko su vlasnici spornih stanova?
Odgovor u Ministarstvu finansija nijesmo uspjeli da dobijemo jer su nam kazali da zbog složenosti tematike ne mogu da odgovore u kratkom roku.
Držanjem u tajnosti podataka ko su vlasnici stanova na koje se ne plaća porez, vlast štiti svoje funkcionere i njima bliske biznismene, tvrde u opoziciji.
Radojica Živković
„Oni bi vjerovatno trebalo da budu prijavljeni Komisiji za konflikt interesa jer su to stanovi obično javnih funkcionera, javnih ličnosti, ljudi od uticaja koji izbjegavaju da plate porez. Da država hoće da utvrdi čiji su to stanovi mogla bi to da uradi jednim potezom. Ali ja ne očekujem da će to biti urađeno, da ćemo saznati čiji su to stanovi”, poručuje Radojica Živković iz Nove srpske demokratije.Za Aleksandra Damjanovića iz SNP problem stanova nepoznatih vlasnika direktna je posljedica nepostojanja kvalitetne saradnje u tom dijelu između lokalnih samouprava i države zbog čega nema ni precizne evidencije o vlasnicima.
„Sa druge strane imate i činjenicu da, iako je Poreska uprava državni organ, nema dobru komunikaciju sa Direkcijom za nekretnine i ne postoji dobra evidencija stambenih jedinica. Tako da je i činjenica da smo kao SNP, na našu inicijativu i prema našem amandmanu uveli progresivno oporezivanje nepokretnosti, odnosno drugog i trećeg stana jednostavno ne predstavlja poptuni okvir za punu naplatu poreza iz razloga loše evidencije i loših odnosa. To je problem sa kojim se vlada mora suočiti jer činjenica da imamo više hiljada stambenih jedinica kojih uopšte nema u evidneciji je veliki problem i gubitak velikih prihoda za državu”.
Iako je ne moguće utvrditi tačnu cifru nenaplaćenog poreza za preko 28 hiljada stanova čiji vlasnici nijesu poznati, gotovo da se sa sigurnošću može reći da je taj iznos milionski, kaže Radojica Živković.
„U svakom slučaju radi se o velikoj cifri i ako bi se to naplatilo gotovo sam siguran da ne bi bilo potrebe za uvođenjem ovog poreza euro za euro, gdje je oporezovana sirotinja za račun onih koji imaju previše, a za to ne plaćaju porez”.
Nedavno je, gostujući na TV Vijesti i predsjednik Skupštine Crne Gore Ranko Krivokapić potvrdio podatak da država još nije naplatila 216 miliona eura poreskog duga po raznim osnovama.
Država, osim što ne naplaćuje porez pojedincima i firmama takođe uporno neobjavljuje spisak dužnika. Iz Ministarstva finansija saopštili su ranije da će spisak poreskih dužnika početi da objavljuju od 1. jula ove godine jer do tada, kako su objasnili, moraju da rade na pripremi tehničkih uslova za primjenu te zakonske mjere.