Opća ocjena medijskog praćenja zbivanja u Ukrajini na Balkanu je - površnost, izostanak dubljih analiza, svrstavanje uz jednu ili drugi stranu. Tako je jedan broj medija u Bosni i Hercegovini, uglavnom onih iz Federacije BiH, stao na stranu ukrajinskog naroda, dok je drugi, onaj iz Republike Srpske, podržavao proruske akcije. U Srbiji medijski pogledi na ukrajinska zbivanja nisu ostali imuni na tradicionalnu podijeljenost srpskog društva između naklonjenosti Istoku ili Zapadu.
Da bi se saznala istina o događajima u Ukrajini, crnogorski građani moraju pratiti medije izvan Crne Gore, a u Hrvatskoj, kažu poznavaoci prilika, u medijima se pojavljuje jedna vrst hladnoratovske pristranosti, ali i dodaju da zapravo i nema ozbiljnih vanjsko političkih komentatora, a pogotovo ne onih koji prate suvremenu Rusiju.
Mediji u BiH prepoznali su važnost problema u Ukrajini. Kriza u ovoj državi, naročito u posljednjih nekoliko dana, u žiži je medijskog interesa u BiH. Većina medija cjelodnevno je pratila i izvještavala o dešavanjima u Ukrajini, međutim, nije bilo specijalnih emisija, niti sveobuhvatnih analiza. Ono što je evidentno za bosanskohercegovačke medije, vijesti nisu bile plasirane identično. Jedan broj medija, uglavnom onih iz Federacije BiH, stao je na stranu ukrajinskog naroda, dok je drugi, onaj iz RS-a, podržavao proruske akcije. Selma Boračić u tekstu "Bh. mediji različito interpretiraju dešavanja u Ukrajini" je zabilježila.
U Srbiji se događaji u Ukrajini pažljivo prate - vijesti o tamošnjoj krizi zauzimaju naslovne stranice novina i njima počinje većina informativnih emisija. Ipak, iako među medijima u izvještavanju o činjenicama ne postoje značajnije razlike, analitički pogledi nisu ostali imuni na tradicionalnu podijeljenost srpskog društva između naklonjenosti Istoku ili Zapadu, piše Ognjen Zorić u tekstu "Srbija: Ukrajina top tema u medijima".
Građani Crne Gore, koje ukrajinska kriza interesira nešto više od uobičajenih spoljno-političkih tema, informaciju iz prve ruke moraju tražiti isključivo na stranim medijima jer domaće medijske kuće nemaju izvještače sa lica mjesta, navodi Esad Krcić u tekstu "Crna Gora: Strani mediji najviše informišu o Ukrajini".
Hrvatski mediji o zbivanjima u Ukrajini uglavnom izvještavaju površno, hladnoratovski i prozapadno. Mogu se, doduše, čuti i pročitati i različita gledišta, ali sugovornici Ankice Barbir Mladinović kažu da je premalo dubljih analiza i cjelovitih informacija. Pročitajte tekst "Hrvatska: površno izvještavanje o ukrajinskoj krizi".
Ali, ako ste mislili da su mediji u regiji pristrani, možda će vam oni izgledati mnogo bolje kada pročitate priču o ruskim medijima. Naime, propaganda i laži sastavni su dio izvještavanja. Tako se proteklih dana moglo pročitati: "Fašisti hodaju Kijevom", "Rijeka izbjeglica iz istočne Ukrajine teče prema Rusiji", "Antisemiti nemilosrdno napadaju", "Napadi na pravoslavne crkve". To su samo neki od naslova ili izvrnutih, a istodobno lako dokazivih lažnih priča koje šire ruski mediji.
Da bi se saznala istina o događajima u Ukrajini, crnogorski građani moraju pratiti medije izvan Crne Gore, a u Hrvatskoj, kažu poznavaoci prilika, u medijima se pojavljuje jedna vrst hladnoratovske pristranosti, ali i dodaju da zapravo i nema ozbiljnih vanjsko političkih komentatora, a pogotovo ne onih koji prate suvremenu Rusiju.
Mediji u BiH prepoznali su važnost problema u Ukrajini. Kriza u ovoj državi, naročito u posljednjih nekoliko dana, u žiži je medijskog interesa u BiH. Većina medija cjelodnevno je pratila i izvještavala o dešavanjima u Ukrajini, međutim, nije bilo specijalnih emisija, niti sveobuhvatnih analiza. Ono što je evidentno za bosanskohercegovačke medije, vijesti nisu bile plasirane identično. Jedan broj medija, uglavnom onih iz Federacije BiH, stao je na stranu ukrajinskog naroda, dok je drugi, onaj iz RS-a, podržavao proruske akcije. Selma Boračić u tekstu "Bh. mediji različito interpretiraju dešavanja u Ukrajini" je zabilježila.
U Srbiji se događaji u Ukrajini pažljivo prate - vijesti o tamošnjoj krizi zauzimaju naslovne stranice novina i njima počinje većina informativnih emisija. Ipak, iako među medijima u izvještavanju o činjenicama ne postoje značajnije razlike, analitički pogledi nisu ostali imuni na tradicionalnu podijeljenost srpskog društva između naklonjenosti Istoku ili Zapadu, piše Ognjen Zorić u tekstu "Srbija: Ukrajina top tema u medijima".
Građani Crne Gore, koje ukrajinska kriza interesira nešto više od uobičajenih spoljno-političkih tema, informaciju iz prve ruke moraju tražiti isključivo na stranim medijima jer domaće medijske kuće nemaju izvještače sa lica mjesta, navodi Esad Krcić u tekstu "Crna Gora: Strani mediji najviše informišu o Ukrajini".
Hrvatski mediji o zbivanjima u Ukrajini uglavnom izvještavaju površno, hladnoratovski i prozapadno. Mogu se, doduše, čuti i pročitati i različita gledišta, ali sugovornici Ankice Barbir Mladinović kažu da je premalo dubljih analiza i cjelovitih informacija. Pročitajte tekst "Hrvatska: površno izvještavanje o ukrajinskoj krizi".
Ali, ako ste mislili da su mediji u regiji pristrani, možda će vam oni izgledati mnogo bolje kada pročitate priču o ruskim medijima. Naime, propaganda i laži sastavni su dio izvještavanja. Tako se proteklih dana moglo pročitati: "Fašisti hodaju Kijevom", "Rijeka izbjeglica iz istočne Ukrajine teče prema Rusiji", "Antisemiti nemilosrdno napadaju", "Napadi na pravoslavne crkve". To su samo neki od naslova ili izvrnutih, a istodobno lako dokazivih lažnih priča koje šire ruski mediji.