Dok se u Sarajevu još ne zna hoće li i kada biti podignut spomenik bosanskom kralju Tvrtku I Kotromaniću u Herceg Novom je legendarni vladar prije nekoliko dana dobio svoj spomenik. Novljani su osnivaču Herceg Novog podigli spomenik visok preko 5 i po metara i težak preko jedne tone.
Od koga je potekla ta ideja i kakvu su poruku gradski oci htjeli da pošalju podizanjem spomenika čuvenom bosanskom kralju koga u tom gradu mnogi svojataju kao srpskog?
Kako su prije nekoliko mjeseci i obećali gradski oci, spomenik bosanskom kralju Tvrtku, osnivaču Herceg Novog podignut je na gradskom trgu neposredno uoči proslave Dana te opštine 28. oktobra, kada je Herceg Novi proslavio 631. godišnjicu osnivanja.
U istoriji i starim spisima je zapisano kako je bosanski kralj Tvrtko 1382. godine udario temelje Herceg Novog.
Spomenik kralju Tvrtku je djelo beogradskog vajara Dragana Dimitrijevića. Visok je 5,6 metara i težak je 1,2 tone. Izliven je u Zagrebu u livaonici ''Ujević'', a autor ga je poklonio Herceg Novom.
Odluku o postavljanju spomenika osnivaču grada SO Herceg Novi je donijela još prije devet godina, kaže nam gradonačelnik Dejan Mandić ali je sama ideja potekla od građana.
"Ta ideja je rođena u gradu 2002. godine ali mi nemamo zvaničnog podnosioca zahtjeva. Ali znamo da se na osnovu tih razgovora u tim užim krugovima, među NVO rodila ta ideja. No, već 2003. godine SO Herceg Novi je donijela odluku o podizanju spomenika i to je nešto što je jako prihvaćeno ovdje i mi smo jedan od rijetkih gradova koji zna ko je osnivač. O tome se ovdje uči i u školama", navodi Mandić.
Gradonačelnik Dejan Mandić za RSE kaže da gradske vlasti ne interesuju priče o tome kako u Herceg Novom Tvrtka svojataju kao srpskog kralja. Mandić je kategoričan da je kralj Tvrtko dobio spomenik u tom gradu u Crnoj Gori zato što je osnivač Novog.
"Ako mi znamo da je on osnivač našeg grada kako i piše u spisima onda mi nemamo potrebu da budemo i dilemi, bio on srpski ili nesrpski. On je taj i mi smo to tako doživjeli", kazao je on.
Scenarista i Novljanin Stevan Koprivica kaže da su politička nadgornjavanja o Tvrtku kao srpskom ili bosanskom kralju odlika malograđanštine koja vlada u ovom vremenu.
"Ono što je izazvalo neka talasanja i nedoumice su konotacije koje se učitavaju iz ovog vremena a spram Tvrtka, što je dosta blasfemično jer njegovov vrijeme je njegovo vrijeme, a ovo je nešto potpuno drugo i tumačiti današnje vrijeme sa aspekta Tvrtka i obratno je dosta nepopularno. To su sve apsurdne stvari koje se čitaju iz ovog vremena. U svakom slučaju ne može se Tvrtko proglašavati kraljem svih Srbalja i davati mu se ta konotacija. Znamo na kraju krajeva da je čovjek bio vičan svim vjerama i da je znao da bude sa jedne strane rigidni ratnik a sa druge strane diplomata i tako su se i pravile tada države i gradovi. Tako da ta velikosrpska konotacija ne postoji o siguran sam da nije bila ni namjera hercegnovskih vlasti da se time bavi", rekao je Koprivica.
Stjepan Tvrtko I Kotromanić je bio bosanski ban od 1353. do 1377. godine, a zatim i prvi bosanski kralj do smrti 1391. godine. Bosna je u njegovo vrijeme doživjela najveći uspon, a srednjovijekovna država se prostirala na širokom prostoru zapadnog Balkana.
Od koga je potekla ta ideja i kakvu su poruku gradski oci htjeli da pošalju podizanjem spomenika čuvenom bosanskom kralju koga u tom gradu mnogi svojataju kao srpskog?
Kako su prije nekoliko mjeseci i obećali gradski oci, spomenik bosanskom kralju Tvrtku, osnivaču Herceg Novog podignut je na gradskom trgu neposredno uoči proslave Dana te opštine 28. oktobra, kada je Herceg Novi proslavio 631. godišnjicu osnivanja.
U istoriji i starim spisima je zapisano kako je bosanski kralj Tvrtko 1382. godine udario temelje Herceg Novog.
Spomenik kralju Tvrtku je djelo beogradskog vajara Dragana Dimitrijevića. Visok je 5,6 metara i težak je 1,2 tone. Izliven je u Zagrebu u livaonici ''Ujević'', a autor ga je poklonio Herceg Novom.
Odluku o postavljanju spomenika osnivaču grada SO Herceg Novi je donijela još prije devet godina, kaže nam gradonačelnik Dejan Mandić ali je sama ideja potekla od građana.
"Ta ideja je rođena u gradu 2002. godine ali mi nemamo zvaničnog podnosioca zahtjeva. Ali znamo da se na osnovu tih razgovora u tim užim krugovima, među NVO rodila ta ideja. No, već 2003. godine SO Herceg Novi je donijela odluku o podizanju spomenika i to je nešto što je jako prihvaćeno ovdje i mi smo jedan od rijetkih gradova koji zna ko je osnivač. O tome se ovdje uči i u školama", navodi Mandić.
Gradonačelnik Dejan Mandić za RSE kaže da gradske vlasti ne interesuju priče o tome kako u Herceg Novom Tvrtka svojataju kao srpskog kralja. Mandić je kategoričan da je kralj Tvrtko dobio spomenik u tom gradu u Crnoj Gori zato što je osnivač Novog.
"Ako mi znamo da je on osnivač našeg grada kako i piše u spisima onda mi nemamo potrebu da budemo i dilemi, bio on srpski ili nesrpski. On je taj i mi smo to tako doživjeli", kazao je on.
Stevan Koprivica
Scenarista i Novljanin Stevan Koprivica kaže da su politička nadgornjavanja o Tvrtku kao srpskom ili bosanskom kralju odlika malograđanštine koja vlada u ovom vremenu.
"Ono što je izazvalo neka talasanja i nedoumice su konotacije koje se učitavaju iz ovog vremena a spram Tvrtka, što je dosta blasfemično jer njegovov vrijeme je njegovo vrijeme, a ovo je nešto potpuno drugo i tumačiti današnje vrijeme sa aspekta Tvrtka i obratno je dosta nepopularno. To su sve apsurdne stvari koje se čitaju iz ovog vremena. U svakom slučaju ne može se Tvrtko proglašavati kraljem svih Srbalja i davati mu se ta konotacija. Znamo na kraju krajeva da je čovjek bio vičan svim vjerama i da je znao da bude sa jedne strane rigidni ratnik a sa druge strane diplomata i tako su se i pravile tada države i gradovi. Tako da ta velikosrpska konotacija ne postoji o siguran sam da nije bila ni namjera hercegnovskih vlasti da se time bavi", rekao je Koprivica.
Stjepan Tvrtko I Kotromanić je bio bosanski ban od 1353. do 1377. godine, a zatim i prvi bosanski kralj do smrti 1391. godine. Bosna je u njegovo vrijeme doživjela najveći uspon, a srednjovijekovna država se prostirala na širokom prostoru zapadnog Balkana.