Za razliku od spoljnopolitičke orijentacije i djelovanja na tom polju čije su glavne trase proces učlanjenja u Evropsku uniju i, sada već realizovano, članstvo u NATO-u, za šta sa najvažnijih internacionalnih adresa uglavnom stižu povoljne ocjene, Vladina ekonomska politika se suočava sa ozbiljnom zabrinutošću najznačajnijih međunarodnih institucija koje upozoravaju na veliku opasnost u kojoj se nalaze domaće javne finansije.
Najnovije upozorenje Vladi Crne Gore, stiglo je iz kreditne agencije Moody's koja očekuje dodatno pogoršanje crnogorskih javnih finansija, dalji rast državnog duga i uvećanje manjka novca u Vladinoj kasi.
Razlozi za sumorno stanje i perspektivu su istovremeno i razlozi zbog kojih kreditna agencija Moody's smatra da je kreditni rejting Crne Gore, koji je prije godinu dana snižen sa Ba3 na B1 ograničen rastući dugom države, malom ekonomijom, nestabilnim rastom i snažnim oslanjanjem na spoljno finansiranje.
Ekonomski analitičar Zarija Pejović uočava drastičnu nesrazmjeru između zbira stranih direktnih investicija i pozajmljenog novca i, sa druge strane, uvećanja produktivnosti i izvoza.
"Crna Gora je od 2007. imala skoro pet milijardi direktnih stranih investicija, a javni dug se uvećao za još dvije milijarde. Sa ukupno sedam milijardi eura, Crna Gora je uvećala svoj izvoz sa 180.000.000 eura 2007. na 310.000.000 eura u prošloj godini. To znači da nijesmo imali produktivne investicije u smislu jačanja produktivnih kapaciteta i jačanja izvoza koji bi nam donio prihode i nove fiskalne kapacitete", rekao je Pejović.
Uvećanje javnog duga za dvije milijarde
"Kreditni izazovi Crne Gore uključuju velike fiskalne i spoljne neravnoteže i visok nivo duga koji ograničava sposobnost apsorpcije šoka u zemlji", kaže se u godišnjoj kreditnoj analizi za Crnu Goru agencije Moody's u kojoj se ističe da je udio duga države u bruto domaćem proizvodu prošle godine porastao na 67 posto, što znači da je više nego udvostručen u odnosu na 2008, kada je bio 28,4 odsto.
U analizi Moody's-a se navodi da će se fiskalni parametri Crne Gore dodatno pogoršati zbog troškova izgradnje autoputa koji će u narednoj godini dug države gurnuti iznad 80 posto BDP-a i da će se budžetski deficit već ove godine pogoršati na 8,7 odsto BDP-a zbog ubrzanja gradnje autoputa i nastavka pritiska na tekuće izdatke.
U Ministarstvu finansija niko nije odgovarao na naše telefonske pozive i poruke upućene elektronskom poštom, a ni predsjednik skupštinskog Odbora za ekonomiju Vujica Lazović nije bio u mogućnosti da dâ bilo kakvu izjavu u vezi sa ovom problematikom.
Slika javnih finansija je loša, ukazuje i ekonomski analitičar Zarija Pejović.
"Biće veliki izazov obezbijediti milijardu i po eura kolike su finansijske obaveze Crne Gore za naredne dvije godine", ocjenjuje Pejović.
Prethodno su i najvažnije globalne finansijske institucije upozoravale na opasnost od urušavanja javnih finansija u Crnoj Gori.
Svjetska banka je, u cilju održanja stope rasta od tri do pet odsto i otvaranja novih radnih mjesta na srednji dugi rok, sugerisala da Crna Gora mora da se pozabavi pitanjem deficita i javnog duga.
"U ovoj godini u Crnoj Gori očekujemo dalji rast javnog duga, ali ne samo u ovoj već i do 2018. godine, do kada će trajati povlačenje sredstava za finansiranje autoputa", rekla je još jesenas Sanja Madžarević Šujster, viši ekonomista Svjetske banke u kojoj procjenjuju da će javni dug Crne Gore do 2018. godine rasti preko 77 posto bruto domaćeg proizvoda.
Održiva putanja
Nakon sličnih upozorenja koja su se odnosila na uvećanje rizika za javne finansije, iz Međunarodnog monetarnog fonda je ovih dana istaknuto da bi, pod uslovom da se implementiraju, najavljene Vladine mjere koje bi se primjenjivale od naredne godine, javni dug postavile na održivu putanju.
Vladinim mjerama je predviđeno povećanje poreza na dodatu vrijednost sa 19 na 21 posto, povećanje akciza za cigarete, alkohol, ugalj i gaziranu vodu.
Pored ovih mjera i redefinisanja socijalne politike, planira se zamrzavanje zapošljavanja u javnom sektoru i smanjenje funkcionerskih plata za šest odsto.
Ekonomski analitičar Siniša Lekić smatra da razloga za optimizam ipak nema.
"Upravo Vladine mjere, koje mi se čine više kao kozmetičke, govore koliko je stanje u Crnoj Gori teško i da problem ne bi riješili ni najavljeni benefiti koje je trebalo da donesu velike investicije: gradnja autoputa i podmorskog elektroenergetskog kabla ka Italiji, nova termoelektrana u Pljevljima, turistička valorizacija uvale Buljarica... od kojih pojedine nijesu ni počele da se realizuju", zaključuje Lekić.