Već drugu godinu za redom, državna komemoracija na mjestu ustaškog logora smrti Jasenovac održat će se bez službenih predstavnika žrtava – Srba, Židova i Hrvata antifašista. Oni će se žrtvama logora pokloniti na zasebnoj komemoraciji, a predstavnici Srpskog narodnog vijeća nazočit će i pomenu u nedalekoj pravoslavnoj crkvi.
Krovna organizacija srpske manjine u Hrvatskoj, Srpsko narodno vijeće, odlučila je da će i ove godine bojkotirati državno obilježavanje proboja logoraša iz ustaškog logora Jasenovac koja je se održati u nedjelju, 23. travnja.
Sporna ploča sa natpisom "Za dom spremni"
„Dok je ploča s napisom 'Za dom spremni' tamo, nema uvjeta da pošaljemo svoju službenu delegaciju na državnu komemoraciju“, kaže zamjenik predsjednika Srpskog narodnog vijeća Saša Milošević.
On ne vidi što bi se moglo u sljedećih nepunih mjesec dana desiti, pa da srpska manjina ipak sudjeluje u državnom obilježavanju. Srpska manjina sudjelovat će u paralelnom obilježavanju zajedno sa Koordinacijom židovskih općina u Hrvatskoj i udrugom Bet Izrael, koje su zbog ustaškog pozdrava na ploči u mjestu Jasenovac, tek koji kilometar dalje od nekadašnjeg logora smrti, već ranije najavile bojkot državnog obilježavanja. Osim toga, predstavnici Srpskog narodnog vijeća nazočit će 22. travnja crkvenom pomenu u pravoslavnoj crkvi u selu Mlaka nedaleko Jasenovca. U bojkotu državnog obilježavanja i na paralelnom obilježavanju pridružit će im se i antifašisti.
„Trebali bi biti zadovoljeni određeni uvjeti da možemo prihvatiti tu zajedničku komemoraciju. Prije svega, neprihvatljiva je ploča s ustaškim pozdravom. Aktualna vlast mora se jasno odrediti prema antifašizmu, prema žrtvama u Jasenovcu i žrtvama svih ostalih logora u Nezavisnoj državi Hrvatskoj (NDH). O tim stvarima bi trebali porazgovarati s aktualnom vlašću, međutim oni do sada nisu našli prilike za to. Možda će do komemoracije u travnju biti prilike, vremena i volje da sjednemo i porazgovaramo“, kazao je predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske Franjo Habulin.
Aktuelna vlast nije našla prilike da razgovara s nama: Franjo Habulin
Ideju o bojkotu javno je otvorenim pismom podržao publicist i izdavač Nenad Popović.
„Smatram neukusnim i neprimjerenim da političke elite koriste Jasenovac za jednu praznu ceremoniju, ako nema pogođenih, a to su prije svega Židovi, a sada su se bojkotu priključili i Srbi. Mislim da je Jasenovac mjesto tugovanja i žalovanja, i da ne može biti predmet političke eksploatacije.“
Iako se već obavljaju pripreme za službenu komemoraciju, politički analitičar i jedan od osnivača i aktivist Hrvatskog helsinškog odbora u njegova zlatna vremena devedesetih, Žarko Puhovski, u izjavi Radiju Slobodna Europa sugerira vlastima da bi najpristojnije bilo da i oni odustanu od nje.
„Nakon svih ovih jasnih iskaza organizacija da ne žele ići u Jasenovac, nikome od državnih funkcionera nije palo na pamet da kaže – dobro, ove godine neće ići nitko od funkcionera u Jasenovac, jer je to najpristojnije, ili najmanje nepristojno.“
Ustaški logor Jasenovac u vrijeme Drugog svjetskog rata
U 1.337 dana postojanja ustaškog logora Jasenovac, u njemu je pobijeno ili je zbog neljudskih uvjeta života umrlo najmanje 83.145 osoba, koliko ih je do sada pobrojano imenom i prezimenom. Brojka se može povećati do 100.000 zbog toga što je mnogo Roma ubijeno, a da o tome nije bilo pisanog traga. Preko pola žrtava – njih 47.627 - su Srbi, zatim po brojnosti slijede Romi, njih 16.173, Židovi, njih 13.116, Hrvati, njih 4.255 i drugi.
Dvije ovogodišnje komemoracije održat će se na obljetnicu proboja šestotinjak logoraša 22. travnja 1945. godine. Na vijest da su dan ranije pobijene sve logorašice iz ženskog dijela logora, odlučeno je da se pokuša jurišem savladati dobro naoružanu ustašku stražu i probiti put na slobodu. Znak za napad dao je zarobljeni partizan, Sinjanin Ante Bakotić, sekretar organizacije Komunističke partije u jasenovačkom Logoru 3 – Ciglana, povikom „Naprijed, drugovi!“.
Bakotić je zajedno sa većinom logoraša poginuo u proboju, a njih nešto preko stotinu uspjelo se probiti i priključiti nastupajućim partizanskim jedinicama.