Jadransko-jonska autocesta jedan je od najznačajnijih projekata za cijelu regiju. Plan je da zemlje koje nisu članice Evropske unije, uz podršku Hrvatske i Njemačke, do 2020. pripreme prostorno-plansku dokumentaciju i završe studije izvodljivosti. Autocesta bi mogla biti gotova najranije 2030., a o svemu će se razgovarati i na konferenciji o Zapadnom Balkanu, koja se krajem sedmice održava u Berlinu. Cilj je za ovaj zajednički projekat dobiti više od 11 milijardi eura.
Jadransko-jonska autocesta, u dužini od 1.100 kilometara, prolazila bi kroz Italiju, Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Albaniju i Grčku.
Od zemalja u regiji, Hrvatska je dosad izgradila najviše - oko 90 posto dijela trase buduće jadransko-jonske autoceste koji treba proći kroz tu državu. Koridor je važan za privredni razvoj i saobraćajno povezivanje zapadne i srednje Evrope sa jugoistočnom.
Ova cesta takođe bi bila i najkraća veza Grčke sa Evropskom unijom. Za Bosnu i Hercegovinu imala bi višestruk značaj, prije svega ekonomski, podsjeća predsjedavajući Vijeća ministara Vjekoslav Bevanda.
„Ukoliko uspijemo prispodobiti za sebe i Evropsku uniju i sve one koji žele dobro ovom regionu, siguran sam da ovo donosi nešto, da mi nećemo više biti izolirani potok, nego da ćemo omogućiti ljudima, građanima, gospodarstvu, kamionima i svima ostalima da povezuju i jedne i druge“, pojašnjava Bevanda.
O gradnji jadransko-jonske autoceste počelo se razgovarati još prije deset godina. Za gradnju ovog velikog projekta potrebno je još mnogo, a premijeri država regije nadaju se da će na konferenciji u Berlinu dobiti 11,7 milijardi eura.
Angela Merkel
Prije nešto više od mjesec dana, tokom posjete Dubrovniku, njemačka kancelarka Angela Merkel, koja je pokrovitelj konferencije o Zapadnom Balkanu, kazala je da je Njemačka zainteresovana za projekat jadransko-jonske ceste.
Bivši ministar prometa i komunikacija BiH Branko Dokić kaže da je to jedan od najznačajnijih projekata na kojem se za vrijeme njegovog mandata prije deset godina počelo raditi.
„Planirano je u toku izrade projektne dokumentacije za koridor Vc da dio koridora Vc također bude sastavni dio te jadransko-jonske ceste. Siguran sam da bi on pogotovo bio značajan za taj hercegovački dio, i zapadnu i istočnu Hercegovinu“, kaže Dokić.
O još nekim koridorima
Značaj jadransko-jonske ceste za Bosnu i Hercegovinu je višestruk, kaže ministar prometa Federacije Enver Bijedić.
„Znači da ćemo mi na taj način aktivno se uključiti u izgradnju, da ćemo uspjeti rješavati dio problema nezaposlenosti u našoj zemlji. Vjerovatno će se dobrim dijelom i naše domaće firme zaposliti, dobiti dio posla na tom projektu, pospješiće se ekonomija, jer po mojim saznanjima jedna veća količina para, naravno, milijarde su eura u pitanju, bi trebale da se implementiraju na ovu teritoriju Balkana“, naglašava Bijedić.
Nakon sastanka u ponedjeljak u Cavtatu, na kom su premijeri Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Crne Gore i Albanije razgovarali o zajedničkom nastupu u Berlinu kada je riječ o projektu jadransko-jonske autoceste, hrvatski mediji pišu da će ova cesta, umjesto preko Dubrovnika, Crnu Goru i Albaniju sa Zapadnom Evropom najvjerovatnije povezivati preko Bosne i Hercegovine.
Ideja je da cesta ide od Počitelja prema Trebinju do Crne Gore, što je značajno za saobraćajno uvezivanje ovog dijela Bosne i Hercegovine. O tome se razgovaralo i prije deset godina, kaže Branko Dokić.
„Bilo je planirano tako da taj put ide preko Trebinja i prema Nikšiću ulazi u Crnu Goru. Bile su nekolike varijante kolika bi bila dužina tog puta kroz Bosnu i Hercegovinu. Čini mi se da je neka optimalna varijanta nekih 80 kilometara, ili tako nešto“, navodi Dokić.
Pored jadransko-jonske ceste, u Berlinu će biti riječi o još nekim značajnim infrastrukturnim projektima za Bosnu i Hercegovinu ali i regiju, kaže federalni ministar prometa Enver Bijedić.
„Tu će se raspravljati i o željezničkom koridoru Vc i željezničkom koridoru 10. Željeznički koridor Vc je koridor koji je paralelan autocesti, znači koji ide od Šamca do Ploča, a željeznički koridor 10 treba da poveže Doboj sa Zvornikom preko Tuzle, i dalje da ide, znači, od Banjaluke, Doboj-Tuzla-Zvornik i na prugu Beograd-Bar“, pojašnjava Bijedić.