Izrael ima najobimniju i najopremljeniju obavještajnu agenciju sa najvećim budžetom na Bliskom istoku. Svoje agente ima unutar redova palestinskih militantnih grupa kao i u Libanu, Siriji i drugdje.
S obzirom na kombinovane resurse Šin Beta, izraelske domaće obavještajne službe i Mosada koja je agencija sa inostranim opsegom u obavještajnom sektoru, kao i sve što na raspolaganju imaju Izraelska odbrambene snage, kako se slažu mnogi stručnjaci za kretanja na Bliskom istoku, zapanjujuće da niko nije naslutio da će doći do napada koji je izveo Hamas u subotu, 7. oktobra. Zašto?
Za Palestince u Gazi oči Izraela nikad nisu daleko. Dronovi za nadgledanje neprestano zuje po nebu. Dobro čuvana granica preplavljena je sigurnosnim kamerama i vojnicima na straži.
Ali, militanti Hamasa su prokrčili put preko bodljikave žice ili su upali na teritoriju Izraela sa mora i leteći paraglajderima.
Kako bi se pripremio i koordinisao ovako kompleksan napad pod nosom Izraelaca, Hamas je morao izuzetno da vodi računa o o sigurnosti operacije, piše BBC.
Američki i izraelski zvaničnici kažu da nijedna izraelska služba nije imala posebna upozorenja da Hamas priprema obimne napade.
Hamas je ispalio hiljade raketa na Izrael, upao u izraelske gradove, sela i kibuce, masakrirao civile i vojnike i uzeo taoce. Duže od 48 sati militanti Hamasa su se borili sa izraelskim snagama unutar teritorije Izraela.
Izrael je progasio ratno stanje i izolovao Gazu. Premijer Benjamin Netanjahu je rekao "naši neprijatelji će platiti cijenu kao nikada do sada".
Ništa slično se nije desilo u modernoj istoriji izraelsko-palestinskog konflikta, čak ni tokom krvave Druge intifade početkom 2000-ih nije bilo tolikog prodora na teritoriju Izraela.
Dešavanja su pokrenula dalju eskalaciju nasilja dok pitanje koje je ostalo da visi u vazduhu je to kako je došlo do ovako velikog propusta izraelskih obavještajnih službi.
Sada su Izrael i Hamas u otvorenom ratu.
Pročitajte i ovo: Ko je palestinska grupa Hamas?Stanovnici koji žive u regijama koje graniče sa Gazom, jednom od teritorija pod kontrolom Palestinaca, odnosno militantnog krila Hamasa, uzaludno su upozoravali izraelsku vladu na sigurnosne slabosti, kako piše u komentaru na portalu Chatam Housa.
Mjesecima je u Izraelu prevladavalo viđenje da je opao interes Hamasa da izađe iz "slijepe ulice Gaze", kako piše Chatam House, zbog nedavnog poboljšanja ekonomskih uslova pošto je Izrael izdao desetine hiljada radnih dozvola ljudima u Gazi koji su tako mogli da rade u Izraelu. Takođe je dopušteno da više robe ulazi u Gazu.
Međutim, ispostavilo se nešto sasvim suprotno – Hamas je udario na Izrael u trenutku dubokih unutrašnjih podjela, višemjesečnih protesta zbog pokušaja premijera Benjamina Netanjahua da se oslabi pravosuđe i generalno demokratski sistem što je ugrozilo i vojnu spremnost zemlje.
Napad Palestinaca, po ocjenama stručnjaka, odražava frustraciju što je rješenje palestinskog pitanja zanemareno u političkim agendama regionalnih država Bliskog istoka kao i šire međunarodne zajednice.
Od 2020. kada su Ujedinjeni Arapski Emirati, Bahrein i Maroko u okviru Abrahamskih sporazuma koje je inicirala administracija bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa počela je normalizacija odnosa Izraela sa arapskim državama, što je naišlo na žestoke kritike Palestinaca.
Vaš browser nepodržava HTML5
Izraelski 'Perl Harbur' i '11. septembar'
Na pitanje kako to da izraelske obavještajne službe nisu vidjele šta se sprema, David Khalfa, ekspert za sjevernu Afriku i Bliski istok rekao je za France24 da je Hamas iskoristio trenutak slabosti Izraela kako bi izveo operaciju pod nazivom "Oluja Al Aksa".
"Ovaj propust bi se čak mogao opisati kao istorijski i, bez pretjerivanja, mogao bi se porediti sa onim što se desilo 1973. godine", rekao je Khalifa.
Naime, napad se desio na 50. godišnjicu napada koji je iznenadio Izrael, a kojim je započeo Jomkipurski rat u oktobru 1973. kada su Egipat i Sirija potpomognuti drugim arapskim državama izveli napad na području Sueckog kanala i Golanske visoravni. Napad je počeo 6. oktobra na jevrejski praznik Jom Kipur.
"Izrael je država koja je u stalnom stanju pripravnosti, spremna da krene u borbu bilo kada. (…) Jasno je da je postojao određen stepen nespremnosti, možda zbog analitičke greške i pogrešne procjene izraelskih službi ali i izraelskih specijalnih snaga. Čini se kao da se cijela država Izrael našla u šoku. Zemlja je u oblaku rata, a uspjeh Hamasa uveliko je zavisio od elementa iznenađenja ali i od zajedničkih vojnih manevara", rekao je Khalifa, napominjući kako je napad bio "trodimenzionalan" jer je izveden sa mora, kopna i vazduha.
- Talas dezinformacija o ratu Izraela i Hamasa testira Muskov X
- Kakva je uloga Rusije u Hamasovom napadu na Izrael?
Tokom decenija, izraelske obavještajne službe su zbog svojih postignuća dobile auru nepobjedivosti. Auru mističnosti održala se oko Šin Beta i Mosada iako su sumnjičene da su navodno upetljane u lov na operativce Hamasa u Dubaiju ili optuživane za atentate na iranske nuklearne naučnike u sred Irana, piše AP.
"Ovo je kardinalna greška", rekao je Jakov Amidror, bivši savjetnik za nacionalnu bezbjednost premijera Netanjahua. "Ova operacija zapravo dokazuje da obavještajne sposobnosti u Gazi nisu dobre."
Pročitajte i ovo: Bar-Yaacov: Izrael ne namerava da okupira GazuKako piše AP, neki navode da je prerano da se sva krivica prebaci na propust obavještajnih službi. Ukazuje se na talas nasilja niskog intenziteta na Zapadnoj obali zbog kojeg su vojni resursi iz Gaze prebačeni tamo kao i politički haos u Izraelu zbog ultradesničarske Netanjahuove vlade da reformiše pravosuđe. Međutim, nedostatak prethodnog znanja o zavjeri Hamasa vjerovatno će se smatrati glavnim krivcem u lancu dešavanja koji je doveo do najsmrtonosnijeg napada na Izrael posljednjih decenija.
Američki zvaničnici sada razgovaraju o frekventnijem dijeljenju obavještajnih podataka sa Izraelom kako bi se podržao odgovor na napad, kako prenosi NBC News.
Dodatna obavještajna aktivnost mogla bi uključi informacije koje su prikupljene putem bespilotnih letjelica, prisluškivanja i satelita. Nije iznošeno više detalja.
Takođe je nejasno zašto američke obavještajne agencije navodno nisu vidjele da se sprema napad, kao i prijateljske arapske države, Egipat, Jordan, Katar i Saudijska Arabija. Mada je, kako prenosi AP, jedan egipatski obavještajni zvaničnik, govorio Izraelcima o "nečem velikom" što se sprema. Egipat je često bio posrednik između Hamasa i Izraela.
Egipatski obavještajac je govorio kako su Izraelci fokusirani na Zapadnu obalu i da su zanemarili prijetnju iz Gaze.
Netanjahovu vladu čine oni koji podržavaju jevrejske doseljenike na Zapadnoj obali i koji su tražili jačanje sigurnosti zbog rastuće plime nasilja u posljednjih 18 mjeseci.
"Upozorili smo ih da će doći do eksplozivne situacije, i to vrlo brzo. Ali podcijenili su takva upozorenja", rekao je zvaničnik koji je želio da ostane anoniman, kako prenosi AP.
Netanjahua su više puta upozoravali njegovi šefovi odbrane, kao i nekoliko bivših šefova obavještajnih agencija, govoreći mu da plan podjele šteti koheziji sigurnosnih službi Izraela.
Martin Indyk, koji je služio kao posebni izaslanik za izraelsko-palestinske pregovore tokom Obamine administracije, rekao je da su unutrašnje podjele oko reforma pravosuđa kojim bi se smanjio uticaj Vrhovnog suda bile otežavajući faktor koji je pridonio tome da Izraelci budu nespremni.
Izraelski zvaničnici su rekli kako je već pokrenuta velika istraga o tome šta se desilo o da će ona "trajati godinama".
Istraga se može dotaći pitanja zašto je izraelski štit Čelična kupola, protivraketni sistem odbrane koji je sada stariji od 10 godina bio preopterećen baražnom paljbom jeftiniali ipak smrtonosnih projektila Hamasa? Kako je Hamas uspio da izgradi toliki arsenal raketa i projektila a da izraelske obavještajne službe otkriju da se njihove zalihe uvećavaju.
Da li je Izrael bio previše fokusiran na prijetnju od Hezbolaha i Zapadne obale i nije se bavio informacijama iz Gaze? Kao i zašto je toliko izraeslkih vojnika bilo na dopustu ili je udaljeno sa južne granice što je omogućilo Hamasu da upadne u izraelske vojne baze u blizini Gaze?
U operaciju "Oluja Al Aksa" moralo je biti uključeno na stotine ljudi što pokazuje kako je Hamas uspješno razbio mrežu doušnika Izraela.
Iako je šokantno to što je Izrael propustio pripreme za napad, kako je rekla Beth Sanner za The New York Times, bivša visoka zvaničnica u obavještajnim službama SAD, malo je šrijunskih agencija koje tako dobro uče iz svojih grešaka kao što su to Izraelci.
- Iran negira umiješanost u napad Hamasa na Izrael
- Predsjednik Irana u obraćanju Palestincima podržao Hamas
Ključno pitanje koje sada muči američke obavještajne agencije jeste kolika je uključenost Irana u snabdijevanju Hamasa, planiranju i poticanju da se izvrši ovakav napad. Vjerovatno je da je Iran mogao da odigra neku ulogu, rekli su američki zvaničnici, ali o čemu se tačno radi još nije jasno.
Za Iran je savezu sa Hamasom presudan za širenje daljeg uticaja. Prema navodima većine zapadnih zvaničnika, Teheran želi da spriječi postizanje mira između Saudijske Arabije i Izraela a bilo kakav rat između Izraela i Hamasa koji bi uzrokovao značajne civilne žrtve na obje strane uveliko bi otežao postizanje takvog mira.