Prijedlog izmjena Zakona o zdravstvenoj zaštiti se propisuje da ljekari u javnom zdravstvenim ustanovama ubuduće neće moći dopunski da se angažuju u privatnim ordinacijama već im se dopunski angažman ograničava na državne ustavnove.
Hirurg Žarko Borović kaže da nije siguran da je takav plan u skladu sa Ustavom i elementarnim pravom čovjeka na rad:
"Apsurdno je da se ljekarima omogućava da u popodnevnim rade kao taksisti, ali ne mogu raditi svoj posao u ordinacijama koje naravno ispunjavaju svoje zakonske uslove za to. Dosadašnjim rješenjima po mom dubokom ubjeđenju bili su zadovljni i ljekari i pacijenti, a i pacijenti u državnim ustanovama. Zašto? Zato što su ljudi koji su imali minimum nekih novčanih sredstva bili u mogućnosti da u popodnevnim satima i po želji nađu svog ljekara ordinirajućeg i opšteg ljekara kod koga žele pregled. Druga benefit je što pacijenti u redovnom radnom vremenu, koji dolaze redovno u ambulantama, dolaze u ordinacije koje su rasterećenije i koje imaju manje gužve, jer određeni broj pacijenata ipak ode kod svog privatnog ljekara i treća stvar je što su i ljekari, a i kompletno medicinsko osoblje imali benefita od toga što rade."
Ni Novica Stanić, ljekar i član Skupštinskog odbora za zdravstvo, nema razumijevanja za predložene izmjene:
"Ne slažem se sa tim predlogom jer mislim da niko nema pravo da ljekaru, bez obzira gdje radi, određuje gdje će koristiti svoje slobodno vrijeme. Ima pravo da koristi svoje slobodno vrijeme kako njemu odgovara. Mislim da je to pogrešan koncept. Ministarstvo zdravlja misli da će gušenjem privatne ljekarske prakse poboljšati javne zdravstvene ustanove, umjesto da popravlja javne zdravstvene ustanove"
Zloupotrebe i korupcija
Apsurdno je i to, kaže Žarko Borović i to što je Ministarstvo zdravlja donoseći postojeći zakon tvrdilo da omogućavanje honorarnog angažmana ljekarima u privatnim ordinacijama suzbija korupciju u zdravstvu:
"Sada isti taj zakon ukidaju da bi se ukinula korupcija. Navodno, ljekari su pacijente slali iz državene bolnice u privatnu što je bila zloupotreba takvog zakona. Slažem se da je bilo takvih zloupotreba, ali ne u velikom broju, a i ako je bilo ne može se zbog prekršaja nekoga sankcionisati svako. Ne možete zbog nekoga ko je napravio prekršaj u saobraćaju sankionisati i ukinuti kompletan saobraćaj. Moje je duboko ubjeđenje da ljude koji su kršili te zakone, te norme treba da se sankcionišu, a da ovaj zakon, zahvaljujući svojim velikim i dobri stvarima ipak treba da ostave."
U Ljekarskoj komori kažu da još nemaju definitivan stav u vezi planiranih zakonskih izmjena, iako je taj tekst već ušao u skupštinsku proceduru.
Predsjednik Ljekarske komore Đoko Jočić za RSE podsjeća da se komora intenzivno zalagala za uvođenje dopunskog rada:
"Međutim, sigurno da u jednom broju slučajeva postoji zloupotreba tog rada na uštrb javnih ustanova i pacijenata. Tako da ćemo još oko toga napraviti jednu raspravu. Ja mislim da upravo oko toga imamo raspravu u Ministarstvu rada u četvrtak."
Hirurg Žarko Borović kaže da nije siguran da je takav plan u skladu sa Ustavom i elementarnim pravom čovjeka na rad:
"Apsurdno je da se ljekarima omogućava da u popodnevnim rade kao taksisti, ali ne mogu raditi svoj posao u ordinacijama koje naravno ispunjavaju svoje zakonske uslove za to. Dosadašnjim rješenjima po mom dubokom ubjeđenju bili su zadovljni i ljekari i pacijenti, a i pacijenti u državnim ustanovama. Zašto? Zato što su ljudi koji su imali minimum nekih novčanih sredstva bili u mogućnosti da u popodnevnim satima i po želji nađu svog ljekara ordinirajućeg i opšteg ljekara kod koga žele pregled. Druga benefit je što pacijenti u redovnom radnom vremenu, koji dolaze redovno u ambulantama, dolaze u ordinacije koje su rasterećenije i koje imaju manje gužve, jer određeni broj pacijenata ipak ode kod svog privatnog ljekara i treća stvar je što su i ljekari, a i kompletno medicinsko osoblje imali benefita od toga što rade."
Ni Novica Stanić, ljekar i član Skupštinskog odbora za zdravstvo, nema razumijevanja za predložene izmjene:
"Ne slažem se sa tim predlogom jer mislim da niko nema pravo da ljekaru, bez obzira gdje radi, određuje gdje će koristiti svoje slobodno vrijeme. Ima pravo da koristi svoje slobodno vrijeme kako njemu odgovara. Mislim da je to pogrešan koncept. Ministarstvo zdravlja misli da će gušenjem privatne ljekarske prakse poboljšati javne zdravstvene ustanove, umjesto da popravlja javne zdravstvene ustanove"
Zloupotrebe i korupcija
Apsurdno je i to, kaže Žarko Borović i to što je Ministarstvo zdravlja donoseći postojeći zakon tvrdilo da omogućavanje honorarnog angažmana ljekarima u privatnim ordinacijama suzbija korupciju u zdravstvu:
"Sada isti taj zakon ukidaju da bi se ukinula korupcija. Navodno, ljekari su pacijente slali iz državene bolnice u privatnu što je bila zloupotreba takvog zakona. Slažem se da je bilo takvih zloupotreba, ali ne u velikom broju, a i ako je bilo ne može se zbog prekršaja nekoga sankcionisati svako. Ne možete zbog nekoga ko je napravio prekršaj u saobraćaju sankionisati i ukinuti kompletan saobraćaj. Moje je duboko ubjeđenje da ljude koji su kršili te zakone, te norme treba da se sankcionišu, a da ovaj zakon, zahvaljujući svojim velikim i dobri stvarima ipak treba da ostave."
U Ljekarskoj komori kažu da još nemaju definitivan stav u vezi planiranih zakonskih izmjena, iako je taj tekst već ušao u skupštinsku proceduru.
Predsjednik Ljekarske komore Đoko Jočić za RSE podsjeća da se komora intenzivno zalagala za uvođenje dopunskog rada:
"Međutim, sigurno da u jednom broju slučajeva postoji zloupotreba tog rada na uštrb javnih ustanova i pacijenata. Tako da ćemo još oko toga napraviti jednu raspravu. Ja mislim da upravo oko toga imamo raspravu u Ministarstvu rada u četvrtak."