"Drago nam je da otvaramo ovu izložbu i drago nam je da ponovo krećemo u izlagačku djelatnost nakon pandemije na zadovoljstvo naše publike", kaže za Radio Slobodna Europa (RSE) Ivana Udovičić, kustosica Umjetničke galerije BiH.
Povodom 75 godina postojanja ove institucije, u petak 4. lipnja otvorena je izložba "Galerija entuzijazma" koju čine više od 300 slika, skulptura, grafika i crteža najpoznatijih bosanskohercegovačkih umjetnika.
Među najpoznatijim umjetnicima, čije su slike izložene, su Gabrijel Jurkić, Petar Tiješić, Todor Švrakić, Đoko Mazalić, Lazar Drljača, Karlo Mijić, Roman Petrović, Ismet Mujezinović i drugi.
Izložbu "Galerija entuzijazma" uglavnom čine djela naslijeđena iz Galerije Zemaljskog muzeja BiH koja je postojala do 1930. godine. Kustos te galerije bio je Đoko Mazalić, poznati bosanskohercegovački slikar.
"Ovdje smo predstavili sami početak nastajanja likovne umjetnosti u BiH, od pionira likovne umjetnosti do najznačajnijih umjetnika te prve generacije, poput Lazara Drljače, Voje Dimitrijevića, Romana Petrovića i Karla Mijića. Tu su i neka imena iz regiona kao što su Vlaho Buhova, Milan Tolić i Uroš Predić", objašnjava kustosica Udovičić.
Slika Lazara Drljače, prvog školovanog slikara u BiH. Slika je nastala kao kopija slike talijanskog renesansnog slikara Tizijana. Ova slika je u Umjetničkoj galeriji BiH arhivirana pod brojem jer označuje početke likovne umjetnosti BiH.
Jubilej 75 godina postojanja
Maja Abdomerović, viša kustosica Umjetničke galerije BiH kaže za RSE kako su teme ovih dijela klasične, s obzirom da se radi o samim počecima likovne umjetnosti BiH.
"Teme su pejzaži, slike iz svakodnevnog života, portreti i sakralna umjetnost koja je bila i najzastupljenija u tom periodu", naglašava Abdomerović.
Izložba se zove "Galerija entuzijazma". Udovičić kaže kako se ovim nazivom željela "pronaći veza između te prve Galerije u Zemaljskom muzeju BiH i uposlenika današnje Galerije".
"Ono što je zajedničko nas danas i tih prvih djelatnika Galerije iz Zemaljskog muzeja je entuzijazam. Oni su vrlo revnosno kolekcionirali, sakupljali, arhivirali i vodili prve muzeološke korake", dodaje Udovičić.
Umjetnička galerija BiH, jedna je od sedam institucija kulture od državnog značaja kojima gotovo trideset godina nije riješen status, nemaju osnivača, niti redovito financiranje.
Pročitajte i ovo: Državne institucije kulture BiH privremeno na kantonalnoj briziMeđu sedam institucija kulture su još Zemaljski muzej BiH, Historijski muzej BiH, Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, Kinoteka BiH, Biblioteka za slijepa i slabovidna lica BiH.
Zbog ustavnog uređenja, ni država, ni entiteti, ni kantoni, nikada nisu u potpunosti preuzeli brigu o ovim institucijama.
"U 75 godina postojanja, punih 30 godina Umjetnička galerija BiH nema osnivača ni stabilno finansiranje. To je nešto što je sramota ove države. Mi to nekako izdržavamo, jer nema rješenja", kaže za RSE Strajo Krsmanović, direktor Umjetničke galerije BiH, dodajući kako je otvaranje izložbe "Galerija entuzijazma" prilika da se pokaže na kakvoj baštini počiva BiH.
"Svi oni koji odlučuju o sudbini ove i drugih institucija kulture od državnog značaja, neka povuku pouke iz svega ovoga", objašnjava Krsmanović.
Pročitajte i ovo: Krsmanović: Moramo se baviti politikom jer se ona bavi namaUmjetnička galerija BiH godišnje dobija 80.000 KM (40.000 eura) od Ministarstva kulture i sporta Kantona Sarajevo (KS) i to je jedini stalni izvor financiranja.
Krsmanović naglašava da je taj iznos sredstava dovoljan za dva i pol mjeseca života ove institucije. Sve druge izvore financiranja Galerija osigurava aplicirajući kroz projekte prema različitim nivoima vlasti u BiH.
Umjetnička galerija BiH ima dvadesetak uposlenika, među kojima je 14 stalno uposlenih. Tu su i honorarni suradnici i djelatnici koji obavljaju računovodstvene usluge i usluge osiguravanja objekta.
Godišnji budžet potreban za normalan rad ove ustanove trebao bi iznositi oko 450.000 KM (225.000 eura), ističu u menadžmentu Umjetničke galerije BiH.
"Mi ne radimo svoj posao. Dugo godina ne otkupljujemo radove od likovnih umjetnika, što nam je dio obaveze. Nama nije problem održavati izložbenu djelatnost, nama je najveći problem održavanje depoa. Imamo jako stara umjetnička djela i nemamo novaca da ih saniramo", dodaje Krsmanović.
Skulptura Ive Despić, prve školovane kiparice u BiH. Ime modela nosi naziv „Avdo“.
Kustosica Maja Abdomenović navodi i kako je izložba "dokaz da Umjetnička galerija BiH, uz sve probleme, ipak opstaje".
"Nas ne priznaje ova država kao instituciju. Iz toga izlaze svi naši problemi od pravnih do finansijskih", objašnjava Udovičić.
Bogata zbirka
Umjetnička galerija BiH osnovana je 1946. godine, odlukom Vlade Narodne Republike Bosne i Hercegovine, a jezgro početne zbirke činilo je oko 600 eksponata preuzetih iz tadašnje Galerije Zemaljskog muzeja. Galerija je za javnost otvorena 1959. godine prvom stalnom postavkom.
Kolekcija danas ima više od 6.000 inventarskih jedinica podijeljenih u više zbirki, a najznačajnije su Zbirka bh. umjetnosti, Zbirka Ferdinanda Hodlera, zahvaljujući kojoj uvijek pristiže pomoć vlade Švicarske, potom Zbirka ikona iz 16. stoljeća, Zbirka jugoslovenske umjetnosti, Međunarodna zbirka donacija, Zbirka fotografije i novih medija te Likovni arhiv časopisa "Nada".
Fundus Umjetničke galerije do sada je predstavljen u nekoliko bh. gradova, među njima su - Banja Luka, Bihać, Livno, Mostar, Brčko, Tuzla, Široki Brijeg, Trebinje, Visoko i Bugojno.
Autoportret iz 1930. godine autora Đoke Mazalića, poznatog bh. slikara. On je bio i prvi kustos Galerije Zemaljskog muzeja BiH. Izložba „Galerija entuzijazma“ sadrži najveći broj slika ovog umjetnika.
Najbolje izložbe Galerija prezentira i u inozemstvu, što radi uz pomoć partnera, ambasade europskih država u BiH.
Najreprezentativnija je bila turneja izložbe "Prostor oblika" grupe umjetnika koja je djelovala u BiH ‘70-ih godina prošlog stoljeća, a predstavljena je publici u Lihteštajnu, Magdeburgu i Insburgu.