Sedam institucija kulture od državnog značaja, koje godinama nemaju riješeno financiranje, uskoro bi trebale iz budžeta Kantona Sarajevo dobiti novac za plaće i doprinose radnika i režijske troškove.
"To bi nam jako puno značilo kada bi bili u punom sastavu. Samim tim bi mogli razvijati neke nove projekte. Ne možemo očekivati od Kantona (Kanton Sarajevo, prim. nov.) da riješi naš status, ali i sama inicijativa podupire nas da opstanemo", ističe za Radio Slobodna Europa (RSE) Delveta Filipović, v.d. direktorica Kinoteke Bosne i Hercegovine.
Kinoteka Bosne i Hercegovine jedna je od sedam institucija kulture Bosne i Hercegovine koje nemaju riješeno financiranje.
Tu su još Zemaljski muzej BiH, Historijski muzej BiH, Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, Biblioteka za slijepa i slabovidna lica BiH, Umjetnička galerija BiH i Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH.
Ove državne ustanove kulture 1992. godine imale su status institucija od republičkog značaja bivše Republike Bosne i Hercegovine. Od tada do danas, Vijeće ministara BiH nije uspjelo iznaći način sistemskog financiranja tih institucija, iako se o tome više puta raspravljalo na sjednicama parlamenta.
Ministarstvo kulture i sporta i Ministarstvo obrazovanja Kantona Sarajevo (KS) u 2020. godini za finansiranje plata i doprinosa radnicima, te režijskih troškova ovih institucija izdvojit će oko 3.270.000 KM (1.635.000 eura).
Privremeno rješenje
Ministar kulture i sporta KS Kenan Alikadić, koji ovu funkciju obnaša pet mjeseci, za Radio Slobodna Europa (RSE) je izjavio kako je tražio suglasnost od Vijeća ministara BiH za formiranje privremenog upravnog odbora koji će kontrolirati rad tih institucija.
"Ovo je privremeno rješenje. Novac bi izdvajali svake godine do konačnog rješenja koje treba iznaći država Bosna i Hercegovina. Ne bi preuzimali osnivačka prava. Ovim samo rješavamo finansiranje plaća uposlenika", kazao je ministar Alikadić.
U utorak, 21. srpnja, u Sarajevu je održan sastanak delegacije Vlade Kantona Sarajevo sa predsjedateljem Vijeća ministara BiH Zoranom Tegeltijom o problemima s kojima se suočavaju sedam institucija kulture.
Od Tegeltije je zatražena suglasnost za formiranje privremenog upravnog odbora koji će tražiti dokumentaciju od spomenutih institucija kulture. To tijelo bi trebalo kontrolirati rad tih institucija.
"Predsjedatelj Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija je naglasio opredijeljenost Vijeća ministara u dobijanju konsenzusa po ovom pitanju kako bi se iznašlo konačno rješenje za navedene probleme. Naglasio je i potrebu uključivanja svih relevantnih institucija, u skladu sa njihovim nadležnostima", priopćeno je iz Vlade Kantona Sarajevo.
Na rubu opstanka
Zbog pandemije korona virusa i smanjenog broja posjeta, sedam institucija kulture Bosne i Hercegovine od državnog značaja su ostale i bez vlastitih prihoda. Grantovi na koje su svake godine aplicirali su smanjeni ili potpuno ukinuti.
Za rad Biblioteke za slijepa i slabovidna lica BiH potrebno je na godišnjem nivou oko 470.000 KM (235.000 eura).
Sakib Pleh, direktor Biblioteke, kazao je za RSE kako su svih ovih godina uspijevali osigurati ovaj novac apliciranjem na projekte, što je težak i mukotrpan posao.
"Čim niste redovan budžetski korisnik, osuđeni ste da morate aplicirati na javne konkurse za određene projekte. Kada dobijete taj novac morate pravdati svaki dinar koji potrošite. Nije nimalo lako. Znamo tko su nam korisnici i zbog svih tih naših čitača, koji su slijepe i slabovidne osobe, trpimo sve ovo", naglasio je Pleh.
Kinoteka BiH trenutno ima četiri uposlena radnika, a po sistematizaciji radnih mjesta treba ih imati devet, kaže Delveta Filipović, v.d. direktorica Kinoteke Bosne i Hercegovine.
Za normalno funkcioniranje Umjetničke galerije BiH koja broji 14 zaposlenih na godišnjem nivou potrebno je oko 400.000 KM (200.000 eura).
Direktor Galerije Strajo Krsmanović pozdravlja inicijativu ministra Alikadića, te dodaje kako su svi pomalo umorni od dosadašnjeg načina funkcioniranja.
"Ova kuća je bila u jednom momentu godinu dana bez direktora, a uposlenici bez plata i doprinosa. To smo prevazišli, ali i dalje je situacija neizvjesna. Međutim, sve to nas tjera na aktivnost. Paradoksalno je da su institucije koje nemaju riješen pravni status dinamičnije od onih koji to imaju", kazao je Krsmanović.
Miješanje politike
"Očito da ne možemo dočekati političko rješenje državnih vlasti. Ovo rješenje bi pomoglo u isplatama plata koje su trenutno na minimalcu. Ali nosi i neka druga pitanja, to je spuštanje ovih institucija sa državnog na kantonalni nivo, a jedino ima smisla da budu na državnom nivou", kazao je Mirsad Sijarić, direktor Zemaljskog muzeja BiH za RSE, dodajući kako će teško nadzorni odbor kontrolirati svih sedam institucija koje su različite po svojoj djelatnosti i strukturi zaposlenih.
"Budući da ne možemo raditi zbog pandemije, nama je jako važno da se to riješi preko nekog budžeta. Koliko mi je poznato, zakon ne poznaje postojanje privremenog upravnog odbora, a na Ministarstvu je da nađe tu pravnu mogućnost kako se ne bi žalio", kazao je Sijarić.
U Zemaljskom muzeju BiH trenutačno je zaposleno 47 radnika, a po sistematizaciji radnih mjesta potrebno je 90. Na godišnjem nivou za sadašnjih broj zaposlenih potrebno je 1.300.000. (650.000 eura). Ukoliko bi došlo do zapošljavanja novih radnika, potrebno je dva milijuna KM (milijun eura), ističu u menadžmentu ove ustanove.
Zbog nemogućnosti da se trajno regulira status i financiranje 4. oktobra 2012. godine, prvi put u 124 godine postojanja Zemaljski muzej je zatvorio vrata, koje su ponovo otvorili 15. septembra 2015. godine.
Istog dana u Ministarstvu civilnih poslova BiH, potpisan je Memorandum, da se u periodu od 2016. do 2018. godine financijski pomogne sedam institucija od značaja za kulturu i nauku, čiji pravni status nije riješen.
U proteklih nekoliko godina, Ministarstvo civilnih poslova BiH dodjeljivalo je grantove za njihovo sufinanciranje.
S obzirom da od početka 2020. godine Bosna i Hercegovina nema usvojen budžet i nalazi se na privremenom financiranju, tog novca za sedam kulturnih institucija nije bilo.
Facebook Forum