Četrnaest objekata, od toga 10 za proizvodnju magnezija planira se otvoriti na jugoistoku Bosne i Hercegovine u Općini Kupres.
Lokacija na kojoj je planirana fabrika nalazi se na državnom zemljištu i u neposrednoj je blizini kupreškog sela Lovrića doline.
Kako je potvrđeno Radiju Slobodna Evropa (RSE), postrojenja će graditi njemačka kompanija koja u Kupresu ima i svoje predstavništvo.
Planirana proizvodnja magnezija je oko 15 hiljada tona godišnje, a sirovina će se uzimati iz obližnjeg kamenoloma Grguljača, koji je, također, u vlasništvu njemačke kompanije.
Trenutno je u toku pribavljanje dozvola za ovaj projekat. U međuvremenu su ekološka i planinarska udruženja Ministarstvu okoliša bh. entiteta Federacija BiH uputila dopis sa primjedbama na Studiju uticaja na okoliš.
Od ministarstva traže da izvrši reviziju kompletne studije.
Magnezij je jedna od kritičnih sirovina i strateških proizvoda za Evropsku uniju. Njemačka kompanija je područje Kupresa ocijenila kao najkvalitetnije ležište magnezija.
Evropsku uniju (EU) magnezijom trenutno snabdijeva Kina i to sa 90 posto. Kineska proizvodnja magnezija temelji se na ugljenu, kao glavnom izvoru energije.
Godišnje je EU potrebno oko 210 hiljada tona ovog minerala.
Pročitajte i ovo: S pogledom na Kinu, EU planira strategije ekonomske sigurnosti za smanjenje rizikaZbog čega je tražena revizija studije uticaja na okoliš?
Planinarska udruga "Stožer" iz Kupresa i poljoprivredna udruga "Attivo" uputili su Federalnom ministarstvu okoliša dopis sa primjedbama na studiju uticaja na okoliš za projekat izgradnje fabrike za proizvodnju magnezija.
Smatraju kako je studija "manjkava, netransparentna i površna", kako pojašnjavaju, jer "ne precizira jasne mjere zaštite životne sredine, prvenstveno vode".
Inače, za ovaj projekat koristit će se voda u procesu proizvodnje, kako je navedeno u obrazloženjima ekoloških udruženja.
"Na početku će se (kompanija) priključiti na postojeći gradski bazen vode, odakle se trenutno i dugi niz godina napaja vodom Kupres. Ako ide snabdijevanje iz postojećih izvorišta, to znači ugrožavanje snabdijevanja vodom Kupresa", kažu iz poljoprivredne Udruge "Attivo".
Navode i da je Općina Kupres ranije pokrenula izradu Elaborata koji predviđa zaštitu pet izvorišta vodoopskrbnog sistema Općine Kupres.
Zaštita izvorišta, kako navode u svom dopisu, ne podrazumijeva i investicije na ovom području, jer je riječ o planinskim izvorištima.
Izvorište Bašinac koje je, također, elaboratom predviđeno za zaštitu nalazi se 300 metara od planiranog pogona za proizvodnju magnezija.
Sa ovog izvorišta se snabdijeva istočni dio Općine Kupres.
"U slučaju poremećaja vodotoka opskrba pitkom vodom dovodi u pitanje direktan opstanak dobrog dijela središta Općine Kupres, a u slučaju onečišćenja vodotoka, indirektno će stradati dobar dio Bosne i Hercegovine, te Republike Hrvatske", navodi poljoprivredna udruge "Attivo" u dopisu upućenom Federalnom ministarstvu okoliša.
Planinarska udruga "Stožer" iz Kupresa i poljoprivredna udruga "Attivo" uputili su Federalnom ministarstvu okoliša dopis sa primjedbama na studiju uticaja na okoliš za projekat izgradnje fabrike za proizvodnju magnezija.
Dodaju i kako u studiji uticaja na okoliš nije jasno opisan proces proizvodnje magnezija iz kamena dolomita, nije definirana količina i način odvođenja tehnoloških i sanitarnih voda, te nije preciziran i način zbrinjavanja tehnološkog otpada.
Šta kažu iz Ministarstva okoliša FBiH?
U Ministarstvu okoliša i turizma Federacije BiH navode za Radio Slobodna Evropa (RSE) da je 8. augusta održana javna rasprava o studiji uticaja na okoliš.
Prethodno je ovo ministarstvo donijelo rješenje da imenuje stručnu komisiju koja će analizirati Studiju uticaja na okoliš i taj proces ocjene je u toku.
Dodaju da je pristiglo nekoliko primjedbi aktivista i udruženja građana. Te primjedbe, kako navode iz ministarstva, odnose se na sumnje građana da će izgradnjom fabrike biti zagađena životna sredina, zrak, voda i zemlja.
"U tim primjedbama je i navedeno da je strateško opredjeljenje općine Kupres, turizam, poljoprivreda i šumarstvo. Mi ćemo u skladu sa Zakonom o zaštiti okoliša i Aarhuske konvencije razmotriti sve primjedbe građana", kažu u Ministarstvu za RSE, navodeći da će nakon analize svih primjedbi i komentara moći odgovoriti na pitanja o eventualnom zagađenju okoliša.
Kažu i da studija uticaja konstatuje da je "zagađenje u granicama".
"Sva nova postrojenja/fabrike moraju zadovoljavati sve standarde zaštite okoliša i raditi u skladu sa EU direktivama, što znači zadovoljavati granične vrijednosti emisija", kažu u Ministarstvu.
Inače, u studiji uticaja na okoliš, između ostalog, je navedeno da će tokom planiranog perioda izgradnje i eksploatacije doći do utjecaja na pejzaž tog kraja koji će se pojaviti zbog poravnjanja terena, postavljanja mehanizacije, sječe vegetacije, kao i stvaranje otpada deponovanja materijala.
U studiji uticaja na okoliš, je navedeno da će tokom planiranog perioda izgradnje i eksploatacije doći do narušavanja utjecaja na pejzaž koji će se pojaviti zbog poravnjanja terena, postavljanja mehanizacije, sječe vegetacije, kao i stvaranje otpada deponovanja materijala.
Uticaj na zdravlje ljudi nije opisan kao značajan, jer se, kako je navedeno, taj uticaj procjenjuje tokom dužeg vremenskog perioda.
Okolinska dozvola, prema važećim propisima, izdaje se tek nakon što se uz predmetni projekat dobije građevinska dozvola.
Rješenje o odobrenju studije uticaja na okoliš prilaže se kao obavezni dokument za dobijanje akta građenja. Na temelju pravomoćne građevinske dozvole i vodnog akta izdaje se okolišna dozvola.
Šta kažu iz njemačke kompanije?
Kompanija BH Magnezij i Minerali d.o.o. članica MFE Magnezij za Evropu pokrenula je ovaj projekat još prije četiri godine. On je trenutno, kako su u odgovoru za RSE rekli u fazi planiranja i izdavanja dozvola.
Njihov prioritet je izgraditi moderan i ekološki prihvatljiv proizvodni centar.
Magnezij će se prerađivati iz kamena dolomita, koji je kažu već vađen na području Kupresa iz obližnjeg kamenoloma Grguljača za kojeg od ranije postoje dozvole, te dodaju kako je riječ o "transparentnom procesu koji garantuje da će nova fabrika biti usklađena sa lokalnom i EU regulativom".
Magnezij će se prerađivati iz kamena dolomita, koji je kažu već vađen na području Kupresa iz obližnjeg kamenoloma Grguljača za kojeg od ranije postoje dozvole
Iz njemačke kompanije kažu da će proizvodnja magnezija zadovoljiiti potrebe BiH, ali će služiti i široj svrsi, odnosno ispunjavanju potražnje Evropske unije za ovim mineralom.
"Demografski trend u Kupresu ukazuje na hitnu potrebu za novim investicijama koja bi stvorila mogućnosti za rad. Ovaj projekat ima za cilj da donese dugoročni ekonomski rast i infrastrukturu, te održivost ovog regiona" kažu iz ove kompanije u odgovoru za RSE.
Općina Kupres je upoznata sa planovima za izgradnju fabrike magnezija, ali nisu obaviješteni u kojoj je tačno fazi cijeli projekat.
Načelnik Kupresa, Zdravko Mioč za RSE kaže da se projekat proizvodnje magnezijuma smatra ekološki prihvatljivim, te očekuje da će on omogućiti radna mjesta i nove razvojne projekte u Kupresu.
Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2013. godine u Kupresu živi oko 5.057 stanovnika.
Mioč dodaje i da nije bilo novih zahtjeva za eksploatacijskim područjima, te ističe da kamenolom Grguljača iz kojeg će se iskopavati sirovina za proizvodnju magnezija ima sve potrebne važeće dozvole.
Ministarstvo graditeljstva, obnove prostornog uređenja i zašite okoliša nema saznanja o izdanim dozvolama kao i informacije o vlasništvu nad zemljištem na toj lokaciji.
Fabrika na državnom zemljištu
Planirana fabrika sa pogonima i postrojenjima za proizvodnju i preradu magnezija nalazi se na lokaciji postojećeg pogona bivšeg preduzeća Dolomit.
Ta lokacija je šumsko državno zemljište kojim je zabranjeno raspolagati.
Lokacija bivšeg pogona Dolomit na kojem je planirana izgradnja fabrike u državnom vlasništvu
Na području Kantona 10, jednog od deset kantona u Federaciji BiH, u okviru i kojeg se nalazi općina Kupres, većina šumskog fonda nalazi se u državnom vlasništvu.
Prema procjenama preko 80 posto šuma i šumskog zemljišta je u državnom vlasništvu, podaci su navedeni u prostornom planu Kantona 10 za period od 2008. do 2028. godine.
Podaci za državne šume preuzeti su iz katastra Šumsko gazdinstvo "Hercegbosanske šume" i prema ovom izvoru ukupna površina pod šumom i šumskim zemljištem u državnoj svojini na području Kantona 10 iznosi 283.915,82 hektara.
Inače, državnom imovinom u BiH zabranjeno je raspolagati od 2005. godine, kada je tadašnji visoki predstavnik u BiH Paddy Ashdown nametnuo Zakon o privremenoj zabrani raspolaganja ovom imovinom.
Zakon je na snazi dok domaće vlasti ne usvoje novi kojim će riješiti pitanje raspodjele državne imovine.
Ustavni sud BiH je nekoliko puta presuđivao da samo država BiH može raspolagati državnom imovinom, a ne njeni entiteti.
Zakonom koji je nametnuo Ashdown, državna imovina je ona koja je pripala Bosni i Hercegovini na osnovu Sporazuma o pitanjima sukcesije bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ) iz 2001. godine, kao i imovina kojom je BiH upravljala kao sastavni dio SFRJ do 31. decembra 1991.
BiH više od 15 godina ne može da riješi pitanje državne imovine.
Posljednji pokušaj entiteta Republika Srpska (RS) da donošenjem zakona o nepokretnoj imovini državnu imovinu prisvoji, suspendirao je visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt.
Pročitajte i ovo: Pravobranilaštvo BiH formiralo predmet o prodaji državne imovine na JahoriniU nepokretnu državnu imovinu, između ostalog, spadaju rijeke, šume, te građevinska i druga zemljišta.