Europska unija (EU) želi zadržati svoju industrijsku prednost i konkurentnost u svijetu koji se više okreće digitalnim i zelenim proizvodima, ali se našla zabrinjavajuće ovisna o drugima, posebno o Kini u pogledu kritičnih minerala.
Kako geopolitičke tenzije rastu, nakon ruske invazije na Ukrajinu i sukoba između Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Kine, rizik je ključna riječ za ekonomsku politiku 27-članog bloka dok se razmišlja o tome kako garantirati lance opskrbe i na koliko široko dijeliti tehnologiju, piše Reuters.
Lideri EU će o ovim temama razgovarati na svom samitu u petak.
Upravljanje rizikom
Blok želi da ograniči zavisnost od određenih strateških proizvoda, posebno onih potrebnih za njegovu zelenu tranziciju, kao što je litijum koji se koristi u baterijama za električna vozila ili rijetke elemente koji se nalaze u magnetima vjetroturbina.
Kina sada prerađuje gotovo 90 posto rijetkih zemnih elemenata i 60 posto svjetskog litijuma.
Umjesto toga, Evropska unija želi povećati domaću ekstrakciju, recikliranje i preradu kritičnih sirovina do 2030. godine i osigurati da nijedna treća zemlja ne obezbjeđuje više od 65 posto bilo kojeg ključnog minerala.
EU ponavlja da ukidanje rizika ne znači odvajanje od Kine, ali kaže da je naučila tešku lekciju oslanjajući se na Rusiju za prirodni gas, prije invazije Rusije na Ukrajinu.
Oprez Unije prema Kini je veći zbog bližih veza Pekinga s Moskvom od početka invazije. Istovremeno, trgovinski deficit EU sa Kinom porastao je na 400 milijardi eura, što je dvostruko više nego prije pet godina.
Kina sada zahtijeva od izvoznika da osiguraju dozvole za isporuku nekih proizvoda od galija i germanija koji se koriste za proizvodnju poluprovodnika.
EU se također oslanjala na Kinu tokom pandemije COVID-a za zaštitnu opremu, a sada i za lijekove i farmaceutske sirovine.
Strategija ekonomske sigurnosti
Ponovna procjena rizika zbog rastućih geopolitičkih tenzija također je ključni dio Evropske strategije ekonomske sigurnosti koja je predstavljena u junu.
Strategija se fokusira na rizike po otpornost lanca snabdijevanja, fizičku i sajber sigurnost kritične infrastrukture, tehnološku sigurnost i curenje i korištenje ekonomske ovisnosti kao sredstva prisile.
Evropska komisija je predložila da se izvrši procjena rizika u ovim oblastima. Kako bi ublažila rizike, EU bi mogla investirati kako bi povećala svoju konkurentnost ili uspostavila partnerstva sa širokim spektrom zemalja.
Također se može odlučiti za zaštitne mjere, uključujući instrumente protiv prinude koji su zakonodavci odobrili u utorak, ili nametnuti kontrolu izvoza ili ulaganja u treće zemlje.
Komisija je preporučila procjene za listu od četiri tehnologije - naprednih poluprovodnika, umjetne inteligencije, kvantne i biotehnologije. Ukazano je na potencijalne rizike da ih "zemlje koje izazivaju zabrinutost" stavljaju u vojnu upotrebu ili koriste u kršenju ljudskih prava.
Izvršna vlast EU naglašava da će procjene biti "agnostičke u odnosu na države". Međutim, iako se u ekonomskoj strategiji ne spominje Kina, ona govori o partnerstvu sa zemljama koje imaju veze i smanjenju rizika, te njene politike smanjenja oslanjanja na Kinu.
Procjene bi trebalo da budu završene do kraja godine. Komisija bi tada mogla predložiti mjere, kao što su izlazna ulaganja.
Komisija bi također mogla predložiti početkom 2024. godine procjenu dodatnih šest tehnoloških područja - uključujući energetiku, robotiku i svemir.
Ekonomska strategija predviđa i reviziju sada neujednačenog sistema skrininga za strane investicije u EU, prijedlog da se kontrola izvoza učini efikasnijom i mjere za poboljšanje sigurnosti istraživanja.
Strategija će uključivati delikatan balans za Komisiju jer je nacionalna sigurnost u nadležnosti 27 pojedinačnih članica EU.
Iako većina prepoznaje potrebu za usklađenom strategijom, posebno zato što EU ima zajedničku trgovinsku politiku, mnogi nerado prenose vlast na Brisel.
Komisija, koja nadgleda trgovinsku politiku EU, saopštila je da će se strategija, uključujući procjene, provoditi s vladama EU.
Facebook Forum