Crna Gora u izbornu 2018. godinu ulazi bez izmjena Zakona o izboru poslanika i odbornika, uprkos upozorenjima iz Evropske unije da bi neusvajanje preporuka OEBS-a, koje se odnose na izborna pravila, moglo da dovede do osporavanja regularnosti već proljećnog glasanja za predsjednika države. Da li se na taj način produbljuje dugotrajna politička kriza u Crnoj Gori i dalje podriva povjerenje u njen izborni sistem?
Maratonska sjednica crnogorskog parlamenta okončana je noćas (29. decembra) neusvajanjem ključnog Zakona o izboru odbornika i poslanika, za čije izglasavanje je bila potrebna dvotrećinska većina poslanika. Nijesu glasali predstavnici opozicije, odnosno onaj njen dio koje se nakon skoro jednogodišnjeg bojkota parlamenta vratio u skupštinske klupe.
Opozicija nazad u skupštinskim klupama
Vladajuća većina usvojila je set drugih izmjena iz korpusa izbornog zakonodavstva, prema OEBS-ovim preporukama. No, opozicija u tome samo vidi manevar vlasti da kozmetičkim izmjenama odgovori na jasna upozorenja Evropske unije, da bi izostanak izborne reforme mogao da dovede u pitanje legitmitet i to već predstojećih izbora za predsjednika Crne Gore.
Predrag Sekulić iz vladajuće Demokratske partije socijalista u izjavi za Radio Slobodna Evropa ipak ne misli da takva opasnost postoji, pošto su usvojena tri od četiri izborna zakona.
“Čak i da nijesmo usvojili nijedan izborni zakon, bez obzira na primjedbe koje su bile u odnosu na ranije, zakoni su apsolutno važeći i nemamo nikakve dileme kada je u pitanju održavanje i narednih lokalnih i predsjedničkih izbora. Istini za volju, usvajanje tri zakona i sve ono što se nalazi u njima, uz poštovanje većine preporuka OEBS-a, daje nam za pravo da kažemo da su zakoni sada unaprijeđeni i mnogo bolji. Sa druge strane, ni u jednom segmentu se nije dovodilo u pitanje održavanje predsjedničkih izbora.“
Sa druge strane, iz opozicionih redova odavno upozoravaju na sve veće urušavanje povjerenja u izborni proces i smatraju da će i nakon izmjena u dijelu izbornog zakondavstva vlasti nastaviti da koristi oprobane mehanizme zloupotreba državnih resursa u partijske svrhe i izborne mahinacije.
“To je nedovoljno za potrebe crnogorske demokratije, i crnogorska opozicija nije sa tim zadvoljna. Tako da mi insistiramo na još većim izmjenama zakonodavstva nego što to traži OEBS. A da će to neusvajanje, čak i takvih preporuka, da ima uticaja na buduće odnose izmedju Evropske komisije i crnogorskog režima, posebno pi pitanju priznanja eventualnih izbora za predsjednika, to su iz same Evropske komisije već nagovijestili“, rekao je Slaven Radunović iz Demokratskog fronta.
Iz opozicije, ali i nevladinog sektora do sada su prevashodno ukazivali na problem sa neažuriranim biračkim spiskovima, nepostojećim tj fantom glasačima, kao i na rezidencijalni uslov, odnosno činjenicu da su na biračkom spisku osobe koje odavne ne žive u Crnoj Gori. Ključne primjedbe odnosile su se i na neprofesionalizam izborne administracije. Šta nakon djelimične izmjene izbornih zakona koje je pripremila parlamentarna radna grupa u kojoj su bili samo predstavnici vladajuće koalicije zaključuje Zlatko Vujović, politički analitičar i lider nevladine organizacije Centar za monitoring.
“Ono što je loše, jeste da je vladajuća struktura i organizovala rad Radne grupe na netransparantan način, neinkluzivan, i oni ne samo da nijesu bili zainteresovani da uključe opozicione partije, koje su bojkotovale rad parlamenta, već takođe nijesu bili zainteresovani da uključe ni nevladine organizacije. A kada govorimo o onome što nas čeka, ključno je pitanje izborne administracije, koja je nedjelotvorna i potpuno pod uticajem političkih partija. Pitanje je koliko ona može da iznese izborni proces.“
Potreban nam je dijalog: Zlatko Vujović
Zlatka Vujovića smo pitali da li se nakon svega nazire još jače nepovjerenje između vlasti i opozicije i produbljivanje političke krize u Crnoj Gori?
“Ja nažalost od strane vladajućih struktura nijesam vidio spremnost za dijalog. Oni koriste greške opozicije, koja se teško snalazi u ovoj dosta složenoj političkoj situaciji, i samo pokušavaju naći alibi zašto izborni okvir nije promijenjen. Nama je potreban dijalog i mislim da nevladine organizacije treba da daju veći doprinos da se postigne nekakav kompromis izmedju vlasti i opozicije. A ako ne, onda će nas čekati prilično teško vrijeme i još dublja kriza. A toga izgleda nijesu svjesni u vladajućoj partiji.“