Građani Crne Gore su zapljusniti izbornim sloganima, promotivnim spotovima i porukama koje imaju za cilj obezbjeđivanje glasova političkim partijama i koalicijama na predstojećim izborima. Stručnjaci ocjenjuju da je predizbornim porukama, u kojima se više obečava nego što se može realizovati, formalno počeo "lov na građane".
Demokratska partija socijalista (DPS) obraća se građanima sloganom "Sigurnim korakom", Demokratski front (DF) poručuje "Mi ili on", Socijaldemokratska partija (SDP) Ranka Krivokapića proklamuje "Država svima", Demokrate Alekse Bečića poručuju "Pobjede a ne podjele", Trojna koalicija "Ključ" saopštava "Najbolje za Crnu Goru", Socijaldemokrate (SD) Ivana Brajovića tvrde "Dosljedno", Pozitivna kaže "Jer volim Crnu Goru", a manjinska Hrvatska građanska inicijativa (HGI) daje "hrvatsko srce za Crnu Goru"...
Vaš browser nepodržava HTML5
Predizborne poruke kroz izborne slogane koje će građani Crne Gore, htjeli-ne htjeli, biti primorani da slušaju i gledaju na svim platformama, po sociologu profesoru Ratku Božoviću predstavlja otvoren lov na građane.
Kroz slogane se otkrivaju pozicije stranaka i uglavnom se igra na teško ostvarljiva obećanja, kaže Božović.
"Slogani pomalo liče na lovačke nagovore u smislu 'idemo u lov i lov će biti dobar ako nas budete poslušali'. Mislim da iskazuju i samu poziciju samih stranaka. Sve te floskulice, ta kazivanja pred izbore, imaju ambiciju da pridobiju građane, da ih ulove za pripadništvo. Prema tome, u svakom nagovoru ima pretjerivanja, ima nečega što neće biti a što se obećava. Oni se tu slažu o nečemu što je ideal, a ne sama stvarnost. O tome se radi, to je dio političkog marketinga", navodi Ratko Božović.
I teoretičarka medija i umjetnosti Isidora Damjanović, komentarišući aktuelne predizborne slogane ukazuje da dio stranaka stavlja akcenat na svojim liderima, dok druge stranke svojim sloganima pokazuju odnos prema aktuelnim vlastima.
Jedna od karakteristika ovih izbora i stranačke propagande, prema mišljenju Damjanović je, da politički konkurenti nemaju izdiferenciranu ideologiju, odnosno poruke su slične – kao što je zalaganje za evropske vrijednosti i obećavanje građanima boljih radnih mjesta.
Sa druge strane, Damjanović smatra da i građane sve manje zanima ideologija, zbog čega u ovom periodu procjenjuju preko koje će političke opcije najlakše riješiti svoje probleme.
"To pokazuje koliko je sama politika i taj partijski protekcionizam ušao u pore ljudi, da oni više ne razmišljaju niti o ideologiji, niti o partiji, čak ni o tome da li je i kako partija nacionalno opredjeljena. Nego su usljed teških egzistencijalnih uslova i usljed teškog zapošljavanja i ostalih nedaća, ljudima zapravo više nije ni bitno ko je na vlasti, već prevashodno žele neki kraći i sigurniji put da ostvare svoje lične interese", kaže Isidora Damjanović.
Dodatni dugoročni problem je što će se nakon izbora zaboraviti šta je obećavano u predizbornom periodu.
Isidora Damjanović smatra da se radi o civilizacijskom problemu.
"Sve što će se desiti u sljedećih mjesec, bilo odobravali ili ne, čim se završi mi ćemo to zaboraviti. Znači – nemamo sistem odgovornosti. Mi zaboravljamo šta je nama obećano u kampanji i zato smo mi narod kome nedostaje samopoštavanje i politička kultura. I narod smo sa kojim, bilo koja vlast i partija, može da računa na odsustvo kažnjavanja", zaključuje Damjanović.