Na osnovu dosadašnjih izbornih rezultata, predstavnici Bošnjaka i Hrvata imaće manje od osam mandata u NSRS, koliko su imali u aktuelnom sazivu. Sve ukazuje na to da će sastav parlamenta Republike Srpske biti gotovo jednonacionalan i jednopartijski. Analitičari ocjenjuju da su izbori cementirali etničke podjele i dodatno ugrozili parlamentarizam i demokratiju. Istovremeno, predstavnici Bošnjaka traže od međunarodne zajednice da utiče na izmjene Izbornog zakona i Ustava BiH, kako se država ne bi dodatno dezintegrisala.
Iako rezultati opštih izbora u BiH nisu konačni, a kalkulacije o broju stranačkih mjesta u parlamentu RS nisu završene, izvjesno je da će broj Bošnjaka i Hrvata u toj instituciji biti manji nego u dosadašnjem sazivu. U protekle četiri godine u klupama NSRS sjedila su četiri poslanika Stranke za BiH, tri iz Stranke demokratske akcije i jedan iz Socijaldemokratske partije BiH. Procjene su su da će ih ovog puta biti i manje.
Prema nepotpunim izbornim rezultatima za NSRS, Savez nezavisnih socijaldemokrata osvojio je 39 mandata, Srpska demokratska stranka 19, a Partija demokratskog progresa osam. Ostatak, ako je vjerovati medijima iz RS, pripao je Demokratskom narodnom savezu, koaliciji Socijalističke partije i Partije ujedinjenih penzionera, Demokratskoj partiji, Srpskoj radikalnoj stranci RS i Narodnoj demokratskoj stranci.
U Stranci demokratske akcije, međutim, računaju na barem dva poslanička mjesta. Stranka za BiH nije prešla izborni prag i čeka rezultate glasova iz inostranstva. Dosadašnji predsjednik kluba Bošnjaka u Vijeću naroda RS Edin Ramić podsjeća da je i prošli saziv entitetskog parlamenta bio jednopartijski:
„Ovoga puta razlika neće biti nešto povoljnija kada su u pitanju neki demokratski principi. Sad se mogu tražiti krivci na sve strane, pa i u bošnjačkim i hrvatskim strankama, ali očigledno je da onaj ko ima pod kontrolom sistem vlasti i javna preduzeća i slično on i upravlja izbornim procesima i vodi ih u pravcu kojim želi. U ovom slučaju u RS je to bio SNSD i jasno da je ono što je stavio pod svoju kontrolu rezultiralo i ovakvim rezultatima“, navodi Ramić.
Kandidat HDZ 1990 za predsjednika - potpredsjednika RS Željko Matić podsjeća da su i u prethodnom sazivu samo Bošnjaci bili izabrani bošnjačkim glasovima, dok su Hrvati bili iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata. I ove godine situacija će se ponoviti što se tiče Hrvata - kaže Matić:
„Ponovo nećemo imati u parlamentu RS hrvatsku biračku volju, odnosno imat ćemo deklarirane Hrvate izabrane srpskom biračkom voljom u većini slučajeva“, kaže Matić.
Povratak unazad
Odlučivanje u parlamentu RS, jasno je predstavnicima Bošnjaka, teško da će ići u korist države Bosne i Hercegovine. Za to je potrebna politička volja, kaže dosadašnji potpredsjednik NSRS Šefket Hafizović:
„Što bi trebalo biti znak međunarodnoj zajednici da zaista nešto mora učiniti kad je u pitanju Ustav ove zemlje i mora demografsku struktrur stanovništva izbalansirati i dovesti je približno do nivoa iz 1991. godine. To naprosto se mora uraditi“, kaže Hafizović.
U Vijeću naroda RS, koje odlučuje o pitanjima vitalnog nacionalnog interesa, bira se po osam predstavnika konstitutivnih naroda - Bošnjaka, Srba i Hrvata, i četiri iz reda ostalih. Ukoliko nema dovoljno direktno izabranih poslanika, ostatak se bira na osnovu stranačke zastupljenosti na lokalnim nivoima vlasti. Predsjedavajući Vijeća naroda RS Dževad Osmančević:
„Ono što nije dobro očigledno je ponovno preslikavanje stanja koje smo imali 2006. godine, a ono je pokazalo da jedna snažna partija, kao što je SNSD, i u ovom slučaju za naredne četiri godine imaće mogućnosti da kontrolira kako Narodnu skupštinu, tako vladu i veliki dio Vijeća naroda RS“, kaže Osmančević.
Željko Matić iz HDZ-a 1990 takođe smatra da je to pogubno za razvoj višepartijskog sistema:
„Mi smo sasvim sigurno ne samo zastali na tranzicijskom putu nego se sa ovakvim rezultatom u NSRS uvelike vraćamo i unazad“, smatra Matić.
Analitičari ocjenjuju da sve manji broj Bošnjaka i Hrvata u parlamentu RS ukazuje na ukupne trendove bh. društva.
„Isti je slučaj i u Federaciji, isti je slučaj i u RS. Ovo društvo ide ka potpuno podijeljenim, potpuno etnički čistim sredinama. I u idućih 10, 15, 20 godina to će definitivno biti tako“, kaže glavni i odgovorni urednik magazina Buka Aleksandar Trifunović.
Ovim izborima građani BiH verifikovali su čiste etničke teritorije, smatra i profesor sa banjalučkog Filozofskog fakulteta Miodrag Živanović. Nije stvar samo u tome što Hrvati i Bošnjaci nisu ušli u entitetski parlament, već je problem što njih u RS gotovo uopšte nema, kaže Živanović. Izborne rezultate vidi kao:
„Znak da mi nemamo šansu ako ovako nastavimo živjeti u plemenskom uređenju. Dakle, tri su se plemena podijelila - i to je konačno sada jasno.“
Iako rezultati opštih izbora u BiH nisu konačni, a kalkulacije o broju stranačkih mjesta u parlamentu RS nisu završene, izvjesno je da će broj Bošnjaka i Hrvata u toj instituciji biti manji nego u dosadašnjem sazivu. U protekle četiri godine u klupama NSRS sjedila su četiri poslanika Stranke za BiH, tri iz Stranke demokratske akcije i jedan iz Socijaldemokratske partije BiH. Procjene su su da će ih ovog puta biti i manje.
Prema nepotpunim izbornim rezultatima za NSRS, Savez nezavisnih socijaldemokrata osvojio je 39 mandata, Srpska demokratska stranka 19, a Partija demokratskog progresa osam. Ostatak, ako je vjerovati medijima iz RS, pripao je Demokratskom narodnom savezu, koaliciji Socijalističke partije i Partije ujedinjenih penzionera, Demokratskoj partiji, Srpskoj radikalnoj stranci RS i Narodnoj demokratskoj stranci.
U Stranci demokratske akcije, međutim, računaju na barem dva poslanička mjesta. Stranka za BiH nije prešla izborni prag i čeka rezultate glasova iz inostranstva. Dosadašnji predsjednik kluba Bošnjaka u Vijeću naroda RS Edin Ramić podsjeća da je i prošli saziv entitetskog parlamenta bio jednopartijski:
„Ovoga puta razlika neće biti nešto povoljnija kada su u pitanju neki demokratski principi. Sad se mogu tražiti krivci na sve strane, pa i u bošnjačkim i hrvatskim strankama, ali očigledno je da onaj ko ima pod kontrolom sistem vlasti i javna preduzeća i slično on i upravlja izbornim procesima i vodi ih u pravcu kojim želi. U ovom slučaju u RS je to bio SNSD i jasno da je ono što je stavio pod svoju kontrolu rezultiralo i ovakvim rezultatima“, navodi Ramić.
Kandidat HDZ 1990 za predsjednika - potpredsjednika RS Željko Matić podsjeća da su i u prethodnom sazivu samo Bošnjaci bili izabrani bošnjačkim glasovima, dok su Hrvati bili iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata. I ove godine situacija će se ponoviti što se tiče Hrvata - kaže Matić:
„Ponovo nećemo imati u parlamentu RS hrvatsku biračku volju, odnosno imat ćemo deklarirane Hrvate izabrane srpskom biračkom voljom u većini slučajeva“, kaže Matić.
Povratak unazad
Odlučivanje u parlamentu RS, jasno je predstavnicima Bošnjaka, teško da će ići u korist države Bosne i Hercegovine. Za to je potrebna politička volja, kaže dosadašnji potpredsjednik NSRS Šefket Hafizović:
„Što bi trebalo biti znak međunarodnoj zajednici da zaista nešto mora učiniti kad je u pitanju Ustav ove zemlje i mora demografsku struktrur stanovništva izbalansirati i dovesti je približno do nivoa iz 1991. godine. To naprosto se mora uraditi“, kaže Hafizović.
U Vijeću naroda RS, koje odlučuje o pitanjima vitalnog nacionalnog interesa, bira se po osam predstavnika konstitutivnih naroda - Bošnjaka, Srba i Hrvata, i četiri iz reda ostalih. Ukoliko nema dovoljno direktno izabranih poslanika, ostatak se bira na osnovu stranačke zastupljenosti na lokalnim nivoima vlasti. Predsjedavajući Vijeća naroda RS Dževad Osmančević:
SNSD će za naredne četiri godine imati mogućnosti da kontrolira kako Narodnu skupštinu, tako Vladu i veliki dio Vijeća naroda RS, navodi Dževad Osmančević.
„Ono što nije dobro očigledno je ponovno preslikavanje stanja koje smo imali 2006. godine, a ono je pokazalo da jedna snažna partija, kao što je SNSD, i u ovom slučaju za naredne četiri godine imaće mogućnosti da kontrolira kako Narodnu skupštinu, tako vladu i veliki dio Vijeća naroda RS“, kaže Osmančević.
Željko Matić iz HDZ-a 1990 takođe smatra da je to pogubno za razvoj višepartijskog sistema:
„Mi smo sasvim sigurno ne samo zastali na tranzicijskom putu nego se sa ovakvim rezultatom u NSRS uvelike vraćamo i unazad“, smatra Matić.
Analitičari ocjenjuju da sve manji broj Bošnjaka i Hrvata u parlamentu RS ukazuje na ukupne trendove bh. društva.
„Isti je slučaj i u Federaciji, isti je slučaj i u RS. Ovo društvo ide ka potpuno podijeljenim, potpuno etnički čistim sredinama. I u idućih 10, 15, 20 godina to će definitivno biti tako“, kaže glavni i odgovorni urednik magazina Buka Aleksandar Trifunović.
Ovim izborima građani BiH verifikovali su čiste etničke teritorije, smatra i profesor sa banjalučkog Filozofskog fakulteta Miodrag Živanović. Nije stvar samo u tome što Hrvati i Bošnjaci nisu ušli u entitetski parlament, već je problem što njih u RS gotovo uopšte nema, kaže Živanović. Izborne rezultate vidi kao:
„Znak da mi nemamo šansu ako ovako nastavimo živjeti u plemenskom uređenju. Dakle, tri su se plemena podijelila - i to je konačno sada jasno.“
Opšti izbori u BiH 3. oktobra
Opšti izbori
Trećeg oktobra 2010. građani BiH su glasali na sedmim opštim demokratkim izborima od 1990. godine
* Za izbore je bilo registrovano 3.126.599 glasača.
* Građani su mogli birati između 8.730 kandidata, od čega 11 nezavisnih, koji se nalaze na 778 kandidatskih listi i predsstavljaju 39 političke partije i 11 koalicija.
* Na nivou BiH, građani su birali tri člana Predsjedništva te 42 zastupnika za Zastupnički dom Parlamentarne Skupštine BiH.
* U Federaciji BiH, birano je 98 zastupnika za Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH i zastupnici za 10 kantonalnih skupština.
* U Republici Srpskoj, biran je predsjednik i dva potpredsjednika Republike Srpske i 83 poslanika u Narodnoj skupštini Republike Srpske.
* Stranica posvećana izborima OVDJE
* Stranica Centralne izborne komisije www.izbori.ba