Formiranje vlasti u BiH neizvjesno

Iako još uvijek nisu objavljeni zvanični podaci o glasanju građana u nedjelju, 3.oktobra, političke partije u Bosni i Hercegovini, koje za sada imaju najviše glasova, već najavljuju s kim će, a s kim neće u koaliciju.

Strasti su se dodatno probudile nakon što je SDP najavio kako će Zlatka Lagumdžiju kandidovati za mandatara novog saziva Vijeća ministara BiH. U tome ih podržava SDA, dok iz HDZ BiH poručuju da njima pripada to mjesto.

Istovremeno, analitičari ocjenjuju da međunarodna zajednica neće sjediti „skrštenih ruku“, već da će uticati da se vlada što prije formira, s obzirom na činjenicu da BiH kaska za susjedima, a i prijeko su joj potrebne ustavne promjene.

U Bosni i Hercegovini predstoji jedan od najneizvjesnijih perioda za formiranje vlasti nakon održavanja opštih izbora.

Dio stranaka koje su bile na čelu države u prethodnom mandatu izgubile su podršku birača, a samim tim i mogućnost da utiču na formiranje buduće koalicije.

Prema još nepotpunim rezultatima izbora, najviše poslanika u državnom parlamentu će imati SDP, SDA i SNSD. Dvije od tri stranke ne žele zajedno u koaliciju.

Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a i novoizabrani predsjednik RS-a, najavio je da sa SDP-om ne želi sarađivati, a dužan mu nije ostao ni Lagumdžija, koji, također, ne misli sa Dodikom.

Zbog toga se postavlja pitanje po kojoj formuli je moguće formirati buduću vladu na nivou države. Mišljenja političkih stranaka o tome su različita i svako uslovljava njeno formiranje.

„Vlast nećemo formirati sa onima koji su u stanju opstruirati državu BiH na bilo koji način, tražiti, zahtijevati dokidanje ili ukidanje ovlaštenja koje ima BiH,“ rekao je za RSE Damir Hadžić, potpredsjednik SDP-a.

Jaz među strankama

SNSD najavljuje kako su mu poželjni Stranka demokratske akcije i Hrvatska demokratska zajednica i njegov potpredsjednik Igor Radojičić navodi i uslove pod kojima bi u koaliciju sa ostalim strankama:

„Oko 20-ak pitanja koja se odnose na centralne organe, koji se tiču poreske politike, koji se tiču vanjske politike, koji se tiču odbrane, određenih pitanja nadležnosti državnog i entitetskih nivoa.“

Predsjednik SDA Sulejman Tihić, pak, kaže: „Znam s kime nećemo, a to je Stranka za bolju budućnost Fahrudina Radončića. Ostale opcije su otvorene.“

Hrvatsku demokratsku zajednicu BiH još uvijek niko, izuzev Dodika, ne pominje u budućem sazivu Vijeća ministara BiH.

U toj stranci kažu kako na vlasti trebaju biti one stranke koje su dobile najveću podršku „svog“ naroda. Istovremeno, odnose između te političke partije i SDP-a opterećuje ponovni izbor Željka Komšića za člana Predsjedništva BiH.

Jaz među stranakama se dodatno produbio nakon što je SDP jučer najavio kako namjerava da Lagumdžiju predloži za mandatara novog saziva Vijeća ministara.

HDZ BiH tvrdi kako to mjesto pripada Hrvatu, nakon što su bili Bošnjak i Srbin.

„Ne postoji nigdje u zakonu ili u Ustavu, ali ako su se dosad dogovarali na takav način, onda treba imati prevelik razlog da se to ruši. Onda rušimo temelje bilo kakvih drugih dogovora," kaže potpredsjednik HDZ-a BiH Marinko Čavara:

Tihić ima drugačije mišljenje:

„SDP je pobijedio na izborima. Nepisano pravilo on može poštovati i ne mora poštovati. Ono što oni budu predložili mi ćemo najvjerovatnije podržati.“

File i Klinton

U dosadašnjoj vladajućoj strukturi bio je i HDZ 1990. Oni će u ovom mandatu, po svemu sudeći, imati samo dva poslanika.

Potpredsjednik Martin Raguž kaže kako se stranka još nije odlučila hoće li biti pozicija ili opozicija:

„Mi analiziramo sve moguće konzekvence i jednog i drugog. U svakom slučaju mehaničko spajanje nas ne zanima. Preferiramo jednu programsku dimenziju da konačno na razini BiH krenemo sa jednim programom - članstvo u NATO-u, članstvo u EU.“

Kako u Bosni i Hercegovini ništa ne može da prođe bez većih poteškoća, postavlja se pitanje kakve posljedice bi moglo imati po Bosnu i Hercegovinu odugovlačenje i neizvjesnost oko formiranja Vijeća ministara.

„Od prisustva međunarodne zajednice u ovom postizbornom periodu u BiH čini mi se da će primarno ovisiti i napredak ove zemlje, jer domaći političari su u protekle četiri godine imali priliku da dokažu kolike su njihove mogućnosti, šta mogu a šta ne mogu uraditi, i rezultat je skoro poražavajući. Dakle, mislim da je jedan od dva primarna uslova za uspjeh ustvari aktivna pozicija međunarodne zajednice - i, naravno, aktivna i odgovorna pozicija domaćih političara,“ kaže Adis Arapović, predstavnik Centra civilnih inicijativa.

U prilog tezi kako međunarodna zajednica neće sjediti skrštenih ruku može ići sutrašnji dolazak evropskog komesara za proširenje Stefana Fulea, a naredne sedmice i američke državne sekretarke Hilllary Clinton.

Mogu li evropski i američki zvaničnici ubijediti stranke koje su osvojile najveći broj glasova da što prije formiraju vlast, znaće se već u narednim danima.

Ne treba ni podsjećati kakav scenarij će se desiti ukoliko do toga ne dođe, s obzirom na činjenicu da BiH kasni za susjedima u evroatlantskim integracijama, ali i da su joj prijeko potrebne ustavne promjene, oko kojih do sada nije bilo nikakve saglasnosti.