Gotovo svi mediji u Crnoj Gori objavljuju da je 23. septembar sasvim izvjestan datum održavanja parlamentarnih izbora. Iako još uvjek nema zvanične potvrde da će tada biti održani izbori, političke partije različito gledaju na potencijalni termin održavanja izbora, s obzirom da će za kampanju ostati samo dvadesetak dana jer će prethoditi avgustovske visoke temperature i vrijeme odmora.
Mediji u Crnoj Gori objavljuju, pozivajući se na izvore iz vladajuće koalicije, da je najizvjesniji datum održavanja parlamentarnih izbora 23. septembar. Postavlja se pitanje koliko je pragmatično održavanje izbora tog datuma, s obzirom da će kampanja trajati svega dvadesetak dana jer će joj prethoditi period godišnjih odmora.
Časlav Vešović, portparol Demokratske partije socijalista, kaže da je definisanje datuma izbora u nadležnosti predsjednika države, a na političkim partijama je da budu spremne za svaku odluku.
"Ne možemo govoriti da je posrijedi politička procjena kada je datum izbora u pitanju već se radi o zakonskoj obavezi da se prije isteka mandata raspišu i organizuju izbori. Definisanje datuma izbora je u nadležnosti predsjednika države koji je nedavno saopštio svoj stav o okvirnom roku za njihovo održavanje, slijedeći praksu ostalih država koje su organizovale održavanje izbora nakon dobijanja datuma za početak pregovora o pristupanju EU. Pošto izbori moraju da budu organizovani od početka jeseni do kraja februara u opticaju je svaka nedjelja u tom intervalu. Ozbiljne političke partije ne bi trebalo da brine dužina izborne kampanje. Ako su uvjerene u ispravnost svoje politike valjda su onda uvijek spremne za izbore", ističe Vešović.
U manjoj članici vladajuće koalicije Socijaldemokratskoj partiji kažu da je dvadesetak dana kampanje sasvim dovoljno jer će ujedno i građani biti manje opterećeni političkim porukama.
Potpredsjednik SDP-a Borislav Banović kaže da su i u prethodnim izbornim ciklusima kampanje trajale kraće.
"Siguran sam da smo mi za proteklu kampanju imali samo 15 dana, da je onaj medijski i sav ostali prateći cirkus, ako tako kao političar smijem da kažem trajao nekih 10 do 15 dana i u tom smislu ovo ne bi bilo ništa novo i ništa posebno. Ja zapravo mislim da te kampanje i treba da traju kraće, jer ipak je crnogorsko društvo prepolitizovano i u kampanjama se intenzitet partijskih i političkih nastupa multiplicira i svakako da to ima i negatvnih efekata na javnost, javni život i kretanja u društvu i na posvećivanje stvari koje nisu manje važne u tom trenutku od samih izbora. Mislim da su se i partije navikle i da imaju iskustva iz prethodnih izbornih ciklusa i neće biti ništa posebno teško i novo da se to uradi na taj način, ako se to bude radilo krajem septembra i početkom oktobra", kazao je Banović.
Radunović: Crna Gora kao privatna imovina
Komentarišući mogući datum održavanja izbora, opozicione partije ocjenjuju da očekuju namjeru vlasti da izbore raspišu što prije zbog ukupne ekonomske i finansijske situacije, ali i zbog predstojeće odluke Evropske unije o početku pregovora sa Crnom Gorom.
Koča Pavlović iz Pokreta za promjene smatra da vlastima ide na ruku i činjenica da su odnosi među opozicionim strankama zategnuti.
"Politički i ekonomski ambijent u Crnoj Gori se onako ubrzano pogoršava, pogotovo ekonomski, finansijski, dužnički tako da je poptuno očekivano i legitimno od strane režima da pokuša da izbore organizuje što prije. Što bi rekao narod – da skarabudže izbore što prije, pogotovo nakon izvjesnog dobijanja datuma pregovora. Oni će sasvim izvjesno pokušati da sebi obezbijede još jedan mandat. Naravno, još jedan od ključnih razloga da se brzo ide u izbore jeste i da se iskoristi ovaj raskol u opoziciji i nejedinstvo i da se po već uhodanoj praksi, uz pomoć policije i državanih para kupe još 4 godine vlasti", ocjenjuje Pavlović.
Potpredsjednik Nove srpske demokratije Slaven Radunović ocjenjuje nekorektnim potencijalni datum održavanja izbora 23. septembar, jer između ostalog predsejdnik države do sada nije obavio konsultacije sa političkim subjektima.
"Pa i taj čin raspisivanja izbora 23. septembra, ukoliko je tačan dokazuje kako DPS doživljava Crnu Goru svojom privatnom imovinom i uopšte ne vodi raćuna da izbori proteknu koliko toliko u korektnim odnosima, u vrijeme koje odgovara svima, prije svega građanima koji treba na pravi način da budu informisani o tome šta im ko nudi. To je jedan nekorektan datum za održavanje izbora gledajući optu političku situaciju u Crnoj Gori, pogotovoje nekorektno što predsjednik države nije obavio konsultacije sa drugim partijama na političkoj sceni, osim sa svojim predsjednikom partije Milom Đukanovićem", kaže Radunović.
Mogućnost da izbori budu održani krajem septembra nameće pitanje kome bi to više odgovaralo – vlasti ili opoziciji i zašto?
Takođe, važno pitanje je i da li je prateća zakonska regulative za kampanju, izbore i postizborni period na nivou koji bi omogućio da sistem funkcioniše u skladu sa evropskim standardima.
Nejasna strategija opozicije
Ukoliko predsjednik Filip Vujanović i zaista raspiše izbore za 23. septembar mogla bi to da bude jedna od kraćih predizbornih kampanja u istoriji crnogorskog izbornog sistema. Takođe, ako bude izbora partije će krenuti u kampanju u julu i avgustu po ekstremno visokoj temperaturi i u vrijeme godišnjih odmora što bi značajno moglo negativno da utiče na volju građana da uopšte prisustvuju konvencijama i skupovima.
"Prije svega je to u prilog i na korist vladajuće koalicije, odnosno DPS-a jer je to period u kojem će doći do smanjenja socijalnih tenzija sa jedne strane, a sa druge oni će moći na neki način da kapitalizuju uspjeh u evropskim integracijama, odnosno početak pregovora. Takođe, iskoristiće situaciju da će se kampanja događati u periodu godišnjih odmora i turističke sezone i samim tim ona će kratko trajati i na neki način će omogućiti da one partije koje imaju jaču infrastrukturu ostvare i bolji rezultat odnosno maksimalizuju efekte svoga rada tokom kampanje", smatra Vujović.
Ne bi bilo neočekivano, zapravo mnogi smatraju to već izvjesnim da će predsjednik Filip Vujanović raspisati izbore već početkom jula, odmah nakon što Crna Gora, kako se očekuje dobije početak pregovora o članstvu u EU.
Osim vrućina, priliva novca od turističke sezone i početka pregovora sa EU, koji idu na vodenicu vlasti, 23. septembar kao termin za održavanje izbora opoziciji ne bi odgovarao i zbog nekih subjektivnih razloga, kaže Vujović.
"Zbog nejasne izborne strategije opozicionih političkih partija. Ono što je do sada postalo jasno jeste ta nespremnost da se izađe ispred jedne zajedničke opozicione koalicije, odnosno SNP će nasupiti samostalno kao i neke možda druge političke partije. Samim tim opoziciji u ovom trenutku fali vremena da se konsoliduje i organizuje za samu izbornu kampanju", rekao je on.
Proteklih godina je bilo mnogo zamjerki na neusklađenost domaćeg izbornog zakonodavstva sa evropskim pa je, što iz međunarodne zajednice što od NVO sektora u Crnoj Gori stizalo dosta primjedbi na organizaciju, pripremu i provođenje izbornog postupka a naročito za period poslije izbora kada je trebalo da partije podnesu finansijski izvještaj o tome ko ih je i sa koliko novca pomagao tokom kampanje.
Milica Kovačević iz Centra za demokratsku tranziciju kaže da je u zakonskom dijelu u proteklom periodu urađeno dosta pozitivnog, ali i upozorava:
"Definitivno su predstojeći izbori veliki test da vidimo da li smo išta napravili usvajajući to poboljšano zakonodavstvo. Prosto će se na ovim izborima pokazati da li je sistem profunkcionisao i da li možemo da primijenimo te demokratske norme ili smo još u onoj fazi kada Evropi šaljemo sjajno napisane zakone koje poslije jednostavno nećemo primjenjivati".
Mediji u Crnoj Gori objavljuju, pozivajući se na izvore iz vladajuće koalicije, da je najizvjesniji datum održavanja parlamentarnih izbora 23. septembar. Postavlja se pitanje koliko je pragmatično održavanje izbora tog datuma, s obzirom da će kampanja trajati svega dvadesetak dana jer će joj prethoditi period godišnjih odmora.
Časlav Vešović, portparol Demokratske partije socijalista, kaže da je definisanje datuma izbora u nadležnosti predsjednika države, a na političkim partijama je da budu spremne za svaku odluku.
Ilustracija
"Ne možemo govoriti da je posrijedi politička procjena kada je datum izbora u pitanju već se radi o zakonskoj obavezi da se prije isteka mandata raspišu i organizuju izbori. Definisanje datuma izbora je u nadležnosti predsjednika države koji je nedavno saopštio svoj stav o okvirnom roku za njihovo održavanje, slijedeći praksu ostalih država koje su organizovale održavanje izbora nakon dobijanja datuma za početak pregovora o pristupanju EU. Pošto izbori moraju da budu organizovani od početka jeseni do kraja februara u opticaju je svaka nedjelja u tom intervalu. Ozbiljne političke partije ne bi trebalo da brine dužina izborne kampanje. Ako su uvjerene u ispravnost svoje politike valjda su onda uvijek spremne za izbore", ističe Vešović.
U manjoj članici vladajuće koalicije Socijaldemokratskoj partiji kažu da je dvadesetak dana kampanje sasvim dovoljno jer će ujedno i građani biti manje opterećeni političkim porukama.
Potpredsjednik SDP-a Borislav Banović kaže da su i u prethodnim izbornim ciklusima kampanje trajale kraće.
"Siguran sam da smo mi za proteklu kampanju imali samo 15 dana, da je onaj medijski i sav ostali prateći cirkus, ako tako kao političar smijem da kažem trajao nekih 10 do 15 dana i u tom smislu ovo ne bi bilo ništa novo i ništa posebno. Ja zapravo mislim da te kampanje i treba da traju kraće, jer ipak je crnogorsko društvo prepolitizovano i u kampanjama se intenzitet partijskih i političkih nastupa multiplicira i svakako da to ima i negatvnih efekata na javnost, javni život i kretanja u društvu i na posvećivanje stvari koje nisu manje važne u tom trenutku od samih izbora. Mislim da su se i partije navikle i da imaju iskustva iz prethodnih izbornih ciklusa i neće biti ništa posebno teško i novo da se to uradi na taj način, ako se to bude radilo krajem septembra i početkom oktobra", kazao je Banović.
Radunović: Crna Gora kao privatna imovina
Komentarišući mogući datum održavanja izbora, opozicione partije ocjenjuju da očekuju namjeru vlasti da izbore raspišu što prije zbog ukupne ekonomske i finansijske situacije, ali i zbog predstojeće odluke Evropske unije o početku pregovora sa Crnom Gorom.
Koča Pavlović iz Pokreta za promjene smatra da vlastima ide na ruku i činjenica da su odnosi među opozicionim strankama zategnuti.
Koča Pavlović
"Politički i ekonomski ambijent u Crnoj Gori se onako ubrzano pogoršava, pogotovo ekonomski, finansijski, dužnički tako da je poptuno očekivano i legitimno od strane režima da pokuša da izbore organizuje što prije. Što bi rekao narod – da skarabudže izbore što prije, pogotovo nakon izvjesnog dobijanja datuma pregovora. Oni će sasvim izvjesno pokušati da sebi obezbijede još jedan mandat. Naravno, još jedan od ključnih razloga da se brzo ide u izbore jeste i da se iskoristi ovaj raskol u opoziciji i nejedinstvo i da se po već uhodanoj praksi, uz pomoć policije i državanih para kupe još 4 godine vlasti", ocjenjuje Pavlović.
Potpredsjednik Nove srpske demokratije Slaven Radunović ocjenjuje nekorektnim potencijalni datum održavanja izbora 23. septembar, jer između ostalog predsejdnik države do sada nije obavio konsultacije sa političkim subjektima.
"Pa i taj čin raspisivanja izbora 23. septembra, ukoliko je tačan dokazuje kako DPS doživljava Crnu Goru svojom privatnom imovinom i uopšte ne vodi raćuna da izbori proteknu koliko toliko u korektnim odnosima, u vrijeme koje odgovara svima, prije svega građanima koji treba na pravi način da budu informisani o tome šta im ko nudi. To je jedan nekorektan datum za održavanje izbora gledajući optu političku situaciju u Crnoj Gori, pogotovoje nekorektno što predsjednik države nije obavio konsultacije sa drugim partijama na političkoj sceni, osim sa svojim predsjednikom partije Milom Đukanovićem", kaže Radunović.
Mogućnost da izbori budu održani krajem septembra nameće pitanje kome bi to više odgovaralo – vlasti ili opoziciji i zašto?
Takođe, važno pitanje je i da li je prateća zakonska regulative za kampanju, izbore i postizborni period na nivou koji bi omogućio da sistem funkcioniše u skladu sa evropskim standardima.
Nejasna strategija opozicije
Ukoliko predsjednik Filip Vujanović i zaista raspiše izbore za 23. septembar mogla bi to da bude jedna od kraćih predizbornih kampanja u istoriji crnogorskog izbornog sistema. Takođe, ako bude izbora partije će krenuti u kampanju u julu i avgustu po ekstremno visokoj temperaturi i u vrijeme godišnjih odmora što bi značajno moglo negativno da utiče na volju građana da uopšte prisustvuju konvencijama i skupovima.
Zlatko Vujović
Kome i zašto u takvim uslovima više odgovara održavanje izbora već u septembru, pitali smo direktora Centra za monitoring Zlatka Vujovića."Prije svega je to u prilog i na korist vladajuće koalicije, odnosno DPS-a jer je to period u kojem će doći do smanjenja socijalnih tenzija sa jedne strane, a sa druge oni će moći na neki način da kapitalizuju uspjeh u evropskim integracijama, odnosno početak pregovora. Takođe, iskoristiće situaciju da će se kampanja događati u periodu godišnjih odmora i turističke sezone i samim tim ona će kratko trajati i na neki način će omogućiti da one partije koje imaju jaču infrastrukturu ostvare i bolji rezultat odnosno maksimalizuju efekte svoga rada tokom kampanje", smatra Vujović.
Ne bi bilo neočekivano, zapravo mnogi smatraju to već izvjesnim da će predsjednik Filip Vujanović raspisati izbore već početkom jula, odmah nakon što Crna Gora, kako se očekuje dobije početak pregovora o članstvu u EU.
Osim vrućina, priliva novca od turističke sezone i početka pregovora sa EU, koji idu na vodenicu vlasti, 23. septembar kao termin za održavanje izbora opoziciji ne bi odgovarao i zbog nekih subjektivnih razloga, kaže Vujović.
"Zbog nejasne izborne strategije opozicionih političkih partija. Ono što je do sada postalo jasno jeste ta nespremnost da se izađe ispred jedne zajedničke opozicione koalicije, odnosno SNP će nasupiti samostalno kao i neke možda druge političke partije. Samim tim opoziciji u ovom trenutku fali vremena da se konsoliduje i organizuje za samu izbornu kampanju", rekao je on.
Proteklih godina je bilo mnogo zamjerki na neusklađenost domaćeg izbornog zakonodavstva sa evropskim pa je, što iz međunarodne zajednice što od NVO sektora u Crnoj Gori stizalo dosta primjedbi na organizaciju, pripremu i provođenje izbornog postupka a naročito za period poslije izbora kada je trebalo da partije podnesu finansijski izvještaj o tome ko ih je i sa koliko novca pomagao tokom kampanje.
Milica Kovačević iz Centra za demokratsku tranziciju kaže da je u zakonskom dijelu u proteklom periodu urađeno dosta pozitivnog, ali i upozorava:
"Definitivno su predstojeći izbori veliki test da vidimo da li smo išta napravili usvajajući to poboljšano zakonodavstvo. Prosto će se na ovim izborima pokazati da li je sistem profunkcionisao i da li možemo da primijenimo te demokratske norme ili smo još u onoj fazi kada Evropi šaljemo sjajno napisane zakone koje poslije jednostavno nećemo primjenjivati".