Restrikcije za iranske medije uoči predsjedničkih izbora

Mahmud Ahmadinedžad, bivši predsjednik Irana, ponovno se kandidirao (Ilustracija)

Iranska vlada izdala je stroge smjernice za ponašanje medija uoči predsjedničkih izbora u Iranu, koji su raspisani nakon nedavne smrti bivšeg predsjednika Ebrahima Raisija u helikopterskoj nesreći.

Prema novoobjavljenim propisima, svaki sadržaj za koji se smatra da je usmjeren na obeshrabrivanje odaziva birača ili promicanje bojkota izbora, kao i organiziranje bilo kojeg oblika nedozvoljenih protestnih okupljanja, štrajkova ili demonstracija, sada je klasificiran kao "kriminalni".

Pravila slijede prethodne restrikcije i predviđaju stroge kazne, uključujući mogućnost čak 74 udarca bičem za one koji ih prekrše.

Pročitajte i ovo: Bivši iranski predsednik Ahmadinedžad s tvrde linije u trci za naslednika Raisija

Inicijativa je dio intenzivnih napora iranske vlade da kontrolira politički narativ i suzbije neslaganje usred povijesno niskog izbornog entuzijazma zbog široko rasprostranjenih diskvalifikacija kandidata i agresivnog potiskivanja bilo koje opozicije od strane vlasti.

Prema članku 74 iranskog zakona o predsjedničkim izborima, svim medijskim kućama - uključujući printane, televizijske i internetske platforme - zabranjeno je objavljivati bilo što što se smatra negativnim sadržajem o izbornim kandidatima ili sugerira da se bilo koja skupina ili pojedinac povuče iz utrke.

Kršenja mogu dovesti do ozbiljnih posljedica, uključujući privremeno gašenje medijskih operacija i fizičko kažnjavanje njegovih menadžera, a možda i autora takvih članaka.

Smjernice se odnose i na društvene medije, gdje je zabranjeno objavljivanje bilo kakvog sadržaja koji se smatra uvredljivim ili klevetničkim protiv režima ili onih koji izazivaju razdor u javnosti ili šire lažne informacije.

Zakon precizira da za kazneni progon ovih kaznenih djela nije potreban privatni podnositelj pritužbe, što sugerira proaktivan pristup države u praćenju i reguliranju diskursa vezanog uz izbore.

Ovi se događaji događaju u pozadini sve veće kontrole nad medijima i javnim mišljenjem od strane iranskih vlasti, koje već dugo koriste široke i nejasno definirane optužbe za slamanje političkih aktivista i civilnog društva.

Nedavne smjernice također naglašavaju namjeru vlade da pooštri kontrolu nad svim oblicima izražavanja i osigura kontrolirano izborno okruženje, izazivajući zabrinutost među međunarodnim promatračima o stanju slobode govora i poštene izborne prakse u Iranu.

Pročitajte i ovo: Hoće li Raisijeva smrt donijeti velike promjene u iransku politiku?

Na nedavnim izborima, vlasti su ozbiljno ograničile izbornu arenu diskvalificiranjem većine umjerenih i reformističkih kandidata, što je moglo pridonijeti slabom sudjelovanju birača viđenom na nedavnim izborima.

Grupe za zaštitu ljudskih prava žalile su se na pojačano suzbijanje javnog izražavanja nezadovoljstva otkako su Raisi i ministar vanjskih poslova Hossein Amir-Abdollahian i nekoliko drugih poginuli u helikopterskoj nesreći u planinskoj regiji sjeverozapadnog Irana sredinom maja, dok su se vraćali iz službene posjete Azerbejdžanu.

Pročitajte i ovo: Za predsjedničke izbore u Iranu prijavilo se devetoro kandidata