Nadležne institucije u Crnoj Gori, 45 dana pred zakazane parlamentarne izbore (30. avgust), nemaju jasan odgovor ni na jedno pitanje koje tretira bezbjedno održavanje izbornog procesa u periodu ekspanzije korona virusa. Institucije nadležne za održavanje izbora dogovorile su u Skupštini Crne Gore da se u narednih deset dana izradi uputstvo za bezbjedno održavanje izbora.

Predsjednik Centra za monitoring i istraživanje Zlatko Vujović je mišljenja da izbore treba odgoditi za poslednji datum, u okviru ustavnog roka za održavanje izbora, odnosno za 18. oktobar.

„Niko ne garantuje da će tog dana situacija vezana za COVID 19 biti bolja ali tako bi se pokušalo da se u okviru ustavnog roka da prostora mjerama koje bi trebalo da smanje broj zaraženih. U ovom trenutku situacija postaje sve gora, sa izgledima da ne bude uslova za održavanje izbora ili da budu na niskom nivou“, kaže Vujović za Radio Slobodna Evropa, dodajući da su izazovi brojni:

Pročitajte i ovo: Mjere bez efekta, epidemija u Crnoj Gori galopira

„Na primjer, tehnički uslovi. Očekujemo da će doći do dramatičnog povećanja zahtjeva za glasanjem putem pisma. Tako bi na neki način glasali svi koji su zaraženi, ali se plašimo da bi taj zahtjev uputili i ostali građani koji strahuju da bi izlaskom na biračko mjesto mogli da se zaraze“, dodaje Vujović.

Prema njegovim riječima, u takvoj vrlo realnoj situaciji, birački odbori ne bi mogli da odgovore zahtjevima birača za glasanje putem pisma, čime bi im bilo onemogućeno izborno pravo koje garantuje Ustav.

Predizborna statistika inficiranih

O regularnosti održavanja parlamentarnih izbora i bezbjednosti građana se razgovara u trenutku kada je Crna Gora zauzela prvo mjesto po broju oboljelih od COVID-a 19 na 100.000 stanovnika u odnosu na ostale države regiona, a Nacionalno koordinaciono tijelo za borbu protiv zaraznih bolesti (NKT) pooštrilo mjere zaštite produžavajući samoizolaciju na 21 dan. Zdravstvene institucije dnevno otkrivaju između 50 i 80 novih slučajeva infekcije, ukupan broj oboljelih trenutno je više od 1.500.

Zbog ekspanzije obolijevanja u Podgorici, najvećem gradu u Crnoj Gori, gradonačelnik Ivan Vuković najavio je mogućnost zatvaranja grada.

“Za sada nema nagovještaja da će doći do pada oboljelih od korona virusa. Očekujemo da se trend porasta oboljelih nastavi. Smirenje situacije zavisi od ponašanja ljudi“, izjavio je danas (16. jun) doktor Milko Joksimović iz Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG).

Mnogo pitanja, malo odgovora

Kada je riječ o predstojećim izborima, otvorena je dilema kako će se sprovoditi kampanja, odnosno hoće li biti političkih skupova kada su sve vrste javnih okupljanja zabranjene, kao i da li će se i na koji način sprovoditi kampanja “od vrata do vrata”. Kampanja podrazumijeva kućne posjete partijskih aktivista potencijalnim glasačima sa ciljem ubjeđivanja u superiornost političke opcije koju zastupaju, a nerijetko i konkretnim obećanjima glasačima.

I za sam dan izbornog procesa otvoren je niz dilema: kako će glasati oni koji su zaraženi korona virusom, bez obzira da li imaju simptome, kako će glasati osobe u samoizolaciji ili karantinu, da li postoje dovoljni prostorni kapaciteti na biračkim mjestima da se bezbjedno sprovede glasanje i puna kontrola članova biračkog odbora i predstavnika posmatračkih organizacija, te kako će biti provjeravan identitet glasača koji će morati da obavezno nose maske.

Moguća apstinencija zbog straha

Član Državne izborne komisije (DIK) iz reda predstavnika civilnog društva Zoran Vujičić kaže za RSE da postoje mnogi bezbjednosni rizici po pitanju održavanja izbora.

„Rizici postoje i na dan, ali i prije samog izbornog dana, poput prikupljanja potpisa, predaje izbornih lista, javne kampanje prije glasanja. To su sve rizici koji nose potencijalno ozbiljna žarišta i koja se moraju riješiti što prije“, kaže Vujičić, navodeći da su iskustva država regiona iza kojih su izbori, poput Srbije, Hrvatske, Sjeverne Makedonije pokazala da je izlaznost mala i da se kretala oko 50 odsto.

Pročitajte i ovo: Tijesni poraz socijal-demokrate u duboko podijeljenoj Poljskoj

„To nije dobro za legitimitet izbora ali vjerujem da će se ljudi bojati da izađu kako se ne bi inficirali. Jeste jedan od problema ali političke partije, a posebno one koje pobijede, to neće vidjeti kao problem niti će osporavati rezultat. S druge strane, suprotna strana će imati osnov da legitimitet izbora dovede u pitanje“, kaže Vujičić.

Imajući u vidu da je realna bojazan da će na dan izbora veliki broj građana biti u samoizolaciji ili inficiran, Vujičić je rekao da se u tom slučaju primjenjuje mogućnost glasanja putem pisma.

„Tu dolazimo do dileme kako osobu iz izbornog odbora zaštiti od susreta sa potencijalno inficiranom osobom. Da li skafander? Da ima ili neku drugu vrstu zaštite? S druge strane, može da se desi da lice iz odbora odbije takav zadatak, a mi nemamo kadrovskih kapaciteta za zamjenu. To su sve pitanja na koja uskoro moramo dobiti odgovor“, zaključio je Vujičić.

Opozicija sumnja u zdravstvenu sigurnost

Poslanik opozicione Socijaldemokratske partije Raško Konjević je, nakon sastanka, 15. juna, proširenog kolegijuma u Skupštini Crne Gore, upitao ko će snositi odgovornost ukoliko dođe do povećanja broja zaraženih nakon izbora.

Iz istog razloga je nezavisni poslanik Aleksandar Damjanović predložio odlaganje izbora, navodeći da je čuo kako su čelnici Instituta za javno zdravlje i glavni epidemiolozi u Crnoj Gori govorili negativno o mogućim zdravstvenim efektima tokom izbornog procesa

“Ako direktor Instituta za javno zdravlje Boban Mugoša, svom kolegi Senadu Begiću kada je čuo da su raspisani izbori kaže da 'nam je pukla pogibija', o čemu mi ovdje treba da pričamo?”, prokomentarisao je Damjanović.

Zdravstveni protokol za izbore u Severnoj Makedoniji

Aludirajući na činjenicu da je vlast u martu odložila lokalne izbore u Tivtu, obrazlažući to zdravstvenim razlozima iako je tada bilo svega 14 inficiranih, Damjanović je konstatovao da su “od martovske parole da je zdravlje najvažnije, danas došli do toga da su izbori najvažniji“ .

„Najvažnije je očuvanje zdravlja građana i obezbjeđivanje prava na izbore“, saopštio je šef NKT-a i potpredsjednik Vlade Milutin Simović, iz vladajuće Demokratske partije socijalista, založivši se za definisanje pravila prve faze izbornog procesa.

“Da se na vrijeme znaju pravila za održavanje izbornih skupova, pravila za prikupljanje potpisa, za predaju izbornih lista, sprovođenje metodologije sigurnog glasa. E, tu treba odgovornost i sigurne smjernice”, konstatovao je Simović.

Gdje će se voditi kampanja?

Upitan kako vidi kampanju, član DIK-a Zoran Vujičić kaže, da će imajući u vidu ograničavajuće okolnosti, kampanja biti održana na društvenim mrežema.

„Epidemiološka situacija je takva da su zabranjena sva okupljanja, a samim tim i javne kampanje, i na otvorenom i na zatvorenom. Tako da će se kampanje preseliti na društvene mreže“, pojašnjava Vujičić dodajući da to ne vidi kao problem.

Naime, po Vujičiću su i na prethodnim izborima kampanje služile da pokazuju dozu moći određenih političkih partija a u suštini se borba vodila na društvenim mrežama.

Pročitajte i ovo: Korona virus prijeti izborima u Crnoj Gori

Politički analitičar Zlatko Vujović ne očekuje da će partije prilikom kampanja poštovati pravila koja propisuje Nacionalno koodinaciono tijelo za zarazne bolesti (NKT), Ministarstvo zdravlja i DIK.

„Očekujem da će oni, shodno svojim interesima, nastaviti da vode kampanju na terenu. Ona će biti smanjena u odnosu na ono na šta smo navikli jer se i oni sami boje za svoje zdravlje“, dodaje Vujović.

Uz parlamentarne izbore zakazane za 30. avgust, održaće se i lokalni izbori u Andrijevici, Budvi, Gusinju, Tivtu i Kotoru.

Izborne liste podnose se Državnoj izbornoj komisiji do 4. avgusta. Da bi bile potvrđene, za učešće na izborima, moraju biti potvrđene potpisom najmanje 4.261 birača.