Vlada je objavila da će izbjeglice u Crnoj Gori dobiti pravo na rad, boraviše i socijalinu zaštitu, ali ne i na crnogorski pasoš i državljanstvo.Pravila koje je Vlada upodobila zahtjevima Evrope u susret ukidanja viza ipak razočarala su izbjeglice koje su očekivale da nakon gotovo dvije decenije života u Crnoj Gori dobiju i državljanstvo.
Djeca rođena u izbjeglištvu u Beranama približavaju se maturi. Njihovi roditelji za 17 godina nijesu uspjeli riješiti svoj i njihov status. Oni ne mogu dobiti crnogorsku ličnu kartu i pasoš, ne mogu dobiti državljanstvo. Oni su apatridi. Većina ih je iz Bosne i Hrvatske,a 1999. pridružili su im se Kosovari.
Skoro je 5.000 izbjedlih je u Beranama - najviše ih je u Crnoj Gori. Ukupno je 25.000 - po novom zakonu - stranaca u Crnoj Gori, skoro niko od njih ne namjerava odlaziti u druge zemlje, niko od njih nema državljanstvo, neće ga ni dobiti prema dopunama zakona koje je u četvrtak obznanila crnogorska Vlada.
Predsjednik beranskog Udruženja "Patrija" Mićo Marjanović kaže da nova pravila možda zadovoljavaju zahtjeve Evropske unije, ali upravo zbog državljanstva koje ti ljudi neće dobiti po jednostavnoj proceduri kakvoj su se nadali razočarava izbjegla i raseljena lica u Crnoj Gori:
"Naši ljudi daju odavde zahtev za srbijansko državljanstvo, dobiju ga za četiri do šest meseci, a mi dvadeset godina, još rođeni ovde, vratili se i mislim da ne mogu uskratiti ni po kojem osnovu ljudima koji su rođeni u Crnoj Gori. Ja mislim da ima negde oko 8.000 i nešto koji su rođeni u Crnoj Gori i do dan danas nijesu riješili status državljanstva. Mislim da se tu mora napraviti razlika između onih koji prvi put dolaze u Crnu Goru i onih koji su rođeni i možda živeli 20, 30 godna ovde, 40 pre nego što su otišli u bivše republike Jugoslavije da zarađuju koru hleba."
Na konferenciju za novinare ministar Unutrašnjih poslova Ivan Brajović je bio decidan:
"Oni će mnoga prava iz korpusa tih prava imati: pravo na rad, zapošljavanje, obrazovanje, stručno usavršavanje, priznavanje diploma, sertifikata, socijalnu pomoć, zdravstveno i penzijsko osiguranje, poreske olakšice, pristup tržištu rada i usluga, ali ne će imati pravo na crnogorski pasoš i crnogorsko državljanstvo."
Predsjednik Udruženje "Patrija" Mićo Marjanović:
"Čisto sumnjam da će od toga nešto biti za prognana, raseljena i interno raseljena lica. Ne samo ja, nego svaki nevoljnik koji je sa prostora bivših jugoslovenskih republika došao u Crnu Goru je računao da taj proces neće trajati punih dvadest godina. I dan danas, bez obzira na njihove izjave, mi smatramo da se taj problem jednog dana mora rešiti. Uzeću jedan banalan primer. Košarkaškoj reprezentaciji Crne Gore je bio potreban broj jedan i dobio ga je onaj koji je igrao u Beogradu, u "Zvezdi", na prečac dobio državljanstvo crnogorsko, a ljudi koji su rođeni ovde i njihovi đedovi, prađedovi, očevi ne mogu da dobiju državljanstvo. To su banalne stvari. Mi nismo deca, mi znamo na kakav način se dobijaju ta državljanstva, kako se dobijaju lične karte i mislim da je populacija izbeglih, prognano izbjeglih kao i raseljenih lica i interno raseljenih mnogo razočarana povodom stava Vlade Crne Gore."
Djeca rođena u izbjeglištvu u Beranama približavaju se maturi. Njihovi roditelji za 17 godina nijesu uspjeli riješiti svoj i njihov status. Oni ne mogu dobiti crnogorsku ličnu kartu i pasoš, ne mogu dobiti državljanstvo. Oni su apatridi. Većina ih je iz Bosne i Hrvatske,a 1999. pridružili su im se Kosovari.
Skoro je 5.000 izbjedlih je u Beranama - najviše ih je u Crnoj Gori. Ukupno je 25.000 - po novom zakonu - stranaca u Crnoj Gori, skoro niko od njih ne namjerava odlaziti u druge zemlje, niko od njih nema državljanstvo, neće ga ni dobiti prema dopunama zakona koje je u četvrtak obznanila crnogorska Vlada.
Predsjednik beranskog Udruženja "Patrija" Mićo Marjanović kaže da nova pravila možda zadovoljavaju zahtjeve Evropske unije, ali upravo zbog državljanstva koje ti ljudi neće dobiti po jednostavnoj proceduri kakvoj su se nadali razočarava izbjegla i raseljena lica u Crnoj Gori:
"Naši ljudi daju odavde zahtev za srbijansko državljanstvo, dobiju ga za četiri do šest meseci, a mi dvadeset godina, još rođeni ovde, vratili se i mislim da ne mogu uskratiti ni po kojem osnovu ljudima koji su rođeni u Crnoj Gori. Ja mislim da ima negde oko 8.000 i nešto koji su rođeni u Crnoj Gori i do dan danas nijesu riješili status državljanstva. Mislim da se tu mora napraviti razlika između onih koji prvi put dolaze u Crnu Goru i onih koji su rođeni i možda živeli 20, 30 godna ovde, 40 pre nego što su otišli u bivše republike Jugoslavije da zarađuju koru hleba."
Na konferenciju za novinare ministar Unutrašnjih poslova Ivan Brajović je bio decidan:
"Oni će mnoga prava iz korpusa tih prava imati: pravo na rad, zapošljavanje, obrazovanje, stručno usavršavanje, priznavanje diploma, sertifikata, socijalnu pomoć, zdravstveno i penzijsko osiguranje, poreske olakšice, pristup tržištu rada i usluga, ali ne će imati pravo na crnogorski pasoš i crnogorsko državljanstvo."
Predsjednik Udruženje "Patrija" Mićo Marjanović:
"Čisto sumnjam da će od toga nešto biti za prognana, raseljena i interno raseljena lica. Ne samo ja, nego svaki nevoljnik koji je sa prostora bivših jugoslovenskih republika došao u Crnu Goru je računao da taj proces neće trajati punih dvadest godina. I dan danas, bez obzira na njihove izjave, mi smatramo da se taj problem jednog dana mora rešiti. Uzeću jedan banalan primer. Košarkaškoj reprezentaciji Crne Gore je bio potreban broj jedan i dobio ga je onaj koji je igrao u Beogradu, u "Zvezdi", na prečac dobio državljanstvo crnogorsko, a ljudi koji su rođeni ovde i njihovi đedovi, prađedovi, očevi ne mogu da dobiju državljanstvo. To su banalne stvari. Mi nismo deca, mi znamo na kakav način se dobijaju ta državljanstva, kako se dobijaju lične karte i mislim da je populacija izbeglih, prognano izbjeglih kao i raseljenih lica i interno raseljenih mnogo razočarana povodom stava Vlade Crne Gore."