Ove sedmice je objavljen podatak koji upozorava da će se ostvariti nevesele prognoze o daljem padu tržišta nekretnina u ovoj godini. Poslednji kvartal je završen s prosječnim padom cijene kvadrata za 15 posto u Crnoj Gori, a poznavaoci tržišta procjenjuju da će se do kraja godine ta brojka udvostručiti. Kako u ovim uslovima posluje tržište nekretnina i kakve ga promjene očekuju, za RSE govori Ivan Dašić, direktor agencije Montenegro Prospects iz Kotora.
RSE: Zbog survavanja ruske rublje, krize u Ukrajini i fokusiranosti domaćeg tržišta na istočno, prevashodno rusko tržište, prošla godina je agencijama nekretnina donijela pad poslovanja i nevesele prognoze za 2015. Da li se one ostvaruju? Kakav je skener aktuelnog stanja ovog februara na tržištu nekretnina?
Dašić: Osjeća se pad u tražnji, posebno sa ruske strane tržišta. Ono je donijelo jednu vrstu nesigurnosti kod prosječnog ruskog kupca. Prosječan ruski kupac se suočava sa znatno skupljom nekretninom u inostranstvu, pa i u Crnoj Gori, upravo zbog pada kupovne moći. Generalno, prvi mjeseci godine su uvijek bili značajno niži sa nekom aktivnošću kupoprodaje. Po broju posjeta vidimo da pad tražnje iznosi, po nekim našim slobodnim procjenama, oko 20 do 30 posto.
RSE: Statističari su objavili da je samo u posljednjem kvartalu prošle godine zabilježen pad cijena nekretnina u Crnoj Gori za petnaest posto. Ipak, kada pogledate oglase, ono što se nudi na tržištu, najčešće i dalje ima nerealno visoku cijenu, u odnosu na tržišne uslove. Koliko su događaji u Rusiji oborili cijenu domaćih nekretnina?
Dašić: Posljednih četiri godine generalno se prodaju nekretnine koje su pretrpjele značajno sniženje u cijeni. Postoji velika razlika između cijene potražnje i cijene po kojoj se odvija prodaja. To se može vidjeti upravo na Primorju. U Podgorici su oscijalice oko pet procenata, dok na Primorju mogu biti i do 30 procenata. Suštinski, prodaje se najčešće ono gdje su oni koji prodaju najviše fleksibilni i spremni da izađu u susret kupcima. Daju ponude koje su značajno niže od cijene potražnje.
RSE: Da li su ove promjene usmjerile ka Crnoj Gori neka nova tržišta? Da li pokušavate privući neke nove ulagače?
Dašić: Trenutna situacija u Ukrajini je ponukala mnoge Ukrajince da potraže neko stabilnije mjesto za život ili da plasiraju svoja sredstva van Ukrajine. Bilježimo rast prodaje ukrajinskim kupcima i broj upita sa te strane. Budžeti tih kupaca su prilično niži i često se srećemo sa nemogućom misijom naći nekretninu za 20.000 ili 30.000 eura na Primorju.
Pokušavamo da se aktiviramo na zapadnoevropskom tržištu. Tome bi trebali da doprinesu napori Crne Gore u evroaltantskim integracijama, pošto je osnovni uslov za dolazak tih investitora i kupaca dobra klima i stabilnost privrede. Nadamo se da ćemo u nekim sljedećim godinama imati značajan rast u broju kupaca iz zapadne Evrope.
RSE: U Crnoj Gori ima oko 18.500 podstanarskih porodica, ukupno oko 60.000 podstanara. No, iako ima isto toliko, procjene govore, oko 60.000 neuseljenih nekretnina, kupovina stana i dalje je jedan od najvećih egzistencijalnih problema za crnogorske građane jer je cijena kvadrata tri puta veća od prosječne plate. Zato je logično da loše vijesti za agente nekretnina o padu cijena mogu biti dobre vijesti za potencijalne domaće kupce. Da li je zaista tako, da li se padom cijena povećao broj Crnogoraca koji kupuju nekretnine?
Dašić: Veliku ulogu u tom procesu bi trebalo da odigraju banke. Još uvijek su ti krediti dosta visoki, kao i uslovi i pribavljanje tih kredita su jako zahtijevni. Postoji određeni broj ljudi sa prostora bivše Jugoslavije, koji su svojevremeno otišli u inostranstvo i koji sada, vučeni nostalgijom, ali i ekonomskim parametrima, žele da kupe kuću ili stan za odmor u Crnoj Gori.
RSE: Uz sve negativne pokazatelje dugotrajne krize na tržištu nekretnina, kako objašnjavate činjenicu da se na nekim lokacijama i dalje intenzivno gradi? U Budvi, na primjer?
Dašić: Budva je svojevrsni permetuum mobile na našem tržištu. Dosta te gradnje je pokrenuto ranije. Ovdje imamo specifičan trenutak krajem prošle godine, kada je pad rublje eskalirao, kao i svjetski pad cijene nafte, što su neke naše zebnje pretvorile u realnost. Do tada smo vidjeli da nadolazi određena kriza, ali smo se svi nadali da neće biti nekih dubljih razmjera. Situacija koja se dramatično od tada počela mijenjati je dovela do toga da cijena nekretnina, u određenom trenutku, bude duplo skuplja u ruskim rubljima nego na početku 2014. Investicije su krenule, gradnja je krenula, tako da uzmicanja nije bilo.