Iako sporadični u poređenju s borbama koje su se odvijale oko Gaze, nastavljeni sukobi izraelske vojske na sjevernoj granici s proiranskim militanatima Hezbollaha produbili su zabrinutost da bi se sukob mogao proširiti na više frontova.
Uz razmjere napada Hamasa na južni Izrael, izraelskog napada na Pojas Gaze i mogućeg širenja krize, ovo je najozbiljniji razvoj arapsko-izraelskog sukoba u posljednjih 50 godina, pišu svjetski mediji.
'Opasna' situacija na granici
Kako se izraelske trupe spremaju da pokrenu kopnenu ofanzivu na Gazu, raste strah da bi se sukob Izraela i Hamasa mogao proširiti na regiju, dok je Vašington izrazio zabrinutost od mogućeg uključenja Irana u sukob, ističe Frans pres (Agence France Presse).
PRATITE BLOG Izrael bombardovao jug GazeIranski ministar vanjskih poslova Hossein Amir-Abdollahian je tokom službene posjete Kataru u nedjelju, 15. oktobra, izdao upozorenje rekavši da bi se kriza mogla proširiti ako se ne zaustavi ono što je nazvao "barbarskim napadima" na građane i civile u Gazi.
Upozoravajući Iran da se drži podalje od rata, Sjedinjene Države su izrazile zabrinutost zbog eskalacije sukoba izazvanog iznenadnim napadima Hamasa na Izrael 7. oktobra. "Postoji stvarni rizik od eskalacije ovog sukoba - otvaranje drugog fronta na sjeveru i, naravno, uplitanja Irana", izjavio je savjetnik za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan.
Sukobi proiranskih militanata Hezbollaha i izraelske vojske posljednjih dana su sve intenzivniji duž izraelske granice s Libanom, ističe AFP, dodajući da je tokom protekle sedmice zabilježeno desetak smrtnih slučajeva na libanskoj strani, većina njih borci, ali su ubijeni i Reutersov novinar i dva civila.
U saopštenju u nedjelju, Hezbollah je preuzeo odgovornost za novi napad u sjevernom Izraelu, u blizini kibuca Hanita, rekavši da je ubijeno ili ranjeno nekoliko vojnika i uništena dva tenka i još jedno vojno vozilo.
I palestinski Hamas, koji ima borce u Libanu, naveo je da je ispalio nekoliko raketa na sjeverni Izrael, dok su izraelski borbeni avioni, prema izvještajima izraelske vojske, napali nekoliko položaja Hezbollaha u Libanu.
"Situacija na granici je veoma opasna", smatra Heiko Wimmen, analitičar Međunarodne krizne grupe koji je na platformi X (ranije poznatom kao Twitter) napisao da pojedinačni sukobi tamo mogu predstavljati samo "jedan korak gore na ljestvici eskalacije", ali da su takvi detalji "od velike važnosti".
Izreael o sukobu na dva fronta
Glasnogovornik izraelske vojske rekao je da je zemlja spremna da se bori na dva fronta, pa čak i više ako bude potrebno, te je optužio Hezbollah za eskalaciju situacije na libanskoj granici kako bi spriječio kopnenu ofanzivu u Gazi, piše Tajms (The Times).
"Nadam se da Hezbollah neće pogriješiti", upozorio je potpukovnik Richard Hecht, međunarodni glasnogovornik Izraelskih odbrambenih snaga (IDF), govoreći iz svoje kancelarije u Tel Avivu. "Spremni smo za to. Pojačani smo. Ako se to dogodi, bit će jako loše za njih."
Vaš browser nepodržava HTML5
Milion ljudi napustilo svoje domove u Gazi
Podsjećajući na svakodnevne okršaje protekle sedmice, uključujući višestruke razmjene artiljerijske i raketne vatre između IDF-a i Hezbollaha, Tajms ukazuje na upozorenja koja su poslali zvaničnici Teherana i Vašingtona, dok su SAD poslale dva nosača i vojne avione u istočni Mediteran kako bi odvratili Hezbollah.
Odgovarajući na sve veće napetosti, izraelski ministar odbrane Yoav Gallant upozorio je na teške posljedice za Hezbollah ako uđe u rat.
"Ako Hezbollah odabere put rata, platit će vrlo visoku cijenu. Ali ako se suzdrži, mi ćemo to poštovati i zadržati situaciju kakva jest", rekao je Gallant.
S druge strane, Mohammed Deif, koji stoji iza Hamasovog masakra nad 1.300 izraelskih civila, pozvao je Hezbollah da se pridruži operaciji poznatoj kao Potop Al-Aqsa - ratu nazvanom po kompleksu jerusalemske džamije. Međutim, dodaje Tajms, uprkos ohrabrenju Hamasa, sa sjevera nije pokrenuta velika ofanziva.
Hassan Nasrallah, klerik koji je prije 30 godina pretvorio Hezbollah iz otrcane grupe džihadista u organizovanu borbenu silu, do sada je bio bez odgovora na njegov poklič. Ipak, ukazuje list, postoje znakovi da je Hezbollah pod sve većim pritiskom Irana da se osveti za bombardovanje Pojasa Gaze.
Hossein Amir-Abdollahian, iranski ministar vanjskih poslova, otputovao je u Bejrut prošle sedmice kako bi se sastao s libanskim premijerom i Nasrallahom. Nakon sastanaka, Amir-Abdollahian je rekao da će napadi Izraela na Gazu izazvati odgovor "ostatka osovine".
Dileme Irana i Hezbollaha
Očekivana izraelska kopnena invazija na Gazu vjerovatno će potaknuti gnjev javnosti širom Bliskog istoka, što će dovesti do pritiska na veću akciju Hezbollaha, kojeg podržava Iran. Ta mogućnost dominirala je kriznom diplomatijom SAD ovih dana, napisao je Fajnenšl tajms (The Financial Tims).
Stručnjaci i visoke diplomate u regiji kažu da Iran i Hezbollah, najjača politička i vojna sila Libana, nisu odlučili kako da odgovore ako Izrael pokrene dugotrajnu ofanzivu u Gazi, u kojoj živi više od dva miliona Palestinaca.
Hezbollah je jedan od najoružanijih nedržavnih aktera na svijetu, koji je 2006. izdržao 34-dnevni sukob s Izraelom, naglasio je Fajnenšl tajms, dodajući da su hiljade boraca šiitske grupe otad očvrsnule učestvovanjem u građanskom ratu u Siriji.
Otkako je započela Hamasova ofanziva, Iran i Hezbollah uglavnom su bodrili palestinsku grupu sa strane, slaveći "pobjedonosnu operaciju" zajedno s drugim militantnim grupama u regiji koje tvore takozvanu Osovinu otpora.
Iran je naporno radio na jačanju svojih veza s palestinskim militantima u vrijeme kada je nekoliko arapskih zemalja krenulo u normalizaciju odnosa s Izraelom, napisao je Fajnenšl tajms, dodajući da su posljednjih sedmica članice Osovine objavile su svoju namjeru "ujedinjenja i eskalacije". Ali također su se distancirali od preuzimanja zasluga za planiranje Hamasove ofanzive.
Pridruživanje ratu bio bi, prema ocjeni londonskog lista, prvi pravi test za savez, kažu stručnjaci i diplomate: Hezbollah, nastao kao pokret otpora protiv Izraela, i Iran hodaju po žici, balansirajući svoj kredibilitet kao pobornika palestinskih prava s vlastitim strateškim interesima.
Iranski analitičar sklon reformama je rekao da Teheran "ne traži rat u regiji" i da je svjestan vlastite ranjivosti jer "ne može priuštiti gubitak čak ni jedne rafinerije nafte". Hezbollah bi također imao mnogo za izgubiti na domaćem planu, sa sve većim brojem Libanaca koji ga okrivljuju za mnoge duboke ekonomske probleme i političku paralizu zemlje.
Međutim, naglasio je Fajnenšl tajms, ulazak Hezbollaha u rat imao bi duboke implikacije ne samo za Liban, već i za širu mrežu militantnih skupina koje podržava Teheran.
Učestvovanje Hezbollaha također bi moglo izazvati odmazdu u Siriji, Iraku, pa čak i u samom Iranu. Mogao bi rizikovati uvlačenje SAD-a, koji ima stotine vojnika stacioniranih u Siriji i Iraku, obje zemlje u kojima se nalaze šiitske militantne grupe koje podržava Iran.
Ljetni pljusak u poređenju s potopom
Dok u Izraelu postoje struje koje smatraju da je možda pravi trenutak za zadavanje odlučujućeg udarca Hezbollahu u vrijeme kada Zapad u potpunosti stoji iza njih, ući u rat s Hezbollahom sasvim je drugačija perspektiva nego ući u rat s Hamasom, ocjenjuje Politiko (Politico).
Hezbolah je daleko veća i sposobnija vojna sila, naglašava portal, dodajući da je organizacija vodila kampanju otpora protiv izraelskih trupa, okupirajući granični pojas u južnom Libanu od sredine 1980-ih do 2000. Hezbollah i Izrael zatim su se ponovno sukobili u ljeto 2006. i vodili brutalni jednomjesečni rat, koji je ostavio je izraelsku vojsku poniženu svojim lošim učinkom i Hezbollah koji se hvalio "božanskom pobjedom".
Od tada je libansko-izraelska granica (nazvana Plava linija) ostala napeta, ali generalno mirna, jer je Hezbollah, kako piše Politiko, bio zauzet smišljanjem planova za svoj sljedeći rat s Izraelom. Organizacija je prošla brzu ekspanziju od nekoliko hiljada boraca do vojske punog obima s desetinama hiljada boraca.
Hezbollah je također iskoristio posljednjih 17 godina za skupljanje impresivnog arsenala, uključujući veliku zalihu raketa i navođenih projektila — od kojih neki nose bojeve glave od 500 kilograma za udaljenost od preko 300 kilometara i mogu pogoditi unutar 10 do 20 metara od svog cilja.
Osim toga, Hezbollah posjeduje sisteme protuzračne odbrane za izazov izraelskoj zračnoj nadmoći, kao i flotu izviđačkih i borbenih dronova. A njegove elitne jedinice, kao što je Radwanova brigada, trenirale su barem od 2007. za provođenje potpuno iste vrste prekograničnog upada velikih razmjera kao što je Hamas učinio 7. oktobra.
Raketni napadi Hamasa na Izrael od 7. oktobra bili bi lagani ljetni pljusak u poređenju s potopom koji bi Hezbollah mogao srušiti na mjesta i gradove širom Izraela.
S druge strane, ocjenjuje Politiko, rat bi bio razoran i za Liban, koji će uskoro ući u svoju petu godinu paralizirajućeg ekonomskog kolapsa i tekuće političke krize bez predsjednika i privremene vlade koja djeluje ograničenim kapacitetom.
Činjenica da se Hezbollah nije obavezao na napad većih obima na Izrael neposredno nakon napada Hamasa sugeriše da oprez i strpljenje određuju iranske političke izbore dok se rat odvija.
Međutim, sukobi duž Plave linije intenzivirani su i sugerišu da bi situacija mogla postati daleko kritičnija u danima koji dolaze. To, uz trenutni razvoj događaja, predstavlja najozbiljniji razvoj arapsko-izraelskog sukoba u posljednjih pola vijeka, zaključuje Politiko.