Nova islamska stranka u BiH 'eksperiment koji može biti opasan'

Početkom juna na Općinskom sudu u Sarajevu registrirana je Bosanska narodna stranka VND. Osnivači su naziv BNS VND (od Bosanska narodna stranka Vjera, narod, država) izabrali, jer onaj koji koriste na društvenim mrežama i pod kojim se u javnosti predstavljaju – Politički pokret Vjera, narod, država – nije prihvaćen na Sudu.

Ovo je potvrdio predsjednik i osnivač stranke Sanin Musa, bivši islamski predavač, tzv. daija, kazavši da stranka s takvim imenom nije mogla biti registrirana zbog "spominjanja vjere".

Čime će se baviti i odakle potiču?

Novoosnovani politički pokret na svojim profilima na društvenim mrežama navodi da će u djelovanju na prvom mjestu imati "Božije pravo", odnosno da će svoje aktivnosti temeljiti na islamskim principima. Najavili su sudjelovanje na općim izborima 2022. godine.

Broj članova i simpatizera zasad nije poznat, dok na nekoliko Facebook profila na kojima dijeli sadržaje pokret broji oko 20.000 pratilaca.

Inicijativa za osnivanje stranke proizašla je iz političkog pokreta "Vjera, narod, država" i inicijative "Iskorak", koja je, među ostalim, organizirala anti LGBT protest na dan održavanja prve povorke ponosa u Sarajevu, 8. septembra 2019. godine.

Princip razdvajanja vjere i politike

Profesor s Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu Ahmet Alibašić za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže da je u postojećim okolnostima u BiH ovakav politički pokret "slijepa ulica".

"Načelno govoreći, islam ima svoju društveno-političku dimenziju koja može dati doprinos i oplemeniti svaki oblik društvenog i političkog djelovanja, unoseći etičnost, pravičnost i suosjećajnost u njih. Problem je što u ovom trenutku islamska društvena učenja nisu elaborirana za direktnu političku upotrebu u liberalnom demokratskom društvu", kaže profesor Alibašić.

Pojašnjava da bi u takvim okolnostima mogli nastati nesporazumi i opasni eksperimenti.

"Onaj ko se upušta u takav projekt trebao bi biti svjestan tih nedorečenosti i nedostataka. Nisam siguran da u ovom trenutku imamo kapaciteta da uporedo elaboriramo i primjenjujemo islamsku političku misao", kaže za RSE profesor Alibašić.

Vehid Šehić, bivši član Centralne izborne komisije (CIK) i pravni stručnjak, za RSE ocjenjuje da bi vjera trebala biti odvojena od politike.

"Bosna i Hercegovina je demokratska država. Država u kojoj su ravnopravna tri naroda. U zakonima o crkvama piše da je ona sekularna država i ona treba da bude sekularna", kaže Šehić.

Dodaje da u državi koja želi da postane dio Evropske unije(EU) apsolutno je neprihvatljivo da jedna stranka kaže da će se voditi vjerskim zakonom.

"Šerijat postoji u određenim vjerskim državama, ali te države nemaju demokratska društva. Šerijat pripada islamu, a ne državama kao što je BiH. Nije u skladu s Ustavom da postoji jedna stranka koja kaže da će se pozivati na šerijat", govori Šehić.

Kako je rastao broj stranaka i kandidata na lokalnim izborima u BiH

Šta predviđa statut stranke, a kakvo je djelovanje?

Bivši član CIK-a Vehid Šehić naglašava kako je potrebno da bilo koji politički subjekt donese i usvoji statut i program rada koji je u skladu s pozitivnim zakonskim i ustavnim propisima unutrar BiH.

Na zvaničnu registraciju stranka je čekala od 29. oktobra 2020. godine, piše na Facebook stranici Političkog pokreta Vjera, narod, država. Mjesec dana ranije održana je osnivačka skupština pokreta.

Tada je predsjednik Sanin Musa okupljenima kazao da je Vjera, narod, država "ahiretski projekt" (ahiret – u islamu znači budući ili vječni svijet za vjernike).

"Ovo je davetski projekt (dawa – misionarsko djelovanje, širenje vjere), želimo preko ovoga dostaviti vjeru našem narodu. Da do njih dođe Kur'an i sunnet", poručio je u septembru 2020. Musa.

Radio Slobodna Evropa zatražio je komentar osnivača stranke, ali iz stranke su zahtijevali uvjete koji nisu u skladu sa standardima RSE.

Iako nije bio zvanično registriran, politički pokret je djelovao od ljeta 2020. i predstavljao se kao stranka, pozivajući pristalice organiziranjem različitih protesta, uz poruke i narative koji govore o patriotizmu, očuvanju vjere, "spašavanju bošnjačke nacije".

Jedan od protesta jeste i pomenuti anti LGBT skup 2019., a i u kasnijim obraćanjima kao jedan od prioriteta djelovanja stranke navodi se "borba protiv javnog sodomizma".

Protest u organizaciji Udruženja građana Iskorak protiv Povorke ponosa, Sarajevo, 8. septembra 2019.

Šta predviđa Zakon?

Stranka je na Sudu registrirana na osnovu Zakona o političkim organizacijama iz 1991. godine koji je i dalje važeći za teritorij Federacije BiH, dok u drugom bh. entitetu Republici Srpskoj važi istoimeni zakon iz 1996. godine. U Brčko Distriktu na snazi je Zakon iz 2012. godine.

"Sud nije mogao registrirati ovaj politički subjekt ako su u zvaničnom programu naveli ovo što navode na društvenim mrežama", kaže Šehić.

On smatra da je potrebna inicijativa da se utvrdi je li njihovo djelovanje u suprotnosti s aktima koje su dostavili nadležnoj instituciji koja je registrirala subjekt, odnosno Općinskom sudu u Sarajevo.

"Mora se brzo reagirati, jer bi to mogla biti zloupotreba Zakona. Znači, poštivat ću Zakon, prilagodit ću osnivačke akte, ali ja ću djelovati na svoj način. To je razlog da se politički subjekt izbriše iz zvaniči akata", kaže Šehić i dodaje kako se, prema njegovom mišljenju, radi o "ekstremnim grupama unutar BiH".

"Potrebno je pratiti rad i aktivno djelovanje. Može pisati sve najbolje, ali da djelovanje bude suprotno. Potrebna je reakcija države", poručuje Šehić.

Zna li se šta o financiranju?

Iz Koalicije Pod lupom, koja unapređuje izbornu kulturu i procese, kažu da još uvijek nisu upoznati s djelovanjem pokreta, s obzirom na to da do sada nije bio registriran kao politički subjekt koji sudjeluje na izborima.

"Ono što možemo reći jeste da, da bi stranka bila registrirana, statut na osnovu kojeg se vrši registracija mora biti u skladu s ustavno-pravnim poretkom BiH, dakle u skladu sa svim važećim zakonima ove države. Isto se odnosi i na njeno djelovanje", kažu iz Koalicije.

Financiranje političkih stranaka regulirano je Zakonom o financiranju političkih stranaka u BiH koji jasno propisuje ko i kako može financirati rad političkih stranaka, gdje se, između ostalog, navodi da je financiranje političkih stranaka zabranjeno javnim poduzećima, institucijama, organima uprave, vjerskim zajednicama, anonimnim donatorima.

"Izborni zakon BiH, pak, tretira, ne baš previše detaljno, ponašanje političkih subjekata u izbornoj kampanji tako što kaže da kampanja ne može biti stereotipna prema drugima uvredljiva ili ponižavajuća na neki način, a za što su i propisane sankcije", pojasnili su iz Pod lupom za RSE.

Kako osnovati stranku u BiH?

Iz ove koalicije kažu da od 2014. godine zagovaraju da se na državnom nivou usvoji zakon o političkim organizacijama, s ciljem uvođenja reda u ovu oblast.

Zakon bi predviđao uspostavljanje jedinstvenog registra političkih stranaka koji trenutno ne postoji u BiH.

Stranke u BiH je moguće registrirati na 16 sudova, deset općinskih u Federaciji BiH, pet u RS-u i Osnovnom sudu Brčko distrikta.

"Upravo zbog nepostojanja jedinstvenog zakona o političkim subjektima na nivou države, uvjeti koje politički subjekti moraju ispuniti prilikom svog osnivanja i registracije, različiti su u oba entiteta i Brčko distriktu.

Naime, svaki od navedenih zakona propisuje posebne uvjete prilikom organizacije političkog subjekta, bilo da se radi o određenim rokovima, minimalnom broju potrebnih potpisa ili drugim posebnim uvjetima", navode iz Pod lupom.

Kao posljedica tri različita zakona, koja reguliraju ovu oblast, postoje različiti uvjeti koji se tiču broja potpisa potrebnih za registraciju političkih subjekata.

Prema važećem Zakonu u Republici Srpskoj, političku organizaciju može osnovati 500 punoljetnih osoba koje potpišu izjavu o osnivanju političke stranke, u Brčkom 300, dok u Federaciji BiH političku stranku može osnovati 50 punoljetnih građana.

"Često se zbog toga kaže da je u BiH lakše osnovati političku stranku nego firmu", kažu iz Koalicije za poštene izbore.

Odnos prema Stranci demokratske akcije i Islamskoj zajednici u BiH

Za pet odrednica Bosanske narodne stranke Vjera, narod, država osnivači navode na prvom mjestu odnos prema SDA (Stranci demokratske akcije), vodećoj bošnjačkoj stranci u BiH, za koji kažu da „ulaze u ring zbog neslaganja s politikom“ ove stranke.

Prema ljevičarskim strankama, kako navode, imat će otklon, jer „ljevičarstvo najčešće znači bezbožništvo“.

Za Islamsku zajednicu u BiH kažu da nije ono što bi trebala biti.

Navode i to da nebošnjaci i nemuslimani imaju mjesta u ovom pokretu i Bosanskoj narodnoj stranci, pod uvjetom da su patriote.

Posebne aktivnosti planiraju s Bošnjacima u entitetu Republika Srpska.

U predstavljanju na društvenim mrežama iz Stranke navode da dosad, osim u Sarajevu, imaju simpatizere i članove u Unsko-sanskom, Zeničko-dobojskom, Tuzlanskom kantonu, ali i u Travniku.

Reakcije javnosti izazvali su i protestom ispred Ambasade Slovenije u Sarajevu, 18. aprila, nakon navoda o nezvaničnom dokumentu o prekrajanu granica na Zapadnom Balkanu koji je navodno u Brisel uputio slovenski premijer Janez Janša.

Kučan za RSE: Postoji non-paper o prekrajanju granica

Pristalice pokreta se u medijskim istupima i na skupovima služe i specifičnom gestikulacijom – s tri prsta, za šta kažu da tako simbolički pokazuju tri najvažnije stvari – vjeru, narod i državu. Izvor za gestikulaciju vide i u položaju ruku na namazu ili molitvi u islamu.

Profesor Alibašić s Fakulteta islamskih nauka kaže da u izvorima islama ima više relevantnih načela za društveno političko djelovanje i jako malo konkretnih rješenja.

"U islamskoj pravnoj i političkoj tradiciji postoji određen korpus političkih ideja, ali one su samo ljudska kontekstualizacija tih načela za neka davna prošla vremena ili za sredine koje nisu nalik bosanskoj.

Zbog toga je po meni mnogo uputnije u BiH i sličnim sredinama islam s politikom povezivati preko univerzalnih vrijednosti koje su zaštićene i šerijatom: život, ljudsko dostojanstvo, sloboda, vjera, imovina, potomstvo", naglašava Alibašić.

Profesor islamska civilizacije i islamske političke institucije i misli kaže da je ovo mnogo sigurniji put za ostvarenje univerzalne misije islama "od eksperimentiranja u vrlo osjetljivoj sredini u kojoj je prihvatljivost klasičnih elaboracija šerijata vrlo niska i među samim muslimanima, tek oko 15 posto".

"Prema brojnim empirijskim istraživanjima u posljednjih deset godina mnoge nemuslimanske zemlje poput skandinavskih su uspjele da ostvare ciljeve koje sebi postavlja šerijat bez da se na njega referiraju. Ne vidim razloga da ponovo izmišljamo klasični točak".

Šta je politički islam?

Izraz politički islam općenito se odnosi na svako tumačenje islama koje služi kao osnova za politički identitet i djelovanje.

Tačnije, odnosi se na pokrete koji predstavljaju modernu političku mobilizaciju u ime islama, trend koji se pojavio krajem 20. stoljeća, piše u knjizi Politički islam, autora Johna O. Volla i Tamare Sonn.

Zemlje Europe danas pod sintagmom „politički islam“ nerijetko imaju na umu islamistički separatizam. U borbi protiv političkog islama prednjače Francuska i Austrija, gdje vlade provode programe kako bi suzbili ovakve pojave.

Problem koji zemlje vide u političkom islamu nema toliko veze s prijetnjom od radikalizacije ili terorizma, koliko u tome što grupe, koje djeluju u granicama zakona, propagiraju interpretaciju islama koja stvara razdor između muslimana i nemuslimana, pridonoseći polarizaciji i šteteći integraciji, navodi se u izvještaju Foreign Policyja.

"Europljani su zabrinuti zbog sve većeg utjecaja islamističkih skupina koje nastoje potaknuti članove lokalnih muslimanskih zajednica da se odvoje od uobičajenog društva – uglavnom propovijedanjem, ali i različitim oblicima društvenog pritiska, zastrašivanja i, povremeno, nasilja – i pribjegavaju alternativnom zakonu, obrazovnom i socijalnom sistemu", piše u tekstu FP-a.

Profesor Alibašić pojašnjava da je dovođenje islama u vezu s društvenim i političkim djelovanjem legitimno u okvirima Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava, onda kad je riječ o muslimanskim demokratima, jednako kao što legitimitet i legalitet u Europi imaju kršćanske demokrate.

S druge strane, predsjednik novoosnovane stranke, o terminu političkog islama piše isključivo:

"Islam je političan, i samo takav. Dakle, ne može biti apolitičan, zato što je politika veoma bitan dio čovjekovog života, štaviše možda i najbitniji", napisao je Sanin Musa, 24. maja na Facebooku, promijenivši prioritete u odnosu na neke druge objave gdje govori da je najbitnija i na prvom mjestu – vjera.

Slično kao s novoosnovanim pokretom u BiH, početkom 2021. godina, prva islamska stranka u Kirgistanu je izazvala kontroverze.

Narativ iz Kirgistana, u kojem se muslimanima poručuje da glasaju za islamsku partiju koja će rad temeljiti na šerijatu, nije izostao ni u novoosnovanoj stranci u BiH, gdje se vjernicima kao vjerska obaveza nameće da podrže prvu islamsku stranku i tako "sačuvaju i šire vjeru".