Političke stranke u Bosni i Hercegovini (BiH) su u 2020. godini primile iz budžeta svih nivoa vlasti u BiH oko 15,5 miliona KM (7,9 miliona eura), pokazuju podaci iz godišnjih financijskih izvještaja koje je objavila Centralna izborna komisija BiH.
"To je nešto manje nego prethodnih godina, kada se strankama isplaćivalo 18 miliona KM (9 miliona eura), a razlog je taj što je FBiH u budžetu planirala upola manje novca nego ranijih godina", saopćili su iz Transparency Internationala u BiH (TIBiH).
Iz deset kantona u Federaciji BiH za stranke je izdvojeno 1,1 milion KM (560.000 eura) manje dok je Republika Srpka planirala veće izdvajanje za političke stranke u odnosu na prethodnu godine, ali cijeli iznos još nije isplaćen, navodi TIBiH.
Kako se dalje navodi, stranke u svojim izvještajima uglavnom prikazuju prihode iz budžeta i oni su u 2020. godini iznosili čak 72 posto ukupnih prihoda koji iznose 21,5 miliona KM (11 miliona eura).
Sa druge strane stranke tvrde da imaju vrlo malo donacija privatnih kompanija i te donacije su za čak 50 posto manje nego 2016. godine, kada su iznosile oko 700.000 KM (385.000 eura).
"Kako je prethodnih godina veliki dio tih priloga dolazio iz zabranjenih izvora, odnosno firmi koje su imale sklopljene ugovore s organima izvršne vlasti, veliki broj stranaka prestao je da uopće prijavljuje donacije. Tako recimo SNSD-e već četiri godine u svojim izvještajima nije prikazao nijednu marku donacija privatnih poduzeća", navodi se u saopćenju.
Iz TIBiH podsjećaju da su na kraju prošle godine stranke prikazale oko 357.000 KM (191.000 eura) priloga pravnih osoba, "a veliki dio njih je zabranjen Zakonom o financiranju političkih stranaka, jer su firme koje su donirale političke stranke imale sklopljene ugovore s organima izvršne vlasti".
TIBiH je još ranije, nakon objavljivanja postizbornih izvještaja stranaka, podnio prijave CIK-u protiv deset političkih partija zbog primanja 17 zabranjenih priloga, a sada su proslijeđene još tri prijave, dvije protiv SDA i jedna protiv HDZ-a BiH.
U kontekstu koštanja izborne kampanje iz TIBiH navode kako su u godišnjim izvještajima, 15 najvećih stranaka u BiH, prikazale pet miliona maraka (2,5 miliona eura) troškova izborne kampanje.
Lokalni izbori u BiH održani su 15. novembra 2020. Izbori u Mostaru održani su u decembru, a zbog neregularnosti su ponovljeni izbori u Doboju i Srebrenici, te Travniku i Ustikolini, zbog smrti kandidata za načelnike.
Ovaj iznos daleko je manji od realnog, jer je TIBiH kroz monitoring utvrdio da su ove stranke potrošile najmanje 6,7 miliona (3,3 miliona eura) na samo dva oblika oglašavanja (bilborde i oglašavanje u medijima) i predizborne skupove.
Monitoringom koji je radio TIBiH, kako iz ove asocijacije navode, nisu pokriveni troškovi online oglašavanja za koje ne postoje relevantni izvori podataka, "tako da je jasno da je suma potrošena u izbornoj kampanji daleko veća od one koju su stranke navele u svojim godišnjim izvještajima".
Kada se radi o dugovanjima, prošle godine političke stranke su iskazale obaveze u iznosu od 9,1 milion KM (4,5 miliona eura), "a ovaj iznos je veći nego ranijih godina, jer brojne stranke prema pojedinim firmama već duži period iskazuju obaveze koje ne izmiruju".
"Dugovanja se nakon određenog perioda otpisuju i ovo predstavlja jedan od načina na koji se stranke financiraju od strane privatnih kompanija zaobilazeći zakonske zabrane", ističu iz TIBiH.
TIBiH upozorava kako već godinama ukazuje na nedostatke Zakona o financiranju političkih stranaka koji omogućava partijama da zaobilaze prijavljivanje svih prihoda i rashoda, što su pokazali i godišnji financijski izvještaji.
