Izbori u Iranu nisu ni slobodni ni pošteni, ali ipak znaju iznenaditi. Izbor reformističkog veterana i parlamentarca Masuda Pezeškiana za šefa države jedno je od tih iznenađenja.
Pezeškian je pobijedio svog ultrakonzervativnog suparnika Saeda Džalilija u drugom krugu glasanja 5. jula, osvojivši više od 16,3 miliona glasova na izborima na kojima je izašlo 49,8 posto građana.
"Pezeškianova pobjeda je potpuno iznenađenje; on je zaista bio neočekivani kandidat koji je prošao kroz ovaj izborni proces", ističe direktorica programa za Bliski istok i sjevernu Afriku u londonskom Chatham Houseu, Sanam Vakil.
Ona navodi da je politički establišment, čak i mnogi u društvu, očekivao pobjedu konzervativnog predsjednika parlamenta Mohameda Bakera Kalibafa, ali on nije ni prošao u drugi krug glasanja.
Slično razmišljaju i neki u Pezeškianovom taboru.
Mohamad Mohamadrezai, bivši zastupnik koji je vodio kampanju za Pezeškiana u pokrajini Kurdistan, rekao je da bivši ministar zdravstva nije ni očekivao da će mu biti dopušteno kandidirati se na izborima.
"Mislim da su [vlasti] željele manipulirati izborima, pa su stavili reformistu na glasački listić, kao što su učinili s [Abdolnaserom] Hematijem [2021.] da bi izgledalo kao da je utrka ravnopravna", rekao je Mohamadrezai za Radio Slobodna Evropa.
"Ali izgubili su kontrolu i neko poput Pezeškiana je pobijedio", dodao je.
U prvom krugu glasanja 28. juna zabilježena je rekordno niska izlaznost od 39,9 posto, u kojem je Pezeškian imao koristi od podijeljenih glasova konzervativaca te je završio prvi, budući da Džalili i Kalibaf nisu mogli postići dogovor da jedan od njih odustane od utrke.
Ulaskom u drugi krug, Pezeškian je nastojao okupiti birače za svoju stranu isticanjem strahova od pobjede kandidata tvrde linije poput Džalilija. Iako mu je to možda pomoglo u osvajanju glasova, analitičari kažu da to nije jedini razlog zašto su ljudi glasali za njega.
Farzan Sabet, viši naučni suradnik na Ženevskom institutu za diplomaciju i međunarodne odnose, opisao je Pezeškiana kao "konzervativnog reformistu" koji "nije obećavao velike promjene i reforme", ali je uspio privući glasove tradicionalnih konzervativaca koji ne podržavaju tvrde stavove Džalilija.
Bez većih političkih promjena
Pezeškian nasljeđuje ekonomiju pogođenu lošim upravljanjem i sankcijama te društvo koje je pokazalo spremnost da izađe na ulice i zahtijeva osnovne slobode.
Međutim, važne politike u Iranu određuje vrhovni vođa ajatolah Ali Hamnei, koji ima konačnu riječ o svim državnim pitanjima.
Pročitajte i ovo: Hamenei insistira da se birači koji su izbjegavali predsjedničke izbore ne protive Islamskoj RepubliciPredsjednik služi kao šef Vrhovnog vijeća za nacionalnu sigurnost, ali na kraju ima samo jedan glas. Dakle, iako predsjednik ima svoje mišljenje, nema puno utjecaja.
"Pezeškian ostavlja dojam da će biti slab ili prilagodljiv predsjednik, ili će se, u najmanju ruku, striktno pridržavati političkog okvira koji postavlja vrhovni vođa", rekao je Sabet.
Pezeškian je tokom predizborne kampanje i sam isticao ograničenja predsjedničke moći, navodi Vakil, koja novoizabranog predsjednika opisuje kao "reformističkog lojalistu koji je, prije svega, podređen vrhovnom vođi."
Ona tvrdi da bi biti "popustljiv i prilagodljiv" moglo koristiti Pezeškianu, potencijalno mu omogućujući "određenu slobodu za otvaranje prema Zapadu ili sudjelovanje u inkrementalnim pitanjima", pod pretpostavkom da vrh Irana želi ukinuti sankcije i ojačati slabu ekonomiju.
Sabet ocjenjuje da Pezeškian vjerovatno neće donijeti velike reforme, ali bi mogao imati određeni utjecaj na politike zahvaljujući svojim konzervativnijim sklonostima u usporedbi s drugim reformistima.
On prognozira da bi Pezeškianova vlada mogla uključivati reformiste i umjerene, ali i tradicionalne konzervativce, dajući mu neke poluge za rad s konzervativcima u parlamentu kako bi "nadmudrio" tvrdolinijaše, čiji se broj povećao u zakonodavnom tijelu nakon izbora u martu.
Dakle, iako neće biti velikih političkih promjena, način na koji se postojeće politike provode mogao bi imati "značajan utjecaj" na domaću politiku, vanjske odnose i ekonomiju.
Pročitajte i ovo: Iran bira predsjednika u vrijeme ekonomske neizvjesnosti i pojačanih regionalnih tenzijaNasljednik Hamneija
Jedan od razloga zašto je Kalibaf isprva viđen kao preferirani izbor establišmenta bio je taj što su ga njegovo iskustvo, veze s Korpusom Revolucionarne garde Islamske Republike te konzervativni stavovi učinili idealnim kandidatom za održavanje reda i osiguranje glatke tranzicije vlasti u slučaju smrti Hamneija.
Pezeškian je bivši ministar zdravstva s dugogodišnjim iskustvom u parlamentu, ali je pitanje hoće li uspjeti stabilizirati situaciju ako 85-godišnji vrhovni vođa umre tokom njegovog predsjednikovanja.
"Pezeškian je zaista bio kandidat drugog reda među reformistima", rekao je Sabet, dodajući, "ali, s druge strane, mogao bi se razviti u ulozi, usprkos tome što nije obavljao posebno visoke funkcije u prošlosti".